Foto: Index, FAH

S 1. siječnjem 2017. na snagu je trebala stupiti promjena zakona prema kojoj se studentima, kada prekorače zaradu od 15.000 kuna, svaka sljedeća kuna oporezuje s čak 24 % poreza, na što se još dodaje i prirez, čija stopa ovisi o gradu u kojemu student živi. U 2016. neoporeziv iznos je bio 50.000 kuna. Nakon pobune, u kojoj su studenti iznosili što bi sve njihov rad trebao financirati (od INA-e do proslave Nove godine u SAD-u, čemu su trebali dodati nekonkurentna i loša državna sveučilišta), vlada se povukla i izašla s novim tumačenjem, po kojemu je neoporezivo više od 60.000 kuna, pa su tako studenti privremeno uspjeli srušiti vladin naum.

Nasilje nad studentima i poduzetnicima

Odluka o oporezivanju se pokušala opravdati zloupotrebama: poduzetnici koriste studente da bi zaobišli plaćanje poreza. Međutim, istina izgleda drukčije. Bio je to čin nasilja nad studentima i poduzetnicima države gladne novca, koja zaradi socijalističkih politika ima potrebu svaki rad kažnjenički oporezovati. Zaradite li mjesečno, kao nestudent, 10.000 kn bruto, država raznim porezima i nametima sebi uzima gotovo 60% zarađenog. I onda u oči laže da je studiranje besplatno. Tu nesuvislu priču podržavaju zamalo svi studenti, valjda neupoznati s činjenicom da troškove petogodišnjeg studiranja u Hrvatskoj dosežu 50.000 eura. (Umjesto T. Pikettyja, bilo bi im bolje da proučavaju Eurostatove statistike.)

U zahtjevima studentskog Plenuma, koji je prije nekoliko godina formulirao političke ciljeve studenata i ostao njihov najartikuliraniji glas, traži se da država osigura besplatno obrazovanje za sve koji požele i da ih štiti od tržišne konkurencije i kapitalizma. Ni tada im nije smetalo, a ne smeta im ni danas, što su sveučilišta zbog monopolističkog položaja i nedostatka konkurencije na svjetskom dnu i što ih takva ne mogu kvalitetno obrazovati.

Zaposlenici sveučilišta brane status quo

Na njima sigurno neće čuti kako od simulacije besplatnog obrazovanja najviše koristi ima država, koja time u pokornosti drži ogroman dio lijeve intelektualne elite: tim ljudima je i najgora država bolja od mogućnosti da im zbog loših rezultata dođe u pitanje radno mjesto. Stoga je razumljivo zašto zaposlenici sveučilišta žele zadržati status quo.

Studiranje, dakle, nije besplatno, ali studentima je ovo još jedna u nizu besplatnih lekcija na temu zaštićena država i nezaštićeni građanin. Svako malo dobe po prstima i još ne mogu prihvatiti kako Levijatan živi po svojoj logici, da će im uvijek mnogo više uzeti nego dati. Napala ih je zvijer koja im se čini pripitomljiva, koju pokušavaju učiniti svojim zaštitnikom od kapitalizma i koja će otimati novac samo onima što se njima ne sviđaju, pa im dati u ruke fakultete i ostaviti ih na miru. Za njih vjerojatno paradoksalno, no ovaj put našli su se na istoj strani s itekako oporezovanim kapitalistima, koji su im voljni dati posao i plaću, a protiv onih koji im zarađeno žele oteti. I jedni i drugi, mora se priznati, prisiljeni su na legitimnu samoobranu: trgovački lanci, ili HT, otpuštanjem radnika i zapošljavanjem njihove populacije da ne propadnu, studenti galamom i prijetnjom izlaska na ulice da bi imali čime završiti studij.

Ali teško da će se studenti izvući. Državi treba novac za besplatne igračke, a u rukama joj sila: prije ili kasnije past će pokošeni i oni i svi izdanci društva znanja. The Porezna Strikes Back - u to ne treba sumnjati. Uočena je mogućnost da se uzme novac i počeo se tražiti način. Poznavajući rad ove institucije, možemo očekivati pregrupiranje pa izlazak s nekom skandinavskom ili germanskom regulacijom, iza koje će unaprijed stati cijela Vlada. Studentima i poslodavcima ostat će samo da se češkaju iza uha. Ako je država namirisala da negdje curi, poput pijavice će se zalijepiti na to mjesto.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala