JE LI današnje podizanje razine Jadrana, na nekim mjestima i do 117 centimetara, i poplave koje su zbog toga uslijedile duž priobalja tek naznaka ostvarivanja puno puta spominjanih mračnih scenarija uzrokovanih silama prirode koje je nemoguće ukrotiti tek ćemo vidjeti, ali je svakako dovoljno zgodan razlog da se prisjetimo dviju katastrofičnih prognoza koje potpisuju znanstvenici, a koje su u zadnjih nekoliko mjeseci nemalo, ipak opravdano uzbunili hrvatsku javnost.
Prva znanstvena priča potječe iz kolovoza ove godine kada se ledena arktička masa odvojila od Sjeverne Amerike te je Sjeverni pol po prvi put u povijesti postao otok, odnosno "kontinent" kojeg je moguće oploviti. Takva geografska promjena ponovno je, po tko zna koji put, podigla na noge znanstvenike, ekologe i sve one koji su svijesni globalnog zatopljavanja, poglavito zbog činjenice da ukoliko dođe do rastapanja ledenog pokrivača na Arktiku razina mora bi se popela "samo" 60 metara. Nitko od njih sa sigurnošću nije mogao upozoriti na vremenski period u kojem bi se to moglo dogoditi. Dakle, koliko je još vremena ostalo nije poznato.
U Hrvatskoj će se živjeti, pa i ljetovati na Velebitu
U svakom slučaju sigurno je kako će se podizanjem morske razine od samo šest metara potopiti najsjeverniji dio talijanske obale u Jadranu, pod vodom će se isto tako naći dijelovi crnogorskog primorja, a "platit" će i prostor južnodalmatinskog priobalja. "Samo" deset metara poplavilo bi cijelo dalmatinsko priobalje, a zanimljivo je da takav scenarij, prema znanstvenim prognozama, nije nimalo nevjerojatan u stoljeću u kojem živimo. Pa ipak, otapanje Sjevernog pola i dalje se ne shvaća ozbiljno, a u Hrvatskoj čini se kao da malo tko shvaća da će u skoroj budućnosti dobar dio hrvatskih građana svoja naselja najvjerojatnije graditi negdje na visinama "najvišeg" Velebita.
Razorni tsunami zbog potresa od 7 stupnjava prema Richteru
Prema drugoj znanstvenoj prognozi, Jadran će potresti razorni tsunamiji, a do takvog zaključka došla je skupina hrvatskih i američkih znanstvenika koji su proučavali poremećaje unutrašnjosti tla u neposrednoj okolici Dubrovnika. Naime, ispitivana je 200 kilometara duga tektonska pukotina koja je locirana u dubrovačkom podmorju, a proteže se prema sjeverozapadu Balkanskog poluotoka. Zbog pomicanja na tom području moglo bi doći do potresa jačine sedam stupnjeva prema Richteru, što bi u konačnici rezultiralo snažnim plimnim valom koji bi u kratko vrijeme poplavio čitavo hrvatsko priobalje.
Današnjih 117 centimetara je valjda dovoljno upozorenje
Današnja nesretna kombinacija kojekakvih vremenskih prilika, koja se rijetko događa, dala je tek naznake onoga što bi se moglo u ne tako dalekoj budućnost zaista dogoditi, ali u neusporedivo većim razmjerima. Olujno jugo i izrazito nizak tlak zraka podiglo je more na razinu kakva nije zabilježena od 1929. godine. Najkritičnije je bilo u Bakru, gdje se more podiglo za 117 centimetara. Ljudskih žrtava nasreću nije bilo, tek manjih materijalnih šteta, pa je za pretpostaviti kako će ovakve "zanemarive" posljedice nadležne u zemlji teško navesti da se zbog potencijalnih nepogoda angažiraju, pa i pripreme.
Ig.M.
Foto: B.S./RegionalExpress