Hrvati, dobrodošli u EU, "birokratizirano, imperijalno, neoliberalno i militarističko tijelo"

Hrvati, dobrodošli u EU, "birokratizirano, imperijalno, neoliberalno i militarističko tijelo"

Foto: YouTube

ZA POLITIČKU elitu u Hrvatskoj danas je bio svečan dan u Bruxellesu - Hrvatska je potpisala pristupni ugovor s Europskom unijom, što će nekima od njih zagarantirati dobre plaće u tijelima Europske unije i sve one beneficije koje sa sobom te pozicije nose.

Prije nekoliko dana u Europskom parlamentu europarlamentarac Nigel Farage održao je dramatičan govor u kojem je upozorio kako EU podmićuje hrvatsku vladajuću kastu visokoplaćenim poslovima u Europskom parlamentu koja onda aktivno promovira ideju ulaska Hrvatske u EU, bez da se po tom pitanju održala ikakva nacionalna debata kojom bi se upozorilo građane i na loše strane pristupanja Europskoj uniji.

Sve veće stranke u Hrvatskoj forsiraju pristupanje Europskoj uniji kao već gotovu stvar. No, ankete pokazuju da je euroskeptika u Hrvatskoj sve više, te da će odluka biti tijesno donesena. Nova Vlada će, srećom, pomaknuti datum raspisivanja referenduma za kraj siječnja ili početak veljače, što će građanima dati još malo vremena da trezveno razmisle žele li ući u takav savez država, naročito u trenutku kada se govori o raspadu eurozone i povlačenju najrazvijenijih država unutar Europske unije u miniuniju.

"Ulazimo u polumrtvo tijelo"

"Hrvatska ulazi u EU u trenutku najteže krize nakon Drugog svjetskog rata, ekonomske i socijalne, ako ne i raspadanja eura. Ako se akutni financijski problem u Uniji i riješi, kriza će u smislu recesije trajati još nekoliko godina. I to je tužna činjenica - ulazimo u polumrtvo tijelo. Birokratizirano, imperijalno, militarističko, asocijalno i agonično tijelo", kazao je u razgovoru za Index umirovljeni profesor prava Nikola Visković komentirajući nam loše strane ulaska u Europsku uniju.

Europa nije samo euro, kaže nam profesor, već bi trebala biti i ideal socijale i mira, a ta Europa nije mir ni socijala.

"Prvo što je vrlo birokratizirana tvorevina, ima jednu oblandu demokratičnosti, ali je ta demokratičnost jako ukrućena institucijama. To se vidi iz tog golemog i preskupog briselskog i strasburskog aparata. I to dovodi do tjeskobe kada čujemo da će Hrvatska imati 12 zastupnika i da će svaki zastupnik imati strahovita primanja u usporedbi s našim stanjem. EU se trese u ekonomskoj krizi, a oni žive u loju. To je nešto što je sa stajališta odlučivanja i standarda zabrinjavajuće", drži profesor Visković. Zabrinjava ga, kaže, i demokratičnost. Odnosno, sa stajališta neposrednije demokracije, ona je otežanija nego u bilo kojoj samostalnoj državi. "Naime, svaki stupanj složenosti otežava demokraciju, a Europa je prilično složena", ističe.

"To nije socijalna Europa, već Europa elita, militaristička sila"

S druge strane, nastavlja Visković, Europa kakvu imamo pred sobom nastala je i sve se više odvija u imperijalnom sistemu neoliberalizma. "To nije socijalna Europa, već Europa elita. Ona nije blaga i humana tvorevina već prepotentna materijalističko-liberalna imperijalno-kapitalistička tvorevina gotovo u istoj mjeri kao i SAD, sa željom da bude svjetski policajac. Razlika je samo u stupnju moći. Europa bi htjela da bude SAD u svijetu, a to je izdaja starog ideala Europe od Erazma Roterdamskog pa do socijalizma. Naravno da bi kriza u Europi mogla omogućiti promjenu imperijalnog stava, ali to se neće dogoditi", kaže nam profesor koji tu dodaje i element militarizma.

"Europa je i militaristička sila. Naime, u ovom trenutku krize režu se sva socijalna prava, pa čak i prihodi političara. A jedna stvar se ne reže, a to su vojni troškovi. Govorimo o milijardama koje se troše u vojsci, a koje bi bile skoro dovoljne da se dužnička kriza riješi. No, to čak ni socijalistima ne pada na pamet. I to ne može biti slučajno, a zašto? Najzdravija privredna grana u Europi i Americi je vojna industrija i ona u svakoj velikoj europskoj državi, kao što su Francuska i Engleska, hrani stotine tisuća ljudi. Kad bi se u njoj štedjelo, napalo bi se najvitalniji dio privrede i tu je taj paradoks. Ta 'humanistička' Europa spremna je žrtvovati sve, ali ne i militarizam. Jer tada bi se pobunili i sindikati, radnici. Uostalom, vojna industrija je i izvozno najprofitabilnija grana. I zašto bismo u takvu Europu i što mi s njom imamo? Tom Europom koja proizvodi besmisleno i nepotrebno naoružanje koje onda prodaje arapskim diktatorima", pita se profesor.

