Foto: FAH

UKRAJINSKI separatisti, potpomognuti ruskim vojnicima, ušli su u grad Novoazovsk na jugoistoku zemlje, te zauzeli strateški važnu uzvisinu Savur-Mohilu s koje je moguće kontrolirati prostrana nizinska područja istočne Ukrajine, prenose agencije.

Petro Porošenko, predsjednik Ukrajine, optužio je Rusiju da je započela vojnu invaziju na njegovu zemlju. "Otkazao sam radni posjet Turskoj jer je počela invazija ruskih snaga na Ukrajinu", stoji u Porošenkovoj izjavi koja je objavljena na njegovim službenim internetskim stranicama.

Pozivajući se na ukrajinske vojne izvore, agencija Reuters je javila da se u Novoazovsku nalaze postrojbe redovne ruske vojske. "U Novoazovsku se nalazi vojna oprema koja je prije dva dana prešla granicu iz Rusije", rekao je jedan borac takozvanog Azovskog bataljuna, postrojbe koja se bori uz Ukrajinsku vojsku.

"Na opremi se nalaze zastave DNR-a (Narodne republike Doneck), ali riječ je o redovnim ruskim postrojbama", rekao je taj izvor.

Jedan je drugi izvor iz Novoazovska, grad na Azovskom moru, rekao da vlast u gradu imaju predstavnici DNR-a. "Tenkovi se kreću po gradu, ali nema nikakvih borbi", rekao je taj izvor koji se predstavio kao Mikola.

Ruski vojnici "na godišnjem odmoru" bore se uz separatiste

Čelnik proruskih separatista Aleksander Zakarčenko potvrdio je da se ruski vojnici bore na strani pobunjenika protiv ukrajinske vojske ali je naglasio da su oni na godišnjem odmoru.

"Uz nas se bore i aktivni ruski vojnici, koji svoj odmor radije provode s nama, među braćom koja se bori za slobodu, nego na plaži", rekao je Zakarčenko u razgovoru za Vesti.ru, internetski portal ruske državne televizije.

Agencija Reuters prenijela je da su proruski separatisti zauzeli strateški važnu uzvisinu Savur-Mohilu, istočno od Donecka, s koje je moguće kontrolirati prostrana nizinska područja istočne Ukrajine. Ukrajinski vojni izvor potvrdio je pobunjeničko zauzimanje Savur-Mohile. "Da, imamo takve informacije", rekao je izvor.

Ruski protuzračni raketni sustav u Ukrajini

Diplomat NATO-a kazao je u srijedu navečer da je na istoku Ukrajine, koji nadziru proruski separatisti, uočen ruski protuzračni raketni sustav SA-22 ili Pantsir-S1.

"Sustav SA-22 je sada u tome području", rekao je diplomat, dodajući kako se sumnja da je jedan drugi raketni sustav, sustav zemlja-zrak SA-11 ili Buk, srušio putnički zrakoplov Malaysia Airlinesa 17. srpnja, pri čemu je poginulo 298 ljudi.

Sustav Pantsir-S1 (ili SA-22 po klasifikaciji NATO-a) može pogoditi sve zračne mete na 20 kilometara udaljenosti i visini od 15 kilometara. Može gađati četiri mete u isto vrijeme a njegovi projektili mogu doseći brzinu od 1300 metara u sekundi.

Diplomat, koji je želio ostati neimenovan, također je spomenuo "ukrajinske informacije", po njegovu mišljenju vjerodostojne, o "malim ruskim vojnim postrojbama koje ulaze na ukrajinski teritorij."

"Nije riječ više samo o tenkovima i oklopnim vozilima (...) Ruski vojnici ulaze u Ukrajinu", rekao je, dodajući i da "Rusija topništvom i raketama napada ukrajinske oružane snage s ruskog teritorija i u Ukrajini."

SAD: Traje ruska protuofenziva

Sjedinjene Države ocijenile su u srijedu da novi vojni upadi preko ukrajinske istočne granice upućuju na to da je u dva ukrajinska grada vjerojatno u tijeku protuofenziva vođena iz Rusije.

"Ti upadi upućuju na to da je u Donecku i Luhansku vjerojatno u tijeku protuofenziva vođena iz Rusije", rekla je glasnogovornica State Departmenta Jen Psaki.

Ukrajina je zarobila još jednog ruskog vojnika na istoku zemlje, koji je priznao da je pružao vojnu potporu separatistima, prenio je Interfax, pozivajući se na izvor iz državne službe sigurnosti SBU.

