Foto: Bernard Čović/Cropix
NAKON dugih osam sati žustre rasprave, Hrvatski sabor završio je raspravu o prvoj točki dnevnog reda izvanrednog ljetnog zasjedanja, rebalansu proračuna. Završnu riječ dao je ministar financija Ivan Šuker, koji je tijekom cijelog dana bio na meti oporbe.
Zastupnici će amandmane moći podnositi do sutra u 10 sati, a glasanje će se održati najvjerojatnije u ponedjeljak.
Prije dva dana hrvatska javnost dobila je uvid u misteriozni Vladin prijedlog rebalansa proračuna koji se danas našao na tapeti saborskih zastupnika. Vladajući nas već tri dana bezuspješno pokušavaju uvjeriti kako se ne radi o predizbornom, kozmetičkom rebalansu, već o rebalansu koji je donesen "da zaštiti životni standard građana i ojača gospodarstvo", a danas su u to isto pokušali uvjeriti oporbu u Saboru. No, žestoke kritike na račun rebalansa stižu sa svih strana.
Jacina društvena ravnoteža
Predsjednik glavnog zakonodavnog tijela Luka Bebić otvorio je sjednicu, posebno pozdravivši premijerku Jadranku Kosor i ostale članove Vlade, koja se pojavila u punoj snazi. U sabornici je prilikom uspostavljanja kvoruma bilo prisutno 108 zastupnica i zastupnika. Ipak, ubrzo nakon početka rasprave dio članova Vlade i dobar dio oporbe napustili su sabornicu, a ostalo je 62 zastupnika koji su se prijavili za desetominutnu raspravu, koja je potrajala do iza 21 sat.
Nakon Bebića, riječ je preuzela premijerka. "Neki glavni temelj ili kriterij koji nas je vodio kod ovog rebalansa jest ono što bismo najkraće mogli nazvati društvenom ravnotežom. Standard građana i podizanje optimizma građana, to su ciljevi prema kojima idemo", rekla je.
"U središtu ovog rebalansa je kriza s kojom se borimo. Jedan od problema koje Vlada vidi u provođenju određenih reformi, posebno onih najtežih, činjenica je da bi svi htjeli promjene, ali malo je onih koji bi htjeli da promjene polaze od njih. Želim demantirati sve one koji govore o tome da se program gospodarskog oporavka ne provodi. Do sada nije provedena ni jedna jedina mjera da se 650 milijuna kuna za božićnice, regres i dar za djecu usmjeri za nezaposlene", dodala je.
Čekajmo da mjere pororade
Efekt svih mjera ne može se vidjeti odmah, ali premijerka je sigurna da će se itekako vidjeti u idućoj godini. "Vlada će ispuniti ciljeve zadane u planu oporavka, a sigurno je da će se trendovi kretati prema gore. Brojni trendovi govore da idemo prema onome što se može nazvati izlaskom iz krize", rekla je.
Istaknula je dva ključna elementa. Jedno je smanjivanje prihoda za preko četiri milijarde kuna, a drugo smanjivanje rashoda za milijardu i pol. "To smanjivanje se u javnosti uporno prešućuje", rekla je. Priliku je iskoristila i za demantiranje navoda o tome da je ekonomski savjetnici napuštaju te za podsjećanje na smanjivanje plaća javnim dužnosnicima za šest posto, smanjivanje povlaštenih mirovina, saborskih mirovina i na druge mjere koje je Vlada provela u prošlim rebalansima. "Tijekom tih mjera postigli smo dodatne uštede u ovoj godini od tri i pol milijarde kuna. Odnosno, da nije bilo tih mjera, proračun bi morao biti veći za tri i pol milijarde", rekla je.
"Vjerujem da je svaka ušteda proračunskog novca velika stvar. To je moje mišljenje, a vi ćete, dame i gospodo, dokazivati suprotno", zaključila je premijerka svoju obranu, pri čemu se moglo čuti negodovanje iz sabornice. Kosor se tada obratila Bebiću da je zaštiti od dobacivanja i šuškanja.
Hrvatska nije Grčka
Navodila je i velike "uštede" kao što je zabrana kupovanja automobila u državnim službama ili rezanje troškova na službenim karticama, a kritizirala je i stranke koje su se otvoreno svrstale uz seljake koji su prije nekoliko mjeseci prosvjedovali.
