"UPOZNAT sam s praksom sudova koji dosuđuju naknade neimovinske štete osobama kojima je čast, ugled i dostojanstvo povrijeđeno u medijima. Svaka odšteta odgovara dobru koje je povrijeđeno", kazao je za Index Đuro Sessa, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, ujedno i sudac Vrhovnog suda.

>> Bivši dekan Pravnog fakulteta: Sucima je osjećaj lojalnosti kolegama važniji od pravednosti

>> MINISTROVA LOGIKA Problem sudaca koji presudama besramno časte suce trebaju rješavati - suci

>> PRAVOSUDNA FARSA Suci zaključili da ne pogoduju jedni drugima

 

 

Podsjetimo na to da je istraživanje Indexa pokazalo da se sucima koji tuže novinare i medije dodjeljuju novčane odštete koje su od dva do tri puta veće od onih kada tuže ostali građani. 

 

Iako u nijednom Zakonu ne postoji nijedna odredba, niti postoji posebno zakonsko pravilo kojim bi suci tijekom sudskih postupaka bili privilegirani u odnosu na druge građane i javne osobe, suci u svojim odmjeravanjima konkretnih okolnosti slučaja itekako favoriziraju svoje kolege, naglašavajući ugled sudačke profesije te utjecaj na buduće presude.

 

Otkrili smo kako uobičajeni iznos za duševne boli sudaca iznosi 70 tisuća kuna, ali ti iznosi često su i puno veći.  

 

 

"Kad se suci optuže, stave na stup srama neistinito dovodeći u pitanje njihov ljudski i profesionalni integritet koji je esencija njihova poziva takve povrede, a radi se o neistinitim i zlonamjernim tvrdnjama, zavrjeđuju više naknade kada i ako okolnosti slučaja to opravdavaju", kazao je Sessa i dodao da ovakvu praksu ne treba mijenjati. 

 

Sessa je naglasio da se obično radi o suđenju u sve tri instance sudovanja, u kojima se vrlo skrupulozno ocjenjuju sve okolnosti slučaja. Ovaj sudac Vrhovnog suda istaknuo je to da su se sada u medijima pojavili samo neki od razvikanijih pravomoćno okončanih postupaka, u kojima su suci tražili zaštitu kada im je čast ugled i dostojanstvo bilo povrijeđeno "najgrubljim napadom koji se uopće kada je  o sucu riječ mogu zamisliti". 

 

 

"Naknade bi bile puno niže kada bi se ispravci difamiranih osoba objavljivale onako kako to Zakon propisuje, dakle u prvom sljedećem broju, na istoj  stranici i istom veličinom sloga i naslova. To mediji uporno ne čine pa one objave u 'mračnom zakutku' novina ne mogu se po mom mišljenju ni smatrati objavom ispravka", objasnio je Sessa i dodao da ne postoji nikakav sukob interesa kada suci donose presude sucima koji tuže novinare. Stvar je po Sessi vrlo jednostavna. 

 

"Ne može o tome nitko drugi odlučivati osim sudova, dakle sudaca", zaključio je na kraju Sessa. 

 

 

Podsjetimo kako u Hrvatskom novinarskom društvu (HND) kažu da se sucima koji tuže novinare i medije dodjeljuju novčane odštete koje su u pravilu veće nego kada je riječ o tužbama drugih građana.

 

"Smatramo da nijedna profesija ne smije biti privilegirana i a priori zaštićena više od drugih, pa tako ni kad je riječ o tužbama sudaca protiv medija i novinara", kažu u HND-u 

 

Josip Kregar, bivši dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu, a danas redoviti profesor u toj ustanovi, kazao je da je riječ o sramotnoj praksi, kao i to da je sucima osjećaj lojalnosti zapravo važniji od pravednosti.

   

Nitko ispod 70 tisuća kuna 

 

Ministarstvo pravosuđa koje vodi sudac Ante Šprlje proglasilo se nenadležnim za ove slučajeve i tvrdi kako ne zna ovakvu praksu. Odgovorili su nam kako je pitanje ujednačavanja sudske prakse u nadležnosti Vrhovnog suda Republike Hrvatske. No Vrhovni sud smatra kako nema "kolebanja u praksi". 

 

"Pregledom revizijskih odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske ustanovili smo da se u tom smislu ne radi o velikom kolebanju sudske prakse", rekli su nam s Vrhovnog suda. Zanimljivo je to da prema Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda, za slučaj gubitka ploda roditeljima će se za duševne boli isplatiti 75.000 kuna, koliko i za smrt brata ili sestre, a za smrt djeteta 220.000 kuna. Večernji list je prije dva dana objavio kako od desetoro sudaca Vrhovnog suda koji su tužili različite medije, nitko nije dobio manje od 70 tisuća kuna.