NAKON pokušaja silovanja, Luka Pezelj izudarao je Triljanku Kristinu Šušnjaru najmanje 23 puta po glavi i odbacio njeno polugolo mrtvo tijelo u jamu. Tri tjedna kasnije zadarskom taksistu Igoru Ćustiću Elvis Šopić iz lovačke puške ispaljuje dva metka u glavu i pali automobil kako bi prikrio tragove.
Dan kasnije Tome Kovak ubija ljubavnika svoje supruge, Zorana Bujasa, u Bilicama - obara ga automobilom na tlo, i dok on pokušava pobjeći prelazi vozilom preko njegovog tijela pet puta. Upitali smo psihijatre Vladimira Grudena i Vladimira Jukića čime se mogu objasniti ovi izljevi agresije u Dalmaciji i jesu li povezani međusobno.
"Mislim da je to sve slučajnost što se događalo u Dalmaciji, nema nikakvih poveznica niti u motivima niti načinu. Ne može se ni jedan od sljedećih nasilnih činova povezati", kaže Jukić, koji pogotovo odbacuje povezanost sa podnebljem. "Postavljanjem pitanja u takvim uzrocima agresije tražimo opravdanje za agresivno ponašanje, a ono nema opravdanje. To je u rangu opravdavanja što je brbljava žena dobila po brbljavim ustima", kaže Vladimir Jukić, ravnatelj psihijatrijske bolnice Vrapče.
Kristina Šušnjara i mediji
Može li se brutalno ubojstvo Kristine Šušnjare smatrati okidačem nakon kojega je neuravnoteženim osobama bilo lakše upustiti se u ovako krvave obračune, upitali smo ih. Gruden tvrdi da je to moguće, jer "Najteže je ubiti prvoga, to pričaju ljudi koji idu u rat. Nakon toga postaje lakše", dodaje.
"Kada se dogodi nešto poput ubojstva Kristine Šušnjare - baza pojedinaca koji nisu razvili sposobnost samokontrole podsjete se na te svoje impulse. Itekako odgovorna tu je i popularizacija i informacija - oni koji su na rubu da počine agresiju i vide takav zločin u medijima, pomisle da se to sada radi, identificiraju se sa ubojicama, vide da su ovi otišli na obavijesni razgovor u policiju, određen im je pritvor, proglašeni su neubrojivima, budu osuđeni na pet godina i psihijatrijsko liječenje. A svoj su impuls zadovoljili", kaže psihijatar Vladimir Gruden. "O slučajevima agresije se intenzivno izvještava, dok se o uspješnim transplantacijama srca gotovo ni ne može pročitati", kaže Gruden.
"Nije lako biti sam protiv svih i onako kako misli većina djelovat će i osoba a agresivnim porivima. Kada je Kristina Šušnjara ubijena cijelo je društvo to osudilo. Mediji ne igraju nikakvu ulogu u ovakvim slučajevima. Osudili su zločine i navještaju dugotrajan gubitak slobode, i mislim da su u ovom slučaju imali pozitivan učinak", kaže Jukić koji u potpunosti odbacuje da su mediji stimulirali nasilnike. O ratu kaže "Rat je posve drugačija situacija, u borbi je ubojstvo dozvoljeno, a agresija čak i poželjna", kaže Jukić, odbacujući i tu teoriju.
Društvo i mediji
Jukić smatra da mediji mogu negativno djelovati jedino ako prikazuju nasilnike kao pobjednike u odnosu na državne institucije, te kada društvo prikazuju nemoćnim da im se suprotstave.
"Primjerice, kada pristojno pišu protiv kamatara i stalno se govori kako im se ne može ništa - to stimulira potencijalno 'moralno ludilo' , ili ako poznati sociolozi ili socijalni psiholozi opravdavaju ponašanje nogometnih navijača. Sve što se događa kao psihijatar moram prepoznati, ali nemam pravo opravdavati jer ću na taj način stimulirati to nasilje, jer će oni koji su sami skloni nasilju, odvaliti stolicu na stadionu i izazvati simpatije", kaže Jukić.
Gruden prije svega smatra da je "imunitet" u svijetu za ovakvu vrst "mentalne epidemije" općenito pao - i da je tu osim pojedinca podložnog agresivnom ponašanju, značajan još jedan čimbenik -društvo.
"Po mom mišljenju, čovjek koji bi ne samo od djetinjstva morao izvana dobiti model kontrole agresivnih impulsa. Smatram da je veliki problem neoliberalizam - puštanje nekontroliranih impulsa da rade što hoće, kao kod životinja", kaže Gruden. "Mi nemamo ideale i uzore - ljudi uspješni u politici i gospodarstvu se bore za svoju promociju, i ne vode računa o općenarodnom dobu".
Vrijeme i depresija nakon blagdana
Kako su se ova ubojstva i krvavo samoubojstvo događali u malim vremenskim razmacima, postavlja se pitanje je li moglo imati utjecaja doba godine ili meteorološke prilike, odnosno blagdani i južina koji poslovično utječu na raspoloženje.
"Na neki način završetak blagdana može imati utjecaj jer se osjećamo kao da smo se istrošili, pa smo potrošeni i u ljudskosti i humanosti. A kad jugo zapuše u čovjeku također stvara loše raspoloženje", kaže psihijatar Vladimir Gruden. Jukić to odbacuje.
"U tom kontekstu, ta su pseudoopravdanja da zvijezde i pun Mjesec determinira naše ponašanje - pretjerivanje. Neću reći da nemaju utjecaja na naše raspoloženje, no nemaju takvu dimenziju", kaže Jukić.
A.B.
Foto: eZadar, MUP