"Na temelju svega ovoga odlučili smo da nećemo smanjivati plaće ni profesorima, ni učiteljima, ni vojnicima, ni liječnicima, jer smo ih već smanjivali za šest posto prošle godine. Nećemo rezati ni mirovine, rodiljne naknade, naknade za nezaposlene, a bez svih tih rezova ne možete doći do uštede od pet do deset milijardi kuna. Stoga smo se odlučili stati na stranu svih onih koji nemaju ništa. Donijeli smo i odluku da proračunski rashodi ne mogu rasti u iduće dvije godine", rekla je premijerka.
"Hrvatska nije Grčka, dame i gospodo. Ona redovno podmiruje svoje obveze, i vrlo jasno i precizno želim reći da Hrvatskoj ne prijeti bankrot", ustvrdila je, a podsjetila na deficite proračuna u zemljama diljem svijeta, prema kojima deficit od četiri i pol posto koji Vlada predlaže nije strašan.
"Nema smanjivanja plaća jer ima ljudi koji moraju školovati djecu, kupiti knjige, otići u pekaru i kupiti kruh. Da, dame i gospodo, kupiti kruh, i stoga predlažem da prihvatite rebalans."
Premijerkin govor završio je pljeskom, a odmah se obratio Zoran Milanović.
Milanovićev govor prekinut žamorom, Bebić mu se obratio sa "ti"
"Ovo je bila jedna kanonada obračuna s nečim što je netko rekao, pa se predsjednica Vlade u ovom Saboru obratila svima vama i nama i rekla, uputila poruku svima nama koji govorimo da treba smanjiti plaće i mirovine", pokušavao je Milanović govoriti, ali su ga prekidali upadicama iz HDZ-ove klupe.
"Ne daju mi da govorim", rekao je Milanović.
"Ispravljaš netočni navod, u tome je stvar", u revijalnom je tonu Bebić objasnio upadice i prekinuo izlaganje, pa se osvrnuo na pravilnik.
Bebićeva sjekira
I drugi SDP-ov zastupnik, Zoran Vinković, u nekoliko je navrata zatražio mir u sabornici, rekavši kako se ovako ne može raspravljati. "Ovo više govori o vama, nego o meni", rekao je HDZ-ovim zastupnicima.
"Ma završite, zastupniče", viknuo je još jednom Bebić i oduzeo mu riječ.
Milanka Opačić i Boris Šprem uspjeli su iznijeti svoje prigovore premijerkinom izlaganju, uz samo male kritike s Bebićeve strane. "Vi o štednji niste rekli ni jedne jedine riječi. Znate trošiti, ali ne znate štedjeti", rekla je premijerki Željka Antunović.
Dragutin Lesar podsjetio je da ova sjednica košta 200.000 kuna te da je stoga teško reći kako je svaka proračunska kuna bitna. Bebić nije ni njemu dao da završi svoje izlaganje, arbitrarno odlučivši kako se nije bavio ispravljanjem navoda. "Ova količina isključivanja mikrofona je bezobrazna", rekao je Lesar.
Šuker preuzeo kontrolu: Tako je to svugdje, mi nismo Grčka
"Jesu li sve zemlje u eurozoni imale deficit proračuna ispod tri posto? Jesu. No, gospodarska kriza je mnoge od tih zemalja natjerala na razmišljanje o stvarima o kojima je razmišljala i ova Vlada. Većina tih vlada se nije odlučila za drastičnije rezove i dogodilo im se da Ujedinjeno Kraljevstvo ima deficit od 12 posto, Irska gotovo deset, Španjolska devet i tako unedogled", rekao je i bacio se na suhoparno nabrajanje stavki rebalansa, što je smirilo strasti.
"Što od ovih rashoda možemo smanjiti? Zaključili smo da je zbog standarda građana nemoguće rezati plaće, mirovine i socijalna prava. Rashodovna strana je zato predložena ovakva kakva je. Ove brojke naprosto stoje. Ne vidim čemu toliko polemike ako smo se složili da ne treba rezati neke stavke", rekao je.
"Znate kad se Grčka našla u problemima? Kad su investitori rekli da im neće programirati reprogram kredita. Sad gledajte. Hrvatska je prva zemlja koja je na američkom tržištu izdala obveznice nakon grčke krize. Tada su nas napali da smo se zadužili iako je jasno navedeno da ćemo se zaduživati. Hrvatska je prva zemlja koja se zadužila nakon grčke krize i stoga očekujemo da će ovaj rebalans proračuna naići na pozitivan odjek na svjetskim tržištima i da ćemo svi jasno poslati poruku hrvatskim građanima da brinemo za njihovu dobrobit", rekao je Šuker.