Vojnik, 19-godišnji član jedne motorizirane brigade ruskih oružanih snaga, rekao je tijekom ispitivanja da je njegova postrojba slala vojnu opremu, uključujući projektile Grad i oklopna vozila, proruskim separatistima.

Moskva takve optužbe uporno opovrgava.

Merkel traži transparentnost

Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u telefonskom razgovoru u srijedu da je potrebno razjasniti izvješća o novim ruskim vojnim upadima na ukrajinski teritorij.

"Zadnja izvješća o prisutnosti ruskih vojnika na ukrajinskom teritoriju moraju biti objašnjena", rekao je njezin glasnogovornik Steffen Seibert. "Naglasila je veliku rusku odgovornost za smanjenje napetosti i kontrolu vlastitih granica."

Jacenjuk: Zamrznite rusku imovinu dok okupacija ne završi

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk pozvao je u četvrtak Sjedinjene Države, Europsku uniju i zemlje skupine G7 da zamrznu rusku imovinu sve dok se ruske snage ne povuku s ukrajinskog teritorija.

Jacenjuk je na sastanku ukrajinske vlade pozvao "Sjedinjene Države, EU, zemlje G7, da zamrznu rusku imovinu i financijska sredstva sve dok Rusija ne povuče svoje snage, opremu i agente".

On je isto tako rekao da će ministarstvo financija poduzeti mjere za jačanje deviznih rezervi i stabilizaciju grivnje.

Litva traži hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti

Litva je u četvrtak zatražila hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a zbog "očigledne ruske invazije" na Ukrajinu, a Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) najavila je za četvrtak izvanredni sastanak posvećen sudjelovanju ruskih vojnika u borbama u Ukrajini, priopćila je američka misija pri toj međunarodnoj organizaciji.

OESS je u Beču potvrdio održavanje sastanka posvećenog "najnovijem razvoju događaja u Ukrajini", u trenutku kada se sve više govori o direktnom sudjelovanju ruskih vojnika u događajima na istoku zemlje.

Ukrajinske vlasti optužuju ruske trupe da djeluju na njihovom teritoriju kao potpora proruskim separatistima. Poljska i NATO tvrde da imaju dokaza za to, dok Moskva to odlučno niječe.

SAD i Francuska: Ruske postrojbe u Ukrajini neprihvatljive

Američki veleposlanik u Kijevu je danas ponovio te optužbe, a francuski predsjednik Francois Hollande je nazočnost ruskih vojnika u Ukrajini nazvao "nedopustivim i neprihvatljivim".

Litva je u četvrtak optužila Rusiju za "očiglednu vojnu invaziju" Ukrajine.

"Litva snažno osuđuje evidentnu invaziju oružanih snaga Ruske Federacije na ukrajinski teritorij (...) i predlaže da se o tom pitanju razgovara na Vijeću sigurnosti UN-a što je moguće prije", kazalo je litavsko ministarstvo vanjskih poslova.

Ukrajina optužila Rusiju za invaziju, pobunjenici napreduju

Ukrajina je u četvrtak optužila Rusiju da je napala njezin jugoistok kako bi pružila potporu tamošnjim proruskim pobunjenicima, koji su nastavili teritorijalno napredovanje i najavili zauzimanje grada Mariupola na Azovskom moru, prenose agencije.

Ukrajinsko sigurnosno i obrambeno vijeće objavilo je da su pogranični grad Novoazovsk i drugi dijelovi ukrajinskog jugoistoka pali su ruke ruskih vojnika koji su zajedno s proruskim pobunjenicima pokrenuli protuofenzivu. "Protuofenziva ruskih snaga i separatističkih jedinica nastavlja se na jugoistoku", objavilo je vijeće.

Rusija negira da je poslala vojnike u Ukrajinu. Rusko ministarstvo obrane odbilo je komentirati vijesti o ruskim tenkovima u Novoazovsku. "Ruske su vlasti mnogo puta rekle da tamo nema ruskih snaga. Rusija ne sudjeluje u tom oružanom sukobu", kazao je Reutersu ruski diplomatski izvor.

Do posljednje eskalacije petomjesečne krize u Ukrajini došlo je svega dva dana nakon sastanaka dvojice predsjednika Porošenka i Vladimira Putina i dogovora da će zajedno raditi prema pokretanju mirovnog procesa.

Snage proruskih separatista učvrstile su u četvrtak kontrolu nad područjem u istočnoj Ukrajini uz Azovsko more, a cilj im je zauzeti ukrajinski lučki grad Mariupol, rekao je čelnik samoproglašene Narodne republike Doneck Aleksander Zakarčenko.

Zakarčenko je u razgovoru za Reuters kazao da se oko 3000 ruskih dragovoljaca bori u redovima proruskih pobunjenika, te dodao da među stranim dragovoljcima ima i Srba, Francuza i Turaka.

"Danas smo došli do Azovskog mora, do obale, a proces oslobađanja naše domovine, koju su privremeno okupirale ukrajinske vlasti, nastavit će se", rekao je samoproglašeni premijer u Donecku, glavnom uporištu pobunjenika na istoku Ukrajine.

Kako je objavljeno ranije u četvrtak, ukrajinski separatisti, potpomognuti ruskim vojnicima, ušli su u grad Novoazovsk na jugoistoku zemlje, te zauzeli strateški važnu uzvisinu Savur-Mohilu s koje je moguće kontrolirati prostrana nizinska područja istočne Ukrajine.

"Zauzimanje Mariupola, drugog najvećeg grada u regiji Donecka, omogućit će nam da povećamo broj svojih vojnika za pet do sedam tisuća"

Ukrajinski vojni izvori kazali su da u separatističkoj ofenzivi sudjeluju postrojbe redovne ruske vojske. "U Novoazovsku se nalazi vojna oprema koja je prije dva dana prešla granicu iz Rusije", rekao je jedan borac Azovskog bataljuna, postrojbe koja se bori uz Ukrajinsku vojsku.

"Na opremi se nalaze zastave DNR-a (Narodne republike Doneck), ali riječ je o redovnim ruskim postrojbama", rekao je taj izvor.

Zakarčenko je kazao da je nova bojišnica koja je otvorena na jugu Ukrajine uz Azovsko more "ekonomski, vojno i politički jedini front na koji trebamo staviti naglasak".

"Zauzimanje Mariupola, drugog najvećeg grada u regiji Donecka, omogućit će nam da povećamo broj svojih vojnika za pet do sedam tisuća", rekao je Zakarčenko.

Mariupol se nalazi na Azovskom moru, preko puta Krimskog poluotoka koji je Rusija anektirala u ožujku. U gradu se trenutno nalazi sjedište prokijevskih ukrajinskih vlasti koje su pobunjenici istjerali iz Donecka.

Zakarčenko je opovrgnuo optužbe Porošenka da su ruske postrojbe izvršile invaziju na Ukrajinu, ali je potvrdio da u njegovim postrojbama ima ruskih dragovoljaca.

"Bilo je i ima dragovoljaca iz Rusije. Oni dolaze odasvud, ne samo iz Rusije: imamo Srbe koji se bore, imamo Francuze koji se bore, imao Turke, imamo čak i Talijana koji ima dozvolu za privremeni boravak u Ukrajini", rekao je Zakarčenko.

Također je rekao da se ruski vojnici koji se bore u Ukrajini nalaze na "godišnjem odmoru".

"Uz nas se bore i aktivni ruski vojnici, koji svoj odmor radije provode s nama, među braćom koja se bori za slobodu, nego na plaži", rekao je Zakarčenko u razgovoru za Vesti.ru, internetski portal ruske državne televizije.

Upitan želi li i službenu podršku ruske države, Zakarčenko je rekao: "S jedne strane, to bi za nas pojednostavilo stvari. Rat bi brzo završio. S druge strane, jasno mi je da to nije realno, da to nije moguće."

"Međunarodna zajednica jednostavno to ne bi dopustila ... da budem iskren, mi smo sami sposobni postići svoje strateške i taktičke ciljeve. Naša ofenziva to jasno pokazuje", rekao je.

Litva je u četvrtak zatražila hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a zbog "očigledne ruske invazije" na Ukrajinu, a Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) najavila je za četvrtak izvanredni sastanak posvećen sudjelovanju ruskih vojnika u borbama u Ukrajini.

Američki veleposlanik u Kijevu je danas ponovio te optužbe, a francuski predsjednik Francois Hollande je nazočnost ruskih vojnika u Ukrajini nazvao "nedopustivim i neprihvatljivim".

OESS: Kijev optužuje, Moskva opovrgava

Ukrajinski izaslanik pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u četvrtak je rekao da su redovne ruske postrojbe zauzele grad Novoazovsk na jugoistoku Ukrajine, što je njegov ruski kolega opovrgnuo ustvrdivši da nijedna ruska postrojba nije prešla ukrajinsku granicu, prenose agencije.

Istodobno je predsjednik vanjskopolitičkog odbora njemačkog parlamenta Norbert Roettgen u Berlinu rekao da Europa mora na eskalaciju nasilja u Ukrajini odgovoriti novim sankcijama Rusiji, dok je NATO objavio da najmanje 1000 ruskih vojnika djeluje na ukrajinskom teritoriju.

Ukrajinski izaslanik pri OESS-u Ihor Prokopčuk rekao je novinarima da je "zabilježena izravna invazija ruske vojske na istočne regije Ukrajine". Govoreći na marginama izvanrednog zasjedanja OESS-a u Beču, Prokopčuk je rekao: "Grad Novoazovsk, kao i brojne druge gradove u toj regiji, zauzele su ruske snage".

Dodao je da Ukrajina sadašnji razvoj događaja smatra "činom agresije". "Koristit ćemo se svim sredstvima dostupnim prema međunarodnom pravu, prema povelji UN-a, kako bismo obranili svoj teritorij", rekao je Prokopčuk.

Ruski izaslanik pri OESS-u Andrej Kelin rekao je međutim novinarima tijekom zasjedanja 57-člane organizacije da "nijedna ruska postrojba nije prešla ukrajinsku granicu".

Osim male postrojbe od desetak ruskih vojnika koji su slučajno prešli granicu prije nekoliko dana, "ondje nema ruskih vojnika", rekao je Kelin.

Predsjednik vanjskopolitičkog odbora njemačkog parlamenta Roettgen, blizak suradnik njemačke kancelarke Angele Merkel, rekao je u razgovoru za Reuters da bi EU na sastanku ovog vikenda trebao uvesti nove sankcije Rusiji kao mjeru prevencije.

"Moraju se uvesti nove sankcije kao odgovor, i o tome se treba raspravljati na summitu i, u idealnom slučaju, treba odmah dogovoriti sankcije. Bilo kakvo oklijevanje (ruski predsjednik Vladimir) Putin će smatrati europskom slabošću i to će ga ohrabriti da nastavi", rekao je Roettgen.

"Sada imamo situaciju u kojoj je jasno da je Rusija vojno nazočna u Ukrajini s tenkovima i vojnicima", rekao je.

NATO je u četvrtak objavio da vjeruje kako je više od 1000 ruskih vojnika angažirano na teritoriju Ukrajine. Vojni dužnosnik NATO-a, koji nije želio biti imenovan, rekao je na briefingu za novinare da se ruska akcija u Ukrajini može okvalificirati kao "upad", a ne kao "invazija".

"Procjenjujemo da više od 1000 ruskih vojnika trenutačno djeluje na teritoriju Ukrajine. Oni podupiru separatiste i bore se uz njih", rekao je dužnosnik u stožeru NATO-a u Monsu na jugu Belgije.

Dužnosnik je novinarima pokazao satelitske snimke datirane 23. kolovoza na kojima se vide ruski lanseri projektila razmješteni unutar ukrajinskog teritorija.

"Ovo je sofisticirano oružje koje zahtijeva dobro uvježbanu posadu. Potrebni su mjeseci kako bi se obučili vojnici. Izuzetno je malo vjerojatno da tu vrstu obuke imaju separatističke snage", rekao je. "Rusija pokušava spriječiti poraz separatista i želi zadržati to područje. Nedavna eskalacija, te čak i izravno uključivanje ruskih postrojbi unutar Ukrajine, usmjereno je prema tome", rekao je dužnosnik NATO-a.

Više od 100 ruskih vojnika ubijeno u Ukrajini

Više od stotinu ruskih vojnika ubijeno je u kolovozu u jednoj bitci u Ukrajini pomažući proruske separatiste u borbi protiv ukrajinskih snaga, reklo je u četvrtak dvoje članova vijeća za ljudska prava ruskog predsjednika, a ruske su vlasti spriječile prosvjed supruga vojnika sjeverno od Moskve koja niječe da pomaže pobunu separatista protiv Ukrajine.

Oko 300 ljudi ranjeno je 13. kolovoza blizu grada Snižne u pokrajini Doneck kada je konvoj kamiona sa streljivom bio pogođen raketama Grad, kazali su Ela Poljakova i Segej Krivenko iz Ruskog predsjedničkog vijeća za ljudska prava.

"Konvoj ruskih vojnika napadnut je raketama Grad i više od 100 ljudi je ubijeno. Sve se to dogodilo u gradu Snižne u pokrajini Doneck", kazao je Krivenko.

I Poljakova je dobila podatke o više od stotinu ubijenih ruskih vojnika u tom napadu, javlja Reuters.

Ruske vlasti zabranile su prosvjed ženama ruskih vojnika koje su pred vojnom bazom 331. regimente 98. zračne divizije u Kostromi, 330 kilometara sjeverno od Moskve tražile objašnjenja gdje su im supruzi.

"Jedino nam pristaju reći da oni nisu u Rusiji", rekla je Valerija Solokova, supruga vojnika iz te regimente.

Početkom tjedna, 15 vojnika vraćeno je u Rusiju ranjeno, a ostali u lijesovima, tvrdi Solokova za AFP.

Predsjednica Odbora majki ruskih vojnika Valentina Melnikova kazala je za oporbenu televiziju Dožd da se gotovo 15.000 ruskih vojnika bori u Ukrajini uz proruske separatiste.

Rusija odbacuje tvrdnje Kijeva i Zapada da se njezini vojnici bore uz bok separatista na istoku Ukrajine. No, nekoliko neovisnih ruskih medija objavilo je vijest o tajnom ukopu dvojice padobranaca na sjeveru Rusije ubijenih na istoku Ukrajine gdje Rusija službeno nije poslala svoje vojnike.

"Te informacije provjeravaju nadležne vlasti", ustvrdio je u srijedu navečer glasnogovornik Kremlja Dmitrij Pjeskov, javlja agencija Itar-Tass.

Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski nazvao je ruske akcije na istoku Ukrajine "agresijom" koja je stvorila najveću sigurnosnu krizu u Europi zadnjih desetljeća te je pozvao na akciju.

"Najbolje je ako akcije poduzme cijela međunarodna zajednica", rekao je Sikorski koji drži da akcije moraju biti "odlučne, ali razborite", jer bi posljedice mogle biti "nesagledive".

Veleposlanici 28 zemalja članica NATO-a i Ukrajine održat će hitan sastanak u petak kako bi razgovarali o krizi u Ukrajini, kazao je u četvrtak dužnosnik tog saveza.

Sastanak će se održati na zahtjev Ukrajine koja je optužila Rusiju da doprema vojnike na jugoistok zemlje kako bi se borili na strani proruskih pobunjenika.

Ukrajina nije članica NATO-a, ali sa savezom redovito održava sastanke u sklopu Povjerenstva NATO-Ukrajina.

Rusija niječe da ima svoje snage na istoku Ukrajine

Rusko ministarstvo obrane zanijekalo je u četvrtak nazočnost ruskih postrojbi na istoku Ukrajine.

Te optužbe "nemaju nikakve veze sa stvarnošću", rekao je glasnogovornik ministarstva, general Igor Konašenkov, a prenosi Interfax.

"Primili smo na znanje te lažne informacije i moramo razočarati njihove autore preko Atlantika i neke koje ih podržavaju u Rusiji, riječ je o jedinstvenoj fronti u klevetanju ruskog ministarstva obrane", rekao je.

Rusija uporno niječe tvrdnje Kijeva i Zapada da je poslala vojnike da se bore zajedno sa proruskim separatistima na istoku Ukrajine.

Kijev je u ponedjeljak objavio da je uhitio desetoricu ruskih padobranaca na svojem teritoriju, dvadesetak kilometara od granice, što je za Rusiju bio "nesretni slučaj".

Američki veleposlanik u Kijevu ustvrdio je u četvrtak da "sve veći broj ruskih postrojbi izravno intervenira u borbama na ukrajinskom teritoriju".

Nekoliko ruskih neovisnih medija izvijestilo je da su na sjeveru Rusije u tajnosti pokopana dvojica padobranaca koji su po tvrdnjama njihove rodbine poginuli u Ukrajini.

Ukrajina vraća obvezno služenje vojske

Ukrajina će ponovno uvesti obvezni vojni rok od ove jeseni, ali novaci neće služiti vojsku u područjima u kojima se vode borbe s proruskim separatistima, odlučilo je u četvrtak ukrajinsko vijeće za obranu i sigurnost.

Vijeće u odluci ne navodi koliko dugo će vojni rok trajati, prenosi Interfax.

Služenje vojske bilo je obvezno za sve Ukrajince starije od 18 godina, no bivši predsjednik Viktor Janukovič, svrgnut s vlasti uličnim prosvjedima u veljači, prekinuo je tu praksu i uveo profesionalnu vojsku.