Foto: FAH, Patrik Macek/PIXSELL

SAMO u vladi, ministarstvima, saboru i Uredu predsjednice, ne računajući javna poduzeća, ustanove i državne agencije, na poslovima odnosa s javnošću radi 103 ljudi.

Usprkos tome, vlada je paralelno s angažmanom Krešimira Macana kao savjetnika za komunikaciju premijera Andreja Plenkovića odlučila povećati javnu potrošnju i obradovati PR agencije ukidanjem zabrane njihova angažmana koju je uveo bivši premijer Zoran Milanović.

Formalno je Milanovićeva odluka iz 2012. obrazložena tezom kako je u tijelima državne uprave, ministarstvima, državnim agencijama i tvrtkama zaposleno dovoljno ljudi na poslovima odnosa s javnošću, pa su za angažman vanjskih stručnjaka morali zatražiti posebne dozvole. Zabrana rada agencijama uslijedila je nakon afere Fimi medija, u kojoj se stranačka blagajna HDZ-a punila fiktivnim marketinškim i PR poslovima. Kako je SDP-ov šef vlade u to vrijeme imao posebnu savjetnicu Zinku Bardić, dio javnosti tumačio je taj potez kao revanš za HUOJ-evu osudu premijerove savjetnice zbog pro bono rada za vladu, dok je istovremeno bila zaposlenica agencije Madison Consulting. 

Kasnije se otkrilo da je SDP, s obzirom na to da stranke nisu imale takvu zabranu, za angažman Alexa Brauna potrošio 4,6 milijuna kuna novca poreznih obveznika. I u Milanovićevo vrijeme odabrana ministarstva i agencije koristile su za svoje projekte PR agencije, no činjenica je da je korištenje vanjskih stručnjaka bilo izuzetak, a ne pravilo.

Plenkovićevo ukidanje zabrane stiglo s angažmanom Macana

Plenkovićeva odluka o ukidanju zabrane stigla je angažmanom Krešimira Macana koji je najavio da će dati otkaz u vlastitoj agenciji i primati honorar, vjerojatno želeći izbjeći prozivanje nakon slučaja Bardić, ali i paralelno s golemim valom zapošljavanja - ministarstva će se, samo preko natječaja raspisanih u prosincu, pojačati s tristotinjak novozaposlenih. Državna uprava stalno buja, a sve se pravda "čarobnim" EU fondovima.

Index je kontaktirao vladu, sabor, dvadeset ministarstava i Ured predsjednice, zanimalo nas je koliko ljudi kod njih radi na poslovima odnosa s javnošću i hoće li sada, kada je ukinuta i formalna prepreka, pohrliti angažirati agencije i vanjske konzultante?

Kao jedan od Milanovićevih argumenata korištena je brojka od oko stotinu ljudi zaposlenih u tijelima javne vlasti na tim poslovima, a mi smo se do te brojki došli ne računajući agencije, javna poduzeća i ustanove.

Pobrojali smo najmanje 103 osobe, iako je stvarna brojka vjerojatno i veća jer, kako su nam objasnili u Saborskoj službi za medije, i službenici na mandatu po zastupničkim klubovima obavljaju uz svoje administrativne poslove i poslove vezane uz odnose s javnošću.

U saboru najmanje 16 ljudi radi na odnosima s javnošću, u vladi 12 ljudi

Krenimo od sabora, tamo smo nabrojali najmanje šesnaest ljudi koji se bave odnosima s javnošću.
U službi za medije tri službenika bave se odnosima s medijima i poslovima iz djelokruga odnosa s javnostima (akreditacije, novinarski upiti, priopćenja, statistike i drugi tekstovi za objavu na mrežnim stranicama o protokolarnim i drugim događanjima u saboru, tehnička potpora medijima u saborskoj zgradi, rad na poslovima odnosa s javnošću prilikom organiziranja međunarodnih konferencija pod pokroviteljstvom sabora izvan sjedišta itd.), pet službenika zaposleno je u web redakciji, a jedan službenik zadužen je za Saborsku TV.

"Još pet službenika radi u Službi za građane odgovarajući na upite građana, vode organizirane posjete saboru i radi na projektima kao što su Dan otvorenih vrata, Volontiranje u Saboru, Kviz o poznavanju Sabora u suradnji s osnovnim i srednjim školama, Simulirani parlament za srednjoškolce i studente i dr. projekti", odgovorili su Indexu.

Zatim je tu i tajnik sabora koji se također dijelom bavi odnosom s javnosti ili "imenuje dodatne službenike unutar Tajništva za koordinaciju suradnje s drugim parlamentima, institucijama, nevladinim udrugama i organizacijama na povremenim ili redovitim projektima (npr. nacionalne i međunarodne konferencije, okrugli stolovi, stručni skupovi, prezentacije, tehnička potpora DIP-u tijekom izbora i dr.)", a postoji i savjetnica za medije u Uredu predsjednika sabora Gordana Jandrokovića.

Nismo uspjeli dobiti točan broj službenika zaposlenih na mandat u klubovima zastupnika koji također mogu, uz druge poslove, slati priopćenja za javnost i organizirati medijske izjave za svoje članove, pa smo ostali na brojci od šesnaest.