"Ne bi bila tragedija da Hrvatska ne uđe u ovakvu Europu"

Muči ga i što to naši vojnici imaju raditi u Afganistanu? "Išli su se boriti protiv Al-Qaide? Pa nje nema više. Tamo su samo talibani - ženskožderi, koje su sami proizveli. Neka riješe palestinski problem koji je porijeklo muslimanskog fundamentalizma 20. stoljeća. Naša nesposobnost da uvedemo pravdu u Palestinu zbog oportunizma s Izraelom proizveo je Al-Qaidu i isti taj fundamentalizam. Tri puta je važnije riješiti palestinski problem nego problem terorizma. A Hrvatska šalje svoje vojnike tamo samo da bi se ulizivala europskim silama", govori nam Visković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema njegovom mišljenju, ne bi bila tragedija da Hrvatska ne uđe u Europu ovakva kakva jest. "Ja se ljutim ne toliko na HDZ, ali na Milanovića i Josipovića, koji 10 posto od ovoga što ja kažem, ne kažu. Ali ne čudim se. Ako nisu rekli što su trebali reći o srpskom pitanju u Hrvatskoj, što će reći o Europi", kazuje nam profesor.

Europa je demokratski deficitarna i korumpirana

Da nam EU nosi više lošeg od dobrog, drži i lingvist sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Mate Kapović. On je tu vrlo jasan - EU je organizacija koja provodi neoliberalnu politiku  koja ide u korist kapitala, a ne običnih ljudi.

Kao lošu stranu EU-a ističe i demokratski deficit, prvenstveno po pitanju Europske komisije koju se ne bira izravno i koja je  "odvojena od ljudi, sindikata, civilnog sektora". "Radi se o tijelu na koje se teško može utjecati i koje provodi najradikalnije neoliberalne reforme. Na njih, uostalom, najveći utjecaj vrši kapitalistički lobi, a kako Europska komisija ne izlazi na izbore, tako se ni ne boji sindikata ni prosvjednika", kaže nam Kapović.

Mladi znanstvenik posebno ističe problem korupcije u Europskoj uniji. "EU jest pomogla Hrvatskoj da se počne boriti protiv korupcije, ali korupcija postoji u samom sistemu EU-a. S druge strane, korupcija na domaćem terenu im smeta zbog proboja stranih kompanija na to tržište. Naime, želi li strana kompanija doći u Hrvatsku, mora podmititi nekoga da to napravi, a što je izravan trošak", kaže nam Kapović ističući kako je zapravo i nebitno izvlače li se novci po zakonu ili izvan zakona. Za primjer uzima T-com koji izvlači pare iz Hrvatske, doduše, zakonito, ali za društvo jednako štetno. "Ta tvrtka je u godinu dana vratila uloženo. Pa to je zlatna koka, ljudi neće prestati telefonirati", upozorava Kapović.

"Tko jači, taj tlači"

Kao problematično ističe i pitanje slobodnog tržišta. "Kada uđemo u EU, otvaraju se granice i ukidaju carine. To se ističe kao neka pozitivna fraza kada se govori o EU, ali svaki ekonomist koji ne niječe istinu mora priznati da u povijesti ne postoji primjer države koja se razvila s otvorenim granicama. Sve ove države koje njeguju neoliberalizam razvile su se uz zatvorene granice. Na otvorenom tržištu nema protekcionizama, i vrijedi pravilo 'tko jači, taj tlači'. I tu Hrvatska sigurno gubi jer nema šanse da se mi nosimo s velikim europskim kompanijama", kaže Kapović.

Brine ga i činjenica da se ta ista neoliberalna politika pokušava sve više institucionalizirati, čime bi svaka druga ekonomska politika postala teška, ako ne i nemoguća za ostvariti. "Uđemo li u takvu EU, nikakva drugačija politika više neće biti moguća po zakonima. Protiv takvog društva bit će se teško, ako ne i nemoguće boriti", zaključuje Kapović.

"Problemi Europske unije najviše će pogoditi najranjivije slojeve"

Mislav Žitko, autor niza tekstova o političkoj ekonomiji tranzicije, ističe kako je Hrvatska kao periferna zemlja već sama po sebi u lošijoj poziciji s obzirom na trenutna događanja u EU. Posebno ga brine što analitičari i političke elite nisu napravili analizu troškova i koristi u EU.

"Jednostavno se pretpostavlja da će samo potpisivanje ugovora i ulazak u Uniju donijeti neke pozitive rezultate iako ti mehanizmi i pozitivne strane nisu nigdje naznačeni, samo se uopćeno govori. Kako bi se napravila analiza troškova, politička elita trebala bi imati jasan ekonomski programa industrijske politike i regionalnog razvoja. Ali ga nema, i što će se s tim događati, kao i što će se događati s poljoprivredom, može se samo špekulirati. Hrvatska, kao i sve druge periferne zemlje, osuđena je na to da čeka rasplet događaja", kaže nam Žitko.

Na pitanje o novcu iz EU fondova koji bi nam se trebao dodijeliti kao pomoć, Žitko podsjeća kako je iluzorno očekivati da ćemo išta dobiti besplatno, odnosno da će se neki novac slijevati u Hrvatsku, a da zauzvrat nećemo ništa morati dati. "Ne možemo se oslanjati na jednokratnu pomoć iz EU fondova. Budući da nema jasnog ekonomskog programa, jasno je i da nas fondovi neće spasiti od nekih loših događaja", ističe.

Također, upozorava Žitko, svi ekonomski problemi neće se na ravnomjeran i jednoobrazan način preliti preko svih slojeva stanovništva, a problematičan je, smatra, dio razmišljanja o socijalnom sloju. "Najranjiviji dijelovi stanovništva snosit će najveći teret negativnih događaja u Uniji", ističe Žitko.

Hrvatska, upozorava, neće imati mjesto ključnog igrača, ali će morati poštovati nove mjere fiskalne i monetarne politike i još čvršće mjere nadzora za provođenje tih normi. "Jednostavno je pitanje može li Hrvatska to podnijeti. To su mjere koje ograničavaju manevarski prostor za ekonomsku politiku i pitanje je otvara li se neki drugi prostor i ima li pozitivnih elemenata. S obzirom što smo do sad vidjeli, svi zaključci mogu biti samo pesimistični", zaključuje Žitko.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara