PRED Međunarodnim sudom pravde u Haagu u ponedjeljak je počelo suđenje u postupku pokrenutom 1993. tužbom Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za genocid, kao prvi proces takve vrste pred najvišim sudskim tijelom UN-a, što ga čini jedinstvenim sudskim procesom u povijesti.

Predsjednica suda, britanska sutkinja Rosalyn Higgins koja je nadležna za predmet, na početku je sažeto prikazala složenu procesnu povijest spora između BiH i SCG i predstavila raspored iznošenja usmenih argumenata i saslušanja svjedoka i vještaka, koji će ukupno trajati deset tjedana, do 9. svibnja.

"Ovdje smo jer su vlasti u Beogradu povele nesrpsko stanovništvo BiH na put u pakao, posut mrtvima, uništavanjem obitelji, vjerskih objekata, imovine, kuća, gradova i sela, svih uvjeta za život. Uništeni su svi važni dijelovi svakog zauzetog grada i sela koji bi bili relevantni za povratak prognane nesrpske populacije." - rekao je u uvodnoj riječi pravni zastupnik BiH Sakib Softić.

"Argumenti koje će pred sudom iznijeti BiH vodit će zaključku da je SCG prekršila Konvenciju UN o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida i druge međunarodne norme." - rekao je Softić.

Za 13 godišnje razdoblje od podnošenja tužbe do suđenja okrivio je taktiku odugovlačenje SCG. Također je upozorio da je u SCG prisutno negiranje zločina u BiH, uključujući i Srebrenicu, što je po njemu i dio strategije obrane SCG u sporu. BBC navodi kako će jedan od glavnih argumenata BiH biti masakr više od 8,000 Bošnjaka u Srebrenici, koji je na ICTY-u već proglašen genocidom.

BiH po njegovim riječima ne traži kažnjavanje pojedinaca, već u interesu izliječenja ratnih rana traži odštetu za žrtve etničkog čišćenja koje je u BiH bilo istovjetno genocidu.

Naglasio je kako ostvarenje pravde u sporu pred ICJ-om ima ogromnu važnost za njegovu zemlju, za državu BiH i njezine građane. Razorni val nasilja koji je 1992. zahvatio BiH usporedio je s tsunamijem, ističući da su zločini i progon nesrpskog stanovništva, potaknuti iz Beograda, uništili sam multietnički karakter BiH, mladost nekoliko njezinih generacija i veliki dio njezinog nesrpskog stanovništva.

"Mir i sigurnost ne mogu se uspostaviti bez izvršenja pravde." - kazao je Softić.

Drugi zastupnik BiH, Phon van den Biesen, najavio je da se idućih tjedna neće raditi o ugodnom iznošenju argumenata pred sudom, već će biti riječi o dugotrajnom, odvratnom, genocidnom napadu protiv ljudi čija je jedina greška bila što nisu Srbi.

Kazao je kako je cilj srpske agresije u BiH bio da se u cijelosti ili djelomice uništi vjerski ili etnički određena skupina ljudi, što je definicija genocida iz Konvencije UN-a.

Od 15 sudaca ICJ-a zatražio je da oružani, genocidni sukob u BiH sagledavaju u cijelosti, te najavio da će optužba na taj način iznositi argumente. Također je najavio da će optužba u sporu koristiti tisuće dokaza i presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), posebno dokaze tužitelja ICTY-a u postupcima protiv optuženih iz SCG i njihovih suučesnika iz RS.

"Ne samo ljudi u BiH nego i ljudi svijeta imaju pravo vidjeti da pravda djeluje i da će se pružiti zadovoljština žrtvama grubog kršenja međunarodnih normi." - kazao je Van den Biesen.

On je također kritizirao taktiku odugovlačenja SCG u sporu pred ICJ-om, a protutužbu za genocid nad bosanskim Srbima koju je Beograd podnio 1997. a povukao 2001., nazvao je uvredljivom.

Najavio je da će u dokazivanju odgovornosti SCG za genocid dokazivati kako je pripreman i provođen koncept Velike Srbije ne samo u BiH, već i u ratovima u Hrvatskoj i na Kosovu.