"Vi pričate o štednji, a svake godine ste trošili više nego što ste uprihodovali. Sada se čudite kako ne možete uštedjeti", rekla je na to izlaganje ministra, ali je odmah uskočio Bebić i prekinuo je, rekavši kako ne ispravlja netočan navod, nego "moguće razmišljanje kojeg nema".
Podizanju atmosfere nisu pridonijela ni izlaganja predsjednika radnih tijela Sabora, na koje se nitko od zastupnika nije ni osvrtao.
Milanović: Ne može se živjeti a da netko ne plati
"Volio bih da je uvod bio više usredotočen na ono što će biti u idućim godinama, a ne na ono što je navodno netko izjavio, što je netko nekoga ogovarao i tako dalje. Ključni problem hrvatske države i financija je vrlo jednostavan. Zadnji proračun prije HDZ-ovih vlada je bio 77 milijardi kuna. Ovaj proračun se kreće oko 120 milijardi kuna. U međuvremenu je hrvatsko gospodarstvo imalo rast, a zadnje dvije godine i pad. Imamo, dakle, bujanje rashoda i pad prihoda i jasno je da je takav sustav dugoročno neodrživ. No, ljudi se počinju navikavati da je takvo nešto moguće i održivo i da nitko neće morati plaćati", rekao je predsjednik SDP-a.
"Onda dođe globalna kriza i počne se pričati o bolnim rezovima. Nitko nije pričao o rezanju plaća. Predsjednica Vlade je u više navrata najavila reforme i rezove. Onda imamo proračun donesen u prosincu prošle za ovu godinu, koji predviđa rast rashoda proračuna, u godini gospodarskog pada, depresije. Taj proračun ne predviđa sa sobom i plan gospodarskog oporavka, a bitno je da ta dva organska procesa budu povezana. Onda dolazi travanj ove godine i Vlada dolazi s programom gospodarskog oporavka, ali se ne ide u rebalans, nego se rebalans odgađa do kraja osmog mjeseca. Slažem se sa zastupnikom Lesarom koji pita zašto ova rasprava sada. Kao prvo, trebali smo o tome raspravljati u travnju, ali ako nismo onda, čemu ovih 200.000 kuna", dodao je.
"Kad biste manje dobacivali, onda bih ja mogao govoriti. Ja vama nisam dobacivao jer sam pristojan", kratko je Milanović ušutkao premijerku, kojoj se nije sviđalo njegovo izlaganje.
Kosor: U Vladi nema poreznika
"Jeste li tijekom svoje rasprave s time tko je što rekao i napisao rekli kako namjeravate povećavati prihode u idućim godinama? Ako ove godine hrvatsko gospodarstvo padne, kako ćete tu razliku, taj nedostatak, nagodinu kompenzirati bilo kako drukčije nego zaduženjem?", podbo je Milanović i Šukera.
Nakon njegovog izlaganja javilo se nekoliko HDZ-ovih zastupnika, koji teško da su diskutirali s Milanovićevim riječima, ali Bebić ih nije prekidao.
"Želim reći da u Vladi nema poreznika, u Vladi sjede ministri i potpredsjednici Vlade, i stoga molim da zastupnici to prihvate", rekla je premijerka na Milanovićevu opasku o poreznicima. Također je rekla da nema govora o nedostatku smanjivanja rashodovne strane proračuna. "To vrlo jasno piše u programu gospodarskog oporavka", rekla je.
Šuker je drugu seriju rasprave zaključio još jednim kratkim govorom, u kojemu je naveo sve što je SDP "rasprodao" tijekom svog četverogodišnjeg mandata. Njegovo izlaganje ponovno je pratilo nekoliko ispravaka netočnih navoda, koje je bilo teško dovršiti zbog HDZ-ovih dobacivanja.
Kajin: Kreće se prema bankrotu
"Poslije vas, gospodo, potop, nakon vlasti ništa. Bojim se da će se buduća vlast naći u situaciji da mora rezati proračunske rashode za deset posto. Alternativa je bankrot. To bi bio zaključak zadnjih sedam godina, a posebno zadnjih godinu dana. Stvorili ste državu, ali ovakvim proračunima ste upropastili naciju. Do kraja godine treba uzeti još šest godina zajma. Ovakvu katastrofu nisam ni ja, koji slovim za najvećeg katastrofičara, mogao prodvidjeti. To znači da ćemo se nagodinu morati zadužiti za 35 milijardi kuna. Nagodinu ćemo to možda moći učiniti, ali bojim se da to 2012. godine neće biti moguće", rekao je Vladi i ministrima IDS-ovac Damir Kajin.
