Foto: Hina

HRVATSKA predsjednica Kolinda Grabar Kitarović sredinom listopada trebala bi otputovati u Moskvu na službeni posjet s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Bit će to vrlo zanimljiv vanjskopolitički put predsjednice RH, s obzirom na nezadovoljstvo ruske banke Sberbank o tome kako vladin povjerenik Ante Ramljak upravlja Agrokorom, čiji je Sberbank za vrijeme Ivice Todorića bila izdašan kreditor. Drugi čovjek ove moćne ruske banke Maksim Poletaev nedavno je izjavio kako smatra da bi Hrvatska trebala isplatiti Agrokorov dug Sberbanci.

Predsjedničin posjet Putinu dodatno je opterećen njenom izjavom iz veljače ove godine, kada je Rusiju opisala kao “prijetnju integracijama zemalja jugoistočne Europe u EU i NATO”. Sada Kolinda s ruskim liderom planira, kako je najavila u hrvatskim medijima, “razgovarati o projektima i ponuditi mu da se i Rusija uključi u neke projekte". Pitali smo Ured predsjednice o kakvim je konkretno projektima riječ te su nam odgovorili “kako će predsjedniku Putinu predočiti popis projekata u okviru Inicijative triju mora koji su javno predstavljeni u Varšavi, a koji mogu biti odličan okvir suradnje”.

Kolinda Rusiju u veljači proglasila prijetnjom, sada Putinu nudi projekte

Predsjednica Grabar Kitarović, dakle, želi u projekte njene omiljene Inicijative triju mora uključiti Rusiju koju istovremeno smatra “prijetnjom”. Sve to u trenutku u kojem ruska državna banka Sberbank vrši pritisak na Hrvatsku da joj isplati novac kojim je kreditirala Agrokor preko obveznica.

No znakovito je da Rusiju prijetnjom ne smatra Mađarska ni njihov premijer Viktor Orban koji s Putinom održava bliske odnose. Ruski je predsjednik Mađarsku posjetio krajem kolovoza ove godine, kada je s Orbanom pratio svjetsko prvenstvo u džudu. Riječ je o borilačkoj vještini kojom se bavi i Putin još iz vremena kada je bio agent KGB-a, a poznato je i da je Orban veliki ljubitelj sporta i sportskih natjecanja te da ne štedi novac da bi neko svjetsko prvenstvo bilo održano u Mađarskoj.

Bliskost Putina i Orbana ogleda se i u tome što je Rusija proširila svoje obavještajne aktivnosti u Mađarskoj, čemu je prigovorio i NATO. Politico je ljetos objavio tvrdnje jednog neimenovanog zaposlenika američkog veleposlanstva u Budimpešti da Rusija "koristi mađarsku kao operativnu obavještajnu bazu za NATO i EU", s obzirom na to da je Mađarska dio schengenskog prostora. Poznata je povezanost mađarske naftne kompanije MOL s ruskim kapitalom.

Granić kao službeni izaslanik predsjednice u Budimpešti

U isto vrijeme je kada je Putin bio u Budimpešti, tamo je bio i Mate Granić, posebni savjetnik hrvatske predsjednice koji je na svjetskom prvenstvu u džudu bio njezin službeni izaslanik. U diplomatskim krugovima u Zagrebu priča se da je Granić tada razgovarao i s Orbanom o hrvatsko-mađarskim odnosima, što nije spriječilo Budimpeštu da nekoliko mjeseci kasnije bez ikakve najave ili upozorenja blokira ulazak Hrvatske u OECD, i to par dana prije službenog posjeta predsjednice Grabar Kitarović Mađarskoj. Mađari su kao razlog naveli zaštitu svojih ekonomskih interesa, konkretno hrvatsku optužnicu protiv prvog čovjeka MOL-a Zsolta Hernadija i situaciju oko Ina/MOL-a. "Mađarska je nezadovoljna načinom na koji se do sada postupalo u slučaju Ina-MOL i u posljednje vrijeme napravljeni su pomaci i dogovorili smo se da ćemo nastaviti razgovore kako bi se riješila otvorena pitanja”, izjavila je tada Kolinda Grabar Kitarović u Mađarskoj, objašnjavajući kako Mađarska uopće ne ucjenjuje Hrvatsku svojom blokadom. Naravno, s predsjednicom je u Budimpešti bio i njezin savjetnik Mate Granić.

