Foto: FED

AMERIČKO tržište rada i dalje osjeća posljedice velike recesije i Američka središnja banka (Fed) trebala bi biti oprezna kada bude odlučivala kada bi trebalo povisiti kamatne stope, kazala je u petak predsjednica Fed-a Janet Yellen.

Yellen je u govoru na Fedovoj konferenciji u Wyomingu detaljno obrazložila zašto smatra da stopa nezaposlenosti sama nije dovoljna za ocjenu snage američkog tržišta rada.

Stopa nezaposlenosti pala je brže od očekivanog, no Yellen je istaknula da je gospodarska kriza zadnjih pet godina ostavila milijune radnika na margini, obeshrabrene ili zarobljene na honorarnim poslovima, što sama stopa nezaposlenosti ne pokazuje.

Ocjenu je li gospodarstvo blizu pune zaposlenosti "kompliciraju stalne promjene u strukturi tržišta rada i mogućnost da je teška recesija izazvala trajne promjene u načinu na koji tržište rada funkcionira", kazala je Yellen u uvodnom govoru na Fedovoj godišnjoj konferenciji o gospodarskoj politici.

U takvim okolnostima "ne postoji jednostavan recept za primjerenu politiku", istaknula je, zauzimajući se za "pragmatični" pristup koji ostavlja dužnosnicima prostora za procjenu podataka kako pristižu ne vezujući ih za neki unaprijed određeni put.

Yellen želi biti sigurna da se zaposlenost oporavila koliko god je moguće prije nego podigne kamate. Inflacijski "jastrebovi" u Fedu strahuju, međutim, da će zadržavanje niskih kamata još mjesecima izazvati inflaciju ili moguće imovinske balone.

Fed drži ključne kamatne stope blizu nule od prosinca 2008. i poručio je da će pričekati "prilično dugo" nakon što u listopadu ukine poticajne programe kupnje obveznica prije nego ih podigne. Financijska tržišta očekuju da će kamate rasti sredinom iduće godine.

Programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica Fed je uveo u rujnu 2012. kako bi spustio dugoročne kamate i tako potaknuo kreditiranje i rast gospodarstva.

Fed trenutačno kupuje obveznice u vrijednosti 35 milijarda dolara mjesečno, a ukidanje tih programa znači da njegovi čelnici vjeruju da se rast gospodarstva može nastaviti bez poticajnih monetarnih mjera.

Do siječnja ove godine središnja je banka mjesečno kupovala obveznice u vrijednosti od 85 milijarda dolara, a od tada smanjuje iznos tih programa za po 10 milijarda dolara mjesečno.