"Javna uprava hipertrofira, svi pokazatelji su više nego loši, upitna je budućnost i završetak pregovora s EU-om. Govorio sam da su izbori mogli biti puno jeftinija varijanta od nadolazećih izbora. Ovo je samo mrcvaranje i pitam se zašto Hrvatska mora bankrotirati da biste vi iz HDZ-a ostali na vlasti?", upitao se Kajin.
Hebrang: Ovaj rebalans nije rađen za kolumniste komuniste
"Kolega Kajin je rekao da Hrvatska s ovakvim financijskim pokazateljma neće ući u EU. To nije točno. S ovim rebalansom ćemo imati 4,5 posto proračuna, prosjek EU je 6,6 posto. Imat ćemo vanjski dug od 52 posto BDP-a, prosjek EU-a je 80. Usto, imamo i manju anketnu nezaposlenost nego u EU, tako da navodi gospodina Kajina jednostavno ne stoje", odgovorio mu je Andrija Hebrang.
"Ovaj rebalans je hrabar potez, neophodan za opstanak proračuna. Vlada se nalazila između Scile i Harbide kad god je htjela provesti neku od reformi ili ukinuti neko od prava. Ili su se žalili sindikati, ili su kretali štrajkovi, ili prosvjedi", rekao je Hebrang.
Ispričao je i prispodobu o svom razgovoru s prijateljem, bogatim investitorom. Prijatelja je pitao zašto ne ulaže u Hrvatsku. On mu je odgovorio da neće ulagati jer je u novinama vidio članak o crnom ponedjeljku, koji se odnosio na trenutnu gospodarsku situaciju.
Problem nije u crnom ponedjeljku, odgovorio mu je Hebrang, nego u crvenom dnevniku koji je plasirao takav naslov. "Jedino što mogu prigovoriti ovom rebalansu je što je presocijalan i što previše uzima u obzir sve kategorije građana, a ne dira nikoga. Ovaj rebalans nije rađen za crvene novinare, ni za kolumniste komuniste, rađen je za radnike, a podržali su ga sindikati, rađen je za seljake, a podržale su ga seljačke udruge, rađen je za poduzetnike, i podržale su ga udruge poduzetnika, rađen je za Hrvatsku i zato će ga podržati Hrvatska demokratska zajednica", zaključio je.
Pusić: Ovaj prijedlog uvodi neravnotežu
"Ovo nije prijedlog uspostavljanja ravnoteže, nego produbljivanja neravnoteže. Obični brojevi to pokazuju. Drugo o čemu raspravljamo je nešto o čemu Vlada i predstavnici Vlade u medijima vrlo glasno govore, a to je da se proračun smanjuje za milijardu i pol, što je očigledno netočno ako se pogleda prijedlog rebalansa. Vlada smanjenjem zove smanjenje povećanja, a ako pogledate o čemu se radi malo detaljnije, vidjet ćete da se to smanjenje povećanja odnosi na nerealizirane projekte, za koje nije spremna dokumentacija", kritizirala je prijedlog rebalansa predsjednica HNS-ovog kluba zastupnika Vesna Pusić.
"Da bi se ojačalo gospodarstvo, iz proračuna moraju biti vidljivi prioriteti i područja iz kojih se stvaraju uvjeti za oporavak gospodarstva. Dakle, mora se vidjeti koja je lokomotiva koja će Hrvatsku izvući iz krize. Jasno je da su trenutno ta područja energetika, industrija, okoliš, turizam i regionalni razvoj, sva područja za koja se EU obvezuje da će sudjelovati. U svim tim područjima ova Vlada ne planira ništa ili otežava uvjete poslovanja i razvoja", istaknula je.
Sukob Drmića i Jarnjaka
Potpredsjednik Sabora Ivan Jarnjak sukobio se sa zastupnicima HDSSB-a Ivanom Drmićem i Borom Grubišićem, jer Grubišiću nije htio dati riječ u ime kluba HDSSB-a zato što HDSSB nema tri zastupnika potrebna za formiranje kluba.
