Foto: Ilustracija

AKO ste državi dužni za porez, Porezna uprava je ta koja brzinom munje šalje opomene i prijedloge za ovrhu i potom blokadu računa, no ako ste kojim slučajem preplatili porez, ta ista Porezna neće vas obavijestiti o tome, nego čeka da ta preplata ode u zastaru.

U to se uvjerila I.K. koja ima dva dugovanja za porez, jedan na nekretnine, a drugi za PDV. Budući da je opterećena s dugovanjima nije kontaktirala Poreznu kako joj ne bi ponovno sjela ovrha na račun već je umjesto toga preko poznanika provjerila svoje stanje računa koji se vode u Poreznoj i tako saznala da je preplatila porez na nekretnine. O tome je naravno nitko iz Porezne nije obavijestio niti su joj taj preplaćeni iznos preknjižili i prebacili na dug za PDV.

"Ono što sam preplatila po jednoj stavci poreznog duga neće preknjižiti na drugi dug, nego će čekati dok ne ode u zastaru. To znači da je poklanjam Poreznoj novce iako imam još duga. Porez na nekretnine sam preplatila, a ostao mi je još dug za PDV. Zanimljivo je to da u situaciji kad ostvarim pravo na povrat poreza, Porezna uprava mi ga neće isplatiti nego ga automatski zadrže i preknjiže na drugo dugovanje koje imam, stoga mi nije jasno zašto to ne mogu napraviti i u slučaju preplate poreza na nekretnine.

"Kad ti Porezna treba vratiti novac čekaju da nastupi zastara"

Svjesna sam toga da svi imamo pravo na uvid u porezne kartice, ali ako su u Poreznoj toliko ažurni što se tiče naplate duga mogli bi biti i ako si preplatio porez da te obavijeste da dođeš po svoje novce. Rješenje o ovrsi poslat će ti dok kažeš keks, a kad ti Porezna treba vratiti tvoj novac onda čekaju da to ode u zastaru. Pa ne možemo konstantno imati uvid u porezni dug", rekla je I.K.

Na upit zašto ne obavještavaju građane koji su preplatili porez Indexu je iz Porezne stigao odgovor da je porezni obveznik sudionik porezno-pravnog odnosa i kao takav ima mogućnost zatražiti od Porezne uprave uvid u stanje na računima koji se za njega vode u Poreznoj upravi. Kao primjer navode izlist iz porezno-knjigovodstvene kartice te uvid u poreznu karticu putem ePorezne iz kojih je vidljiva pretplata poreza ili porezni dug.

"Institut zastare u poreznom pravu uređen je Općim poreznim zakonom. Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima. Odredbama članka 94. PPZ-a propisano je da pravo poreznog tijela na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe zastarijeva za tri godine računajući od dana kad je zastara počela teći", kažu u Poreznoj.

Ističu kako zastara prava na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe počinje teći nakon isteka godine u kojoj je porezni obveznik stekao pravo na povrat.

Dosta dužnika ne želi tražiti uvid od Porezne da im ne blokiraju račune

Prema članku 95. OPZ-a tijek zastare prava na povrat navedenih stavki prekida se, ističu, svakom radnjom poreznog obveznika dostavljenom na znanje poreznom tijelu radi ostvarenja prava na povrat poreza naplaćenog bez pravne osnove ili više plaćenog poreza, kamata ili troškova ovrhe.

Nakon prekida zastara dodaju, počinje ponovo teći, ali najdulje do apsolutne zastare.

"Dakle posljedica prekida zastare je da se vrijeme koje je proteklo do nastupanja prekida više ne uračunava u zastarni rok, nego zastara nakon prekida počinje ponovo teći. Slijedom navedenog prekid zastare utječe na relativnu zastaru, ali ne i na apsolutnu zastaru jer se prekidima ne može promijeniti zakonom određen rok za apsolutnu zastaru što znači da se ona ne produžuje.

Prema odredbi članka 96. OPZ-a apsolutni rok zastare prava poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe nastupa za šest godina od dana kad je zastara počela teći", kažu u Poreznoj.

Međutim, dosta je dužnika koji imaju primjerice dugovanja za razne poreze pa ne žele tražiti od Porezne uprave uvid u stanje dugovanja jer time automatski pokreću blokadu računa u slučaju da nisu u stanju u to vrijeme podmirivati dugovanja za porez.

Zbog toga neki ni ne saznaju da su određenu vrstu poreza preplatili, a budući da ih o tome nitko ni ne obavijesti, svoj novac praktički poklanjaju državi.

Nakon četiri godine tražili da u proračun opet uplati novac kojeg je već uplatio

Iako nije riječ o plaćanju poreza, navodimo još jedan primjer kako porezni obveznici državi poklanjaju novac.

Redakciji Indexa javio se gospodin od kojeg je Sud dva puta tražio da u državni proračun plati iznos za jednu te istu stvar. Nakon što je primio nalog da u gotovini plati sudske pristojbe za pravnu stvar koju je vodio na jednom zagrebačkom sudu i odmah uplatio traženi iznos, četiri godine kasnije od istog suda dobiva obavijest da nije izvršio pristojbenu obvezu te da mora platiti i dotičan nalog te još 100 kuna opomene koju pak nikad nije ni primio.

"Budući da tad nisam uspio pronaći uplatnicu kao dokaz da sam već podmirio sve troškove ponovno u državni proračun uplaćujem pristojbu plus još 100 kuna opomene. Kako sam kasnije pronašao i prvu uplatnicu zatražio sam od Porezne uprave koja je nadležna za to da mi izvrši povrat preplaćenog novca i sad čekam njihovu odluku", kazao je za Index naš čitatelj.

Ističe kako je siguran da nije jedina osoba od koje je država pokušala dva puta izvući novac za istu stvar.

"O tome koliko su ažurni dovoljno govori činjenica da su prošle čak četiri godine da me opet traže novac koji sam im već uplatio. Srećom pa sam našao staru uplatnicu, a siguran sam da ima puno onih koji toliko godina ne čuvaju stare uplatnice. Na taj način samo nasamare ljude da im ponovno uplaćuju novac u državni proračun", rekao je.