U Jutarnjem listu je nakon mađarske blokade pak objavljeno kako je Granić na otvaranju svjetskog prvenstva u džudu “tom prilikom također vodio razgovore s mađarskim dužnosnicima”, no iz Ureda predsjednice su na naš izričit upit o tome pregovara li Mate Granić kao predstavnik predsjednice RH s predstavnicima mađarskih vlasti o prijeporima oko Ine između Hrvatske i Mađarske odgovoreno je da je Granić samo “prisustvovao svečanom otvaranju svjetskog prvenstva u džudu u svojstvu izaslanika predsjednice Republike Hrvatske u Budimpešti, a tijekom navedenog posjeta nije imao odvojenih sastanaka”. Ipak, s Pantovčaka nisu osjetili potrebu preciznije demantirati Jutarnji list i njihovu tvrdnju da je na otvaranje svjetskog prvenstva u džudu Granić “vodio razgovore s mađarskim dužnosnicima”, ali pritom “nije imao odvojenih sastanaka”. Nejasno je i kakvi mogu biti pomaci oko pravomoćno optuženog Hernadija koji bježi od hrvatskog pravosuđa.

Posebni savjetnik Granić sve radi - volonterski

Iz Ureda predsjednice su nam u vezi savjetnika Granića poručili da on sve što radi za predsjednicu - radi volonterski. Poznato je da je Granić nakon kraja političke karijere započeo lobističku karijeru. Granićevo lobistički posao imao je uspona i padova, pa je prošle godine objavljeno kako je Trgovački sud u Zagrebu zaprimio prijedlog Fine za pokretanje stečajnog postupka nad Granićevom firmom Magra, i to zbog neizvršenih osnova za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 618 dana i u ukupnom iznosu od čak 7,31 milijun kuna.

Podsjetimo, Granić je Magru osnovao u travnju 2004. kao konzultantsku tvrtku kojoj su predmet poslovanja, između ostaloga, nekretnine, savjetovanje u poslovanju i upravljanju te promidžba, odnosno reklamiranje i propaganda. Mjesec dana nakon osnivanja tvrtke Magra, protiv Granića i direktora Končara Darinka Bage Uskok je pokrenuo istragu zbog navodnog primanja mita u otkupu dionica Končar trgovine. Prilikom Uskokova tajnog snimanja razgovora Mate Granić je izgovorio “pola tebi, pola meni, pola Bagi” - rečenicu koja je ušla u legendu s Rojsovom “ko je jamio, jamio”.

“Tvrtka Magra već duže vremena nije u blokadi, sve su obaveze podmirene i nikakvih razloga i uvjeta za stečaj nema”, rekao je prošle godine Granić za Hinu i pojasnio je da se prijedlog Fine odnosi na postojeće stanje do 1. rujna 2015. a Granić ističe da je u međuvremenu podmirio sve obveze.

Iz Ureda predsjednice demantiraju postojanje sukoba interesa

Na naše pitanje o tome je li posebni savjetnik Granić u sukobu interesa, iz Ureda predsjednice odgovoreno je da je “tvrtka Magra već više od dvije i pol godine nije poslovno aktivna i u procesu je likvidacije”. Granić je dakle volonter, tvrtka mu je već dvije i pol godine neaktivna te se posebnim savjetovanjem predsjednice RH bavi iz dobrote svog srca. Usput treba spomenuti da se za poziciju posebnog savjetnika predsjednice koji je ujedno i volonter, ne odnosi Zakon o sprečavanju sukoba interesa, niti Granić mora objaviti svoju imovinsku karticu. Granić je tako kao posebni savjetnik predsjednice, sukreatorice vanjske politike i vrhovne zapovjednice oružanih snaga, uključen u razne osjetljive vanjskopolitičke procese i pregovore, tihu diplomaciju i slično, ali za to uopće nije plaćen niti javnost ima uvid u njegovo imovinsko stanje.

Zbog svega toga bit će interesantno vidjeti kako će izgledati posjet predsjednice RH Moskvi i kako će proći razgovori s Putinom. U slučaju Ina/MOL mađarski i ruski interesi su de facto ista stvar, a u vezi te teme su nam iz Ureda predsjednice rekli "kako pregovore o Ina-MOL-u ne vodi predsjednica Republike, već isključivo Vlada RH. Stav predsjednice je jasan - sva  otvorena bilateralna pitanja moramo rješavati u dijalogu s mađarskom stranom, u duhu dobrosusjedstva i međusobnog poštovanja, čemu na žalost nismo uvijek svjedočili". Onda pomaci koje je spominjala Kolinda Grabar Kitarović ne mogu biti rezultat njezinih aktivnosti, nego onih vlade Andreja Plenkovića. One koja je dramatično najavila da će Inu otkupiti od MOL-a još krajem prošle godine, a od tada se u vezi toga nije mnogo napravilo.

Čini se da opet vanjskopolitički ciljevi i djelovanje predsjednice i premijera nisu do kraja usklađeni, što za Hrvatsku u odnosima s igračima poput Orbana i Putina ne znači ništa dobro. Možda će u toj kompliciranoj situaciji opet pomoći volontiranje posebnog savjetnika Granića, iz čijeg su Ministarstva vanjskih poslova izrasli kadrovi koji danas tako uspješno vode Hrvatsku.