Slijedi vlada, tamo ih je jedanaest na poslovima odnosa s javnošću, i to ne računajući posebnog savjetnika Macana. "U Službi za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske trenutno radi jedna dužnosnica, sedam državnih službenika u tri odjela (za medije, za analitiku i za online komunikaciju) te jedna osoba na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Dvije su djelatnice na rodiljnom dopustu", odgovorili su nam. S posebnim savjetnikom u vladi ih je dakle - dvanaest.

Deset zaposlenih ima Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP): "U Kabinetu ministra na poslovima odnosa s javnošću trenutačno radi 10 djelatnika. Uz ostale poslove, troje djelatnika radi po upitima medija (u 2017. godini zaprimljeno je i odgovoreno na 2103 upita), dok 7 djelatnika radi po upitima građana (u 2017. godini zaprimljeno je i odgovoreno na 12513 upita)".  

U Ministarstvu financija osam zaposlenih

Ministarstvo financija ima osam zaposlenih na odnosima s javnošću. "U Službi za informiranje Ministarstva financija (uži dio) zaposleno je troje državnih službenika, a odnosima s javnošću bavi se glasnogovornica. U Carinskoj upravi ustrojen je Odjel za informiranje u kojem je zaposleno troje službenika. U Poreznoj upravi nema posebne službe ili odjela koji se bavi odnosima s javnošću, već te poslove obavlja jedna osoba", pobrojali su.

Iz MORH-a su nam odgovorili kako imaju šest osoba u odjelu za odnose s javnošću, kao i glasnogovornicu koja je zaposlena u Kabinetu ministra obrane, dakle ukupno sedam.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ima šest zaposlenih. "U službi za odnose s javnošću MVEP-a radi šest osoba koje uz svakodnevnu komunikaciju s medijima prate i analiziraju strani i domaći tisak, objavljuju aktivnosti ministarstva i svih diplomatsko konzularnih predstavništava na društvenim mrežama i na službenim web stranicama MVEP-a te se bave ostalim aktivnostima vezanim uz segment odnosa s javnošću kako ministarstva tako i diplomatsko konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u svijetu", kazali su.

Ministarstvo prometa i mora ima pet zaposlenika za odnose s javnošću, Ministarstvo kulture četvero, s time da im mjesto glasnogovornice nije trenutno popunjeno, nego ga obavlja voditeljica Službe za web i Culturnet, u kojoj radi još troje ljudi.

Po četvero zaposlenih imaju i Ministarstvo okoliša i Ministarstvo graditeljstva.

Troje zaposlenih ima i Ured predsjednice. "U Službi za odnose s javnošću Ureda predsjednice Republike radi dvoje državnih službenika, a radom Službe upravlja glasnogovornica Ureda predsjednice", stoji u odgovoru.

Po troje zaposlenih imaju Ministarstvo znanosti (dvoje u kabinetu i jednog posebnog savjetnika - Maru Alavanju), Ministarstvu gospodarstva, Ministarstvu državne imovine, Ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu pravosuđa.

Po dvoje zaposlenih imaju Ministarstvo zdravstva (nemaju glasnogovornika, imaju dva službenika) i Ministarstvo rada (glasnogovornica i stručni suradnik), a po jednu zaposlenu osobu Ministarstvo regionalnog razvoja, Ministarstvo uprave, Ministarstvo turizma, Ministarstvo demografije i Ministarstvo branitelja.

Ministrica Žalac: Da, svakako ćemo razmotriti

Na pitanje oko angažmana PR agencija većina njih kaže kao trenutno to nemaju u planu. "Svakako ćemo razmotriti opciju", najjasniji odgovor stiže iz ministarstva koji vodi Gabrijela Žalac. Da će razmisliti o vanjskim PR stručnjacima potvrdili su nam i u ministarstvima koja vode Nada Murganić, Oleg Butković i Martina Dalić. 

U vladi kažu da su se uvelike promijenile okolnosti iz Milanovićevog doba te da su ulaskom u EU Hrvatskoj na raspolaganju europski strukturni i investicijski fondovi. "Vlada Republike Hrvatske u provođenju programa za mandat 2016.-2020., kao i u izvršavanju temeljnih ciljeva kroz programe, mjere i reforme, stavlja naglasak na aktivno djelovanje svih tijela državne uprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima utjecaj. Stoga se ocjenjuje nužnim podizanje informiranja javnosti, kao i kvalitetno i učinkovito komuniciranje o politikama, programima i izvršenim zadaćama svih javnopravnih tijela s cjelokupnom javnošću," objasnili su ukidanje odluke.

Umjesto reformi tako se Plenkovićeva vlada sprema koristiti fondove EU-a kako bi pakirala informacije o tome da ih zapravo provodi. Tako će novac poreznih obveznika, jer se uostalom i EU fondovi financiraju i novcem naših građana, poslužiti kako bi se darovao novac političarima u uvjeravanju istih tih građana kako su odluke vladajućih dobre.