Foto: Index; Tablica: Hypo

"NAŠA prognoza BDP-a za 2015. poboljšana je iz negativne (-0,5%) u zonu stagnacije (0,0%) ponajviše zahvaljujući očekivanim pozitivnim promjenama na poziciji neto izvoza. Naime, inozemna potražnja ojačala je uslijed snažnije no očekivane monetarne stimulacije od strane Europske centralne banke, odnosno snažne deprecijacije eura u korist konkurentnosti naših glavnih trgovinskih partnera te poboljšanih izgleda za kreditnu aktivnost", prognoziraju analitičari Hypo banke u najnovijem 'Macroeconomic Outlook 2015.-2016.', koji prati gospodarska kretanja i analizira kratkoročne makroekonomske izglede.

Neposredan pozitivan utjecaj osjeća se i kroz smanjenu premiju na rizik ugrađenu u cijene hrvatskih obveznica. Neizostavan faktor je napokon i snažan pad cijena nafte koji osim poboljšanja u robnoj bilanci poput poreznog rasterećenja pozitivno djeluje na kupovnu moć stanovništva, smatraju analitičari Hypo banke.

Ulazimo u stagnaciju: Minimalan rast nije dovoljan za rješavanje problema

Općenito gledajući, međutim, kretanje BDP-a i dalje je glavni uteg za ekonomiju uslijed razduživanja u privatnom sektoru, fiskalne konsolidacije temeljem Procedure Prekomjernog Deficita (EDP) te pada zaposlenosti.

"Silazni rizici po naše projekcije su političke prirode, uglavnom što se tiče naslijeđa gotovo sedmogodišnje recesije na političku podršku 'mainstream' ekonomskim politikama, te donekle u snažnijem no očekivanom razduživanju banaka. Pozitivni 'rizici' mogli bi proizaći iz snažnijeg no očekivanog oporavka u euro zoni, dodatnog ECB-ovog labavljenja, otvaranja većih infrastrukturnih projekata, te olakšavanja financiranja malih i srednjih tvrtki", navodi se u prognozama.

Analitičari Hypoa ne očekuju snažniji oporavak ni sljedeće godine, i upozoravaju da minimalan rast BDP-a nije dovoljan za rješavanje pitanja nezaposlenosti

"Čak i kada stope rasta napuste 'negativni teritorij', ni tada neće doći do osjetnih poboljšanja u temeljnoj ekonomskoj situaciji budući da je potencijalna stopa rasta od oko 1 posto nedovoljna da se sreže nezaposlenost ili riješe socijalni problemi, niti će pridonijeti stabilizaciji na političkoj sceni nužno potrebnoj za konzistentno provođenje ključnih reformi. I dok će se vladajući pokušati izboriti za više tolerancije u okviru EDP-a nejasno artikuliranim reformama, mi smatramo da su upravo poteškoće privatnih tvrtki – posebno produktivnost – u središtu teški odluka koje Hrvatska mora donijeti. Stoga je važno nastaviti sa unutarnjom devalvacijom, reformama javne uprave, iznalaženjem modela za efikasnije rješavanje loših kredita, itd.

Konačan rezultat trebao bi biti fleksibilnost u (re)alokaciji resursa u izvozni sektor, što traži uklanjanje barijera za ulazak, rast te izlazak, kao i više fleksibilnosti na tržištima produkata i usluga. Jedina prepreka u procesu pridobivanja glasova na izborima je da reforme daju rezultate tek u duljem roku, dok u međuvremenu mogu proizvesti i dodatne deflacijske pritiske, pa će nam se na trenutke činiti kako je teško razbiti začarani krug u kojem se hrvatska ekonomija zatekla", navode analitičari Hypo banke.

Valda opet nerealno planira proračun

Upozorava se i na nerelano planiranje proračuna, jer se preoptimistično planiraju prihodi.

"Prijedlog proračuna za 2015. nastavlja pojačavati sumnje oko uspješnosti provedbe fiskalne konsolidacije (daljnjeg smanjenja deficita) kako se država i dalje ponajviše oslanja na prihodovnu stranu proračuna, koja je prema našem mišljenju projicirana preoptimistično.

Potonje se posebice odnosi na očekivano povlačenje 7,2 milijardi eura sredstava iz EU fondova te četverostruki rast prihoda od prodaje državnih stanova. S druge strane za sada izostaju adekvatni nadomjesci za smanjenje prihode uslijed smanjenja prihoda od poreza na dohodak te PDV-a od srednjeg i malog poduzetništva, uz odgađanje poreza na imovinu za iza 2016. godine. 

Nadalje, prilagodbe na rashodovnoj strani su i dalje tek simbolične, bez prikladnih reformi koje bi dovele do bolje kontrole nad rashodima zbog plaća i mirovina. Srećom, planirani rebalans proračuna će biti vođen rezanjem rashoda, a pod palicom Europske komisije koja očekuje od Vlade prilagodbu proračuna za otprilike 0,6pb BDP-a, od čega bi se polovica trebala provesti smanjenjem plaća i broja zaposlenih u javnom sektora.

Čak i ako se navedene mjere provedu na vrijeme, smatramo da će ovogodišnji proračunski deficit ostati oko prošlogodišnjih razina oko 5 posto BDP-a. Uz projicirane proračunske deficite (premašaj od 0,6 postotnih bodova u 2015. i 1,5 postotnih bodova u 2016., u odnosu na plan Europske komisije) te uzimajući u obzir značajan primarni deficit, s obzirom da Vlada nije iskoristila dodatni fiskalni manevarski prostor od kvantitativnog opuštanja, i posljedičnu višu premiju na rizik, rast javnog duga prema 85 posto BDP-a se i dalje nalazi na neodrživom putu.

Iako je Hrvatska zadržala kamatne rashode na oko 4 posto BDP-a, oni su i dalje među najvišim u EU, što predstavlja uzlazne rizike jednom kada ključne centralne banke krenu s normalizacijom monetarne politike", navode analitičari Hypo banke.