Foto: Index 

HRVATSKI političari, izgleda, nemaju rješenje za gorući problem javnog duga koji se tek usputno spominje. U prvi plan se, uoči skorih parlamentarnih izbora, guraju ideološka pitanja, piše Deutsche Welle.

"Ova je vlada zadužila zemlju više no ijedna prethodna, čak 90 milijardi kuna, a do kraja mandata taj će se dug popeti na 100 milijardi", optužbe su koje stižu iz oporbenog HDZ-a. Vladajući SDP-ovci odgovaraju da se dobar dio tog duga odnosi na refinanciranje skupih kredita koje su podignule upravo HDZ-ove vlade. Ekonomisti upozoravaju da je alarm upaljen i da zemlji treba vodstvo koje će se ozbiljno i odlučno obračunati s javnim dugom koji se približava udjelu od 88% BDP-a uz 260 tisuća nezaposlenih, no političari ih, čini se, ne čuju.

"U sljedećih pet do šest godina možemo očekivati grčki scenarij"

Vedrana Pribičević, znanstvenica iz Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, objašnjava da ipak postoji razlika između zaduženja prijašnjih i aktualne vlade.

"Treba pogledati zadnjih 20 godina. Djelomično je to bilo za kapitalne projekte poput autocesta i to je puno bolje od zaduživanja zbog financiranja plaća u javnom sektoru, jer autoceste mogu generirati rast", objašnjava za DW te dodaje da optužbe iz HDZ-a donekle imaju smisla.

"Prijašnje vlade su se zaduživale da bi stvorile kapitalna dobra. Nije savršeno, ali je puno bolje od ovoga što radi aktualna vlada. Iako mislim da baš HDZ ne bi trebao nikoga prozivati. Treba znati i da su krediti koji su uzimani za autoceste bili dosta skupi i dio ih je morao biti refinanciran, bez obzira tko je na vlasti. Istina je negdje na pola puta.“

Ekonomistica Pribičević pak predviđa da će doba jeftinog zaduživanja završiti najkasnije početkom 2017. godine i zaključuje da s ovakvim tempom rasta javnog duga, u uvjetima u kojima ne raste BDP, Hrvatska nema velikih izgleda. "U tom slučaju prognoziram grčki scenarij u idućih pet do šest godina. S tim da je Hrvatska za EU puno manje bitna, jer nije u Eurozoni i još je manja svojim udjelom u ukupnom BDP-u. Bit ćemo potpuno nebitni u toj priči i moći ćemo u tišini defaultirati, ako se nešto ne poduzme", kaže Vedrana Pribičević.

"Javna poduzeća su rak-rana hrvatske ekonomije"

Iako se o javnom dugu najčešće govori u kontekstu izgradnje autocesta, Pribičević napominje da ne treba zaboraviti ni javna poduzeća koja su se zaduživala, a njihovi su radnici imali veće plaće od ostatka državnog aparata i od radnika u privatnom sektoru.

"Ta poduzeća su rak-rana hrvatske ekonomije, prvenstveno jer se tamo kadrovira politički, glomazna su i nisu se spremna prilagoditi. U idućih pet godina bi dio tih poduzeća trebalo privatizirati na način da se ide u liberalizaciju usluge, a ne da se proda infrastruktura kao što je to bilo u slučaju HT-a. Kada je riječ o autocestama moramo odlučiti hoćemo li promijeniti uvjete natječaja i dovesti stručan menadžment iz privatnog sektora ili će se dati u koncesiju; ovako više jednostavno ne ide."