PRESUDNO je imati sveobuhvatni pristup migracijskoj politici, počevši od pravih uzroka migracija, do dijaloga s državama njihovog podrijetla i tranzita oko upravljanja migracijskim tijekovima, rekao je u srijedu u Saboru premijer Andrej Plenković prilikom predstavljanja izvješća o sastanku Europskog vijeća koji se održao 20. i 21. listopada u Bruxellesu, te na kojem se, osim o migracijama, razgovaralo i o trgovinskoj politici, odnosu prema Rusiji i Brexitu.

„Radi produbljivanja dijaloga između vlade i Hrvatskog sabora, posebno o onim temama koje su u fokusu Europske unije, danas želim započeti s praksom redovitog izvještavanja javnosti, pa i zastupnika, o raspravama i zaključcima sastanaka Europskog vijeća“, istaknuo je Plenković na početku svog govora, izrazivši namjeru da se takvo predstavljanje održi nakon svakog susreta Europskog vijeća.

Premijer Slovačke, članice koja trenutno predsjeda Europskom unijom, na sastanku je naglasio prioritete za naredno razdoblje, a to su povratak Schengenu, operacionalizacija Europske granične i obalne straže, te provođenje sustavnih provjera na vanjskim granicama, stoji u predstavljenom izvješću.Istaknuo je uspješno ratificiranje Pariškog sporazuma, pozvao na dodatne napore oko potpisivanja sporazuma CETA-e, te moderniziranja zaštitnih trgovinskih mehanizama.

Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz u uvodnom govoru susreta pozvao je što prije na ukidanje viza ukrajinskim građanima, te na nastavak politike nepriznavanja nezakonitog pripajanja Krima Rusiji. Rusija je bila tema sastanka neformalnijeg karaktera na kojem se razgovaralo o njezinoj ulozi u Siriji i u Ukrajini, te o važnosti principijelnog i jasnog stajališta Europske unije o poštivanju međunarodnog prava, bilateralnih sporazuma, teritorijalnog integriteta, te još uvijek aktualnog restriktivnog režima prema toj državi, rekao je Plenković.

Schulz je pozvao države članice da po pitanju migracija pokažu solidarnost i daju doprinose u ljudstvu i tehnici na vanjskim granicama, te je naglasio važnost stvarne solidarnosti na svim razinama, s ciljem upravljanja migrantskom krizom. Pozvao je i na solidarnost u provedbi pravno obvezujućih odluka o premještaju i preseljenju, te provedbu svih dijelova iz sporazuma između EU-a i Turske.

Hrvatska je pozdravila jačanje kontrola na vanjskim granicama i stupanje na snagu uredbe o Europskoj graničnoj i obalnoj straži koja jednako tretira schengenske i ne-schengenske članice.

„U djelovanju Europske granične i obalne straže sudjelovat će i naši pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova“, naglasio je Plenković u Saboru.

Hrvatska se također zalaže za nalaženje rješenja u suzbijanju korijenskih uzroka migracija, te je ukazala na Tursku kao ključnu državu na takozvanoj istočnoj sredozemnoj ruti, te na važnost provedbe dogovora između nje i EU-a. Hrvatska podržava viznu liberalizaciju prema turskim građanima po ispunjenju mjerila, dodaje se u izvješću.

Svi čelnici Vijeća usuglasili su se da je sprječavanje nezakonitih migracija i vraćanje nezakonitih migranata ključno za uspostavu sigurnosti unutar EU-a, zbog čega je nužna zajednička politika vraćanja.

Neke članice koje u ovom trenutku još uvijek imaju kontrole unutarnjih granica smatraju da još uvijek nije postignuta adekvatna kontrola vanjskih granica koja bi omogućila njihovo ukidanje, dok se druge zalažu za što skoriji puni povratak Schengenu. Činjenica je da će se vjerojatno produžiti kontrole na unutarnjim granicama, stoji u izvješću.

Visoka povjerenica za vanjsku politiku Federica Mogherini održala je prezentaciju oko partnerstva s 5 prioritetnih afričkih država (Niger, Nigerija, Mali, Etiopija, Senegal) koja imaju za cilj suzbijanje migracijskih pritisaka i oslovljavanje korijenskih uzroka migracija, te je izrazila spremnost da se koncept geografski proširi i na neke druge države.

Pozvala je sve čelnike da posjete države u Africi i uvjere se da ima prostora za daljnji napredak, te je spomenula jačanje suradnje s Afganistanom, Pakistanom i Bangladešom.

Trgovinska politika

Na Vijeću je održana rasprava i o trgovinskoj politici EU-a u sklopu koje je predsjednik EP-a Schulz naglasio da se na globalizaciju ne gleda kao na svijet mogućnosti, nego prijetnju temeljnim vrijednostima, zaposlenosti, javnim uslugama i socijalnim sustavima, te narušavanju standarda sigurnosti hrane, a da ti strahovi utječu na negativan odnos javnosti prema trgovinskim sporazumima poput TTIP-a i CETA-e. Hrvatska je dala podršku implementaciji tih ugovora, te je istaknula potrebu za boljom komunikacijom s javnosti o suštini tih ugovora, poglavito u svjetlu rastućeg populizma. Podsjetimo, sporazumu CETA usprotivio se regionalni belgijski parlament Valonije.

„Ukidanjem ili snižavanjem carina CETA bi trebala donijeti opipljive koristi europskim potrošačima i poduzećima, u većini slučajeva odmah nakon stupanja na snagu. Time će se europskim, pa i hrvatskim poduzećima, osobito onim manjima, omogućiti bolje tržišne prilike, a europski izvoznici mogli bi uštedjeti stotine milijuna eura godišnje“, poručio je hrvatski premijer sa saborske govornice, dodavši kako bi Kanada tim sporazumom ukinula carine u vrijednosti od 400 milijuna eura na robu podrijetlom iz Europske unije, a ta bi brojka na kraju prijelaznih razdoblja narasla do 500 milijuna.

Druga tema rasprave o trgovinskoj politici odnosila se na modernizaciju zaštitnih trgovinskih instrumenata, pri čemu se potvrdila podijeljenost Vijeća.

„Naše stajalište je da pravila EU-a moraju biti transparentnija, predvidljivija i dostupna malim i srednjim poduzetnicima, te brža i učinkovitija u odvraćanju partnera od dampinga i drugih nepoštenih praksi“, naglasio je Plenković.

Spomenuo je kako je na sastanku po prvi puta sudjelovala i nova britanska premijerka Theresa May, te da stoga niti tema o Brexitu nije bila zaobiđena. Pregovori o procesu izlaska najvjerojatnije će nastupiti tek nakon ožujka, rekao je Plenković, istaknuvši da je riječ o izrazito kompleksnom pitanju koje nije samo institucionalno, nego ima i značajne financijske posljedice.

„Proračun EU-a se 80 posto financira od strane 10 gospodarski najjačih članica, među kojima je i Velika Britanija, te će zbog toga i njezin izlazak imati financijske posljedice, ne samo na sedmogodišnjoj, nego i na godišnjoj razini“, kazao je Plenković, dodavši kako EU trenutno vrši reviziju sedmogodišnjeg proračuna u razdoblju od 2014. do 2020. godine.