Govoreći o okupaciji jedne trećine teritorija Hrvatske 1991-95. on je citirao navode iz presude ICTY-a Milanu Babiću, posebno dijelove o sudjelovanju snaga iz Srbije u progonu Hrvata.

Tijekom 13 godina koliko je proteklo od podnošenja tužbe 20. ožujka 1993. do glavne rasprave, zastupnici tužitelja i tuženog su u dva kruga iznosili pisane argumente u sporu, a SCG je gotovo cijelo vrijeme nastojala osporiti nadležnost ICJ-a za tužbu. Iako se sud 1996. proglasio nadležnim, SCG i dalje osporava njegovu nadležnost s čime će nastaviti i na suđenju.

Republika Hrvatska je 2. srpnja 1999. također podnijela tužbu za genocid protiv Srbije i Gore Gore pred ICJ-em. U tom predmetu, koji se po nizu elemenata razlikuje od tužbe BiH, ICJ još nije donio odluku o svojoj nadležnosti. Početak suđenja u predmetu BiH protiv SCG danas je u Palači mira pratio i hrvatski veleposlanik u Nizozemskoj Frane Krnić.

ICJ je osnovan 1946. kao najviše sudsko tijelo UN-a zaduženo za rješavanje pravnih sporova među državama i davanje mišljenja međunarodnim organizacijama i agencijama. Čini ga 15 sudaca, koje Vijeće sigurnosti UN-a svake tri godine bira na devetogodišnji mandat. Uoči početka suđenja u predmetu BiH-SCG četiri nova suca položila su svečanu prisegu.

Prosvjedi na početku suđenja

Na početku suđenja po tužbi BiH protiv SCG za genocid u ponedjeljak se pred Palačom mira u Haagu, sjedištu Međunarodnog suda pravde, okupilo više desetina građana BiH, od kojih dio nastanjen u Nizozemskoj i Njemačkoj, kako bi mirnim prosvjedom podržali svoju zemlju.

"Agresija+Genocid = Republika Srpska", "Pravda za BiH", "Karadžiću i Mladiću ne bojte se, čuvaju vas duše srebreničkih momaka i tuzlanskih đaka", "Živjela BiH" - natpisi su koje su nosili okupljeni prosvjednici.

Među prosvjednicima su i žene iz Srebrenice, s transparentom na kojem su ispisana prezimena obitelji kojima su u srpnju 1995. pobijeni svi muški članovi.

"Očekujemo da sud potvrdi da je u Bosni bio genocid. Pravda mora pobijediti, ako nema pravde nema ni naroda ni života." - kazala je Bahija Anić iz Dobraka, Skelani kod Srebrenice, koja je na prosvjed doputovala iz BiH, u većoj skupini žena iz Srebrenice.

"Sve mi je pobijeno. Ne mogu ni reći tko je ostao živ, teška tuga." - dodala je Anić. Na pitanje hoće li žene iz Srebrenice tražiti odštetu od Beograda ako SCG izgubi proces pred ICJ-em, ona i druge prosvjednice iz Srebrenice odgovorile su potvrdno.

"Došao nas je pun autobus iz Stuttgarta, da podržimo BiH protiv SCG koji su počinili takav zločin i tako nas uništili da su nas vratili sto godina unatrag." - kazao je jedan od prosvjednika, Safet Žiko, rođen u Mostaru, koji živi u Sindelfingenu, kod Stuttgarta.

Kazao je kako vjeruje da će BiH uspjeti s tužbom, kako bi se Srbima moglo reći da više nikada ne posegnu za takvim zločinom.

"Ne sumnjam da nećemo dobiti tu tužbu. Svi znamo što su sve Srbi napravili u Bosni i kakve su štete bile." - rekao je Halkić Latif iz Bosanske Krupe, također na privremenom radu u Njemačkoj. Na prosvjedu u Haagu danas su, po njegovim riječima, trebali biti i Srbi i Hrvati iz BiH a ne samo Bošnjaci.

Index.hr/Hina