PREDSJEDNIK Ruske Federacije Vladimir Putin je potpisao ukaz kojim se za 2. prosinac ove godine raspisuju izbori za Državnu dumu, donji dom Federalne skupštine.
Za ove izbore, pete po redu od propasti Sovjetskog Saveza, je drastično promijenjen izborni zakon. 450 zastupnika Dume se biraju isključivo po proporcionalnom sustavu, odnosno sa stranačkih lista, a kao cenzus za ulaženje u Dumu svaka stranka mora premašiti 7 % glasova.
Izborni zakon je također uveo odredbu kojom je manjim strankama zabranjeno stvaranje zajedničkih lista kako bi se prešao cenzus od 7 %. glasova.
Putin je te odredbe obrazložio nastojanjem da se "stablizira" politička scena u Rusiji, odnosno ojača nacionalno jedinstvo kroz velike, etablirane stranke s podrškom u svim oblastima Federacije. U današnjem sazivu Dume, gdje se polovica zastupnika birala u većinskim izbornim jedinicama, oko 100 zastupnika su izabrani kao nezavisni kandidati ili kao kandidati malih, regionalnih stranaka.
Prema anketi agencije VTSIOM, trenutno samo četiri stranke mogu očekivati prelazak izbornog praga, odnosno zastupnike u Dumi.
Najviše bi glasova trebala dobiti Ujedinjena Rusija, koja okuplja pristaše Vladimira Putina, i kojoj ankete predviđaju čak 57 % glasova. Na drugom mjestu je oporbena Komunistička partija Ruske Federacije s 18 % glasova.
Na trećem mjestu je s 14 % glasova Pravedna Rusija, nominalno lijeva stranka koja okuplja umirovljenike, ali koja također podrava Putina. Četvrto mjesto s 11 % glasova zauzima Liberalno-demokratska partija Rusije (LDPR) ultranacionalističkog političara Vladimira Žirinovskog.
Nakon tih stranaka su prelasku izbornog praga najbliže prozapadno orijentirana Unija desnih snaga (4,4 %) i liberalna stranka "Jabloko" (2,7 %).
D.A.