PORAZNI REZULTATI ISTRAŽIVANJA Učenici u Hrvatskoj uopće ne čitaju

PORAZNI REZULTATI ISTRAŽIVANJA Učenici u Hrvatskoj uopće ne čitaju

Foto: 123rf

HRVATSKIM učenicima škola s vremenom, kako idu prema višim razredima, postaje sve dosadnija; najdosadniji predmet im je hrvatski, najteža im je kemija, najviše bubaju povijest, a u slobodno vrijeme gotovo polovina ne odvaja ni minute vremena za čitanje knjiga koje nisu obavezne za školu, pokazalo je novo istraživanje koje su u osnovnim školama proveli naši stručnjaci.

U istraživanju Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS), koje je u 28 zagrebačkih osnovnih škola proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, sudjelovalo je 1058 učenika petog razreda i 1031 učenik osmih razreda.

Škola ne uspijeva zainteresirati djecu

Uglavnom svi učenici najviše vole tjelesni odgoj i biologiju, a najmanje kemiju, hrvatski jezik i matematiku. Koautorica istraživanja dr. sc. Zrinka Ristić Dedić iz IDIZ-a kaže da posebno zabrinjava činjenica da djeci, kako prolaze kroz obrazovanje, sadržaji koje uče postaju sve manje zanimljivi.

''To pokazuje da škola ne uspijeva angažirati djecu kada dođu u pubertetske godine. Sve što uče postaje im manje zanimljivo jer osjećaju da nema poveznice s njihovim životom. Motivacijski problem prisutan je i u drugim zemljama, to nije neka hrvatska posebnost, no naš sustav ne nalazi odgovarajuće pristupe kojima bi pridobio pozornost učenika. U toj dobi nastavu bi trebalo prilagoditi činjenici da se njihovi obzori pomiču i šire te da ih počinju zanimati druge stvari, da im škola, sama po sebi, više nije središte svijeta'', pojasnila je.



Lektira ne razvija ljubav prema knjizi

Kao najveći problem ističe činjenicu da učenici hrvatski jezik, iako ga smatraju korisnim i važnim, istovremeno doživljavaju najdosadnijim.

''Ispitivanje je pokazalo da im je hrvatski najdosadniji, kako u petim tako i u osmim razredima. Trebalo bi vidjeti što ih konkretno ne zanima, no zasigurno je problem u pristupu čitanju jer to što gotovo ništa ne čitaju u slobodno vrijeme pokazuje da taj predmet ne uspijeva razviti ljubav prema knjizi. Očito je da su teme koje im se nameću kroz lektiru neprimjerene njihovoj dobi i da su im nezanimljive. Trebala bi se birati djela koja su djeci bliža. Problemu vjerojatno pridonosi dostupnost i zanimljivost drugih medija poput videofilmova na YouTubeu. No ipak, za razliku od nas, oko 95 % Estonaca, koji imaju odlične obrazovne rezultate, upisano je u knjižnice. Vjerojatno je dio problema i u tome što kod nas nema ni obiteljske kulture čitanja'', tumači Ristić Dedić.

Uronjeni u virtualne svjetove

Istraživanje je također utvrdilo da su djeca velik dio svojeg slobodnog vremena uronjena u virtualne svjetove - dječaci ga više koriste za videoigre, a djevojčice za komunikaciju na društvenim mrežama.

''Za to izdvajaju sve veći dio vremena u danu. Djeca se i dalje druže; samo oko 10 % ih se uopće ne druži. No velik dio komunikacije preselio se na internet. On se tek u manjoj mjeri koristi za obrazovne svrhe. To je distrakcija koja im je nadohvat ruke. Ipak, učenici se preko društvenih mreža u nekoj mjeri dogovaraju o potrebama škole, osobito razmjenjuju domaće zadaće i sl.'', rekla je.

Najteži predmet kemija, a najviše se buba povijest



Najteži predmet u osnovnoj školi je kemija, a slijede matematika i fizika. Pritom je zanimljivo da je matematika podjednako teška učenicima kao i učenicama.

''Tradicionalno je uvriježeno mišljenje da je matematika muški predmet, međutim već neko vrijeme istraživanja pokazuju da su djevojčice u njoj podjednako dobre kao i dječaci. Fizika i tehnički odgoj i dalje su zanimljiviji dječacima, dok su djevojčicama zanimljiviji i važniji biologija i hrvatski'', kaže Ristić Dedić.

Povijest je predmet za koji se izdvaja najviše vremena, kako u petom razredu tako i u osmom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
''To pokazuje koliko se puno činjenica mora naučiti napamet. No zanimljivo je da je učenicima petih razreda povijest ipak zanimljiva, dok onima osmog nije. U petom se uči pretpovijesno doba i pojava ranih civilizacija, što jest privlačno, a u osmom suvremena civilizacija. Kada bi se novija razdoblja bolje predstavila, trebala bi i ona biti zanimljiva. Sve navedeno govori o nužnosti uvođenja promjena u kurikulum'', tumači naša stručnjakinja.



Tim iz IDIZ-a izdvojio je nekoliko najzanimljivijih nalaza istraživanja:


- Učenici 8. razreda najviše uče predmet Povijest, a nakon toga predmete Biologija, Matematika, Kemija i Geografija.

- Čak 41,9 % učenika 5. razreda navodi da najviše uči predmet Povijest što je izrazito više od drugih predmeta.

- Učenici 8. razreda najzanimljivijim smatraju predmete Tjelesna i zdravstvena kultura i Biologija. Najmanje zanimljivim predmetom u prosjeku učenici smatraju Hrvatski jezik.

- Spolne usporedbe ukazuju da mladići daju više procjene zanimljivosti za sljedeće predmete: Tjelesna i zdravstvena kultura, Tehnička kultura, Fizika, Povijest i Geografija. Djevojke daju više procjene zanimljivosti za predmete: Biologija, Hrvatski jezik i Strani jezik.

- Kemija, koju čak 44,3 % učenika 8. razreda smatra dosta ili izrazito teškom, percipirana je kao najteži predmet.

- Strani je jezik, koji čak 87,8 % učenika smatra dosta ili izrazito korisnim, procijenjen uvjerljivo najkorisnijim predmetom od strane učenika 8. razreda. Po korisnosti slijedi predmet Matematika.

- Mladići korisnijim smatraju sljedeće predmete: Fizika, Tehnička kultura te Tjelesna i zdravstvena kultura. Djevojke korisnijim smatraju Hrvatski jezik i Biologiju.

- Učenici 5. razreda smatraju Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te Povijest najzanimljivijim predmetima.

- Najmanje zanimljivim predmetom u prosjeku učenici smatraju Hrvatski jezik.

- Povijest je najteži predmet učenicima 5. razreda, a po težini slijede Matematika i Hrvatski jezik.

- Matematika, strani jezik i Hrvatski jezik su procijenjeni kao najkorisniji predmeti od strane učenika 5. razreda

- Učenici 8. razreda procjenjuje sve predmete manje zanimljivima i manje korisnima od učenika 5. razreda. Najmanja razlika u procjeni zanimljivosti i korisnosti je prisutna za predmet Strani jezik.

- Podaci o strukturi aktivnosti tijekom radnog dana i vikenda ukazuju na čestinu boravka s obitelji, uronjenost u digitalni svijet društvenih mreža i videoigara učenika 8. i 5. razreda.

- Posebno je zabrinjavajući nalaz o udjelu učenika koji ne čitaju izvan školskih obaveza. Čak 42,6 % učenika 8. razreda ne posvećuje niti minutu vremena toj aktivnosti u radnom danu.    
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara