Drugo izdanje knjige "Židovi u Hrvatskoj židovske zajednice" Melite Švob u izdanju "Izvora" i Istraživačkog i dokumentacijskog centra "Cendo" Židovske općine u Zagrebu predstavljeno je večeras u Zagrebu.

Na 1140 stranica u dva sveska obrađena je povijest Židova od doseljenja do danas, i premda su knjige temeljito i zaokruženo rađene, ostalo je još prilično posla, rekli su predstavljači.

To nije knjiga samo o stradanju nego i o životu Židova koji su ovdje ukorijenjeni od davnina, pridonijeli su svojim radom i nije pravedno da nestanu, kazala je autorica i pozvala se na činjenicu da je nekad u Hrvatskoj bilo 30 židovskih općina, a danas ih ima samo deset.

Ipak, u popisu od 20 tisuća osoba koje danas više nisu u Hrvatskoj 15 tisuća je žrtava, a ostale su se odselile, u što autorica uključuje sve razloge - od posljedica progona do urbanizacije društva.

Svako stradalništvo traži ime i prezime i to treba istražiti, kazala je. "Sada dolazi treći naraštaj, traži svoje korijene i vraća se - što nas ohrabruje", dodala je.

Predstavljač Ognjen Čaldarević kazao je da knjiga nema neke posebne teze, nego je posrijedi vrlo ustrajan i opsežan dokumentaristički rad koji se naslanjao na suradnju s obiteljima iz cijelog svijeta, te narastao u izvanredno vrijedno djelo.

Ljubomir Antić podsjetio je da je razvoj knjige potaknuo nastanak i razvoj istraživačkog centra, naglasivši da Židovi nisu samo žrtve nego "ukupan dio energije pobjedničke koalicije protiv fašizma".

Skup je pozdravio i predstavnik američkog dobrotvornog društva "Joint" Yechiel Bar-Chaim, koji je je pomogao istraživanje i utemeljenje centra.

Po povijesnim podatcima o prvim Židovima u Hrvatskoj govore nadgrobni spomenici u Benkovcu (I. st.) i Solinu (III. st.). U srednjem vijeku najviše ih živi u Splitu i Dubrovniku, a znatan broj u Zadru i Rijeci.

U Dubrovniku nastaje jedna od većih zajednica kad se u Španjolskoj u XV. stoljeću položaj Židova bitno pogoršava odlaskom Arapa.

Do Drugoga svjetskog rata najviše je židovskog stanovništva u kontinentalnoj Hrvatskoj bilo u Zagrebu i Osijeku te drugim gradovima. Židovi su uglavnom bili privatni činovnici i namještenici te bankari, trgovci i industrijalci. Računa se da je 1940. u Zagrebu živjelo oko 11 tisuća Židova, što je oko četiri posto tadašnjega gradskog stanovništva, a 1995. oko 1300 (0,15 posto stanovništva grada).

Po popisu stanovništva 2001. u Hrvatskoj se 576 osoba izjasnilo pripadnicima židovske narodnosti, od kojih 368 u Zagrebu.

(Hina) xiluc ymć