Drmić je prigovorio oduzimanju statusa kluba zastupnika i rekao da Sabor prvo mora službeno Branimiru Glavašu oduzeti zastupničko mjesto prije nego što HDSSB izgubi klub. Jarnjak se nije složio s tim, a Drmić je imao primjedbe na Jarnjakovo objašnjenje, ali Jarnjak mu je odlučio oduzeti riječ. Drmić je tada rekao da mu mora dati riječ ili ga iznijeti iz dvorane. Nakon što mu je Jarnjak još jednom dao riječ, Drmić je tražio pauzu i prijetio da će ga se morati iznijeti iz dvorane, pa je Jarnjak ipak popustio.
Lesar: Vlada je izgubila vjerodostojnost
"Smatram da je izgubljena vjerodostojnost ne samo HDZ-a, nego i cijele vladajuće koalicije, jer su stvorili atmosferu izborne godine u kojoj se ne rade bitne promjene. Sve razloge koje je premijerka danas navela već smo navodili tijekom ove godine kad su se uvodile mjere kao što je dizanje poreza", kritizirao je Vladin prijedlog Dragutin Lesar i istaknuo kako je već ranije upozoreno da će zbog nametanja poreza biti smanjeni prihodi u proračunu.
"Ministre, je li točno da trenutno ima 20 milijardi nenaplaćenih mirovinskih i zdravstvenih doprinosa i poreza? Je li točno da 150.000 ljudi radi na crno i da je preko 300.000 ljudi prijavljeno na minimalac, a primaju veću plaću, dok se istodobno ne naplaćuju porezi za jahte i zrakoplove?", upitao je Šukera.
Može se reći da je ova kriza bila predvidljiva prije deset mjeseci, osim ako se ne poduzmu sve mjere koje su kasnije zapisane u programu gospodarskog oporavka. I zaista, da su sve te mjere bile brže provedene, deficit ne bi narastao na ovu razinu. Cijelo vrijeme pokušavamo reći da je u ovom trenutku kratkoročni problem, ali naš srednjoročni problem prihodovna strana proračuna", rekao je SDP-ov Branko Grčić.
"Prihodi proračuna su pali za preko osam, a rashodi su rasli za oko četiri milijarde u odnosu na 2008. godinu. Danas se nalazimo u situaciji da promišljamo kojim proaktivnim mjerama možemo pokrenuti gospodarstvo, novo zapošljavanje i druge ključne elemente", dodao je.
Maras: Tek nakon promjene vlasti bit će gospodarskog rasta
"Problem ne može riješiti onaj tko je do njega doveo i tko je sudjelovao u njemu. Sada imamo situaciju da uz sve napore ne samo da ne uspijevamo smanjiti rashode proračuna, nego smo ga i povećali za 900 milijuna kuna. Ako su rashodi 900 milijuna kuna veći, ne može se pričati o uštedama. Pogledajmo malo kako su rashodi rasli svih ovih godina. 2004. godine ti rashodi su bili oko 84 milijarde kuna, danas su skoro 50 posto veći. Istodobno, prihodi proračuna nisu rasli tim tempom, nego su zadnje dvije godine pali. Kad se sve zbroji, bit će 15 posto manji od 2004. godine. Tu dolazimo do nesrazmjera između zarađenog i potrošenog", rekao je SDP-ov Gordan Maras.
"Ono što je najbolnije i ono zbog čega hrvatski građani gledaju sa strepnjom je to što se ne može vidjeti da se ide u dobrom smjeru. 2008. je Ministarstvo financija govorilo da ćemo ove godine imati 140 milijardi kuna prihoda. To nije ozbiljan pristup poslu u vrijeme velike krize. Ove godine, u trećem mjesecu, kada je svima bilo jasno da će rashodi biti 15 milijardi veći od prihoda, ministar Šuker je to negirao i govorio da nema šanse", podsjetio je Maras i ustvrdio da je način na koji se upravlja javnim financijama odgovoran za situaciju u kojoj se nalazimo.
Predvidio je da će u ovoj godini biti pad, u sljedećoj stagnacija, a tek kad dođe do promjene vlasti može biti rasta.
Stazić: Bahati ste cirkusanti
"Ponašate se kao Marinkovićev Maestro, idete u propast. Opisani ste u literaturi. Ministre Šukeru, zadužili ste zemlju za 26 milijardi eura. Svakog dana zaduživali ste nas za 10 milijuna i 176 tisuća eura, svakodnevno, svakog radnog i neradnog dana. I pri tome se još i smijete. Toliko narod plaća vaš smijeh, svakoga dana. Gledam vas danas ovdje, sami sebi plješćete, oduševljeni ste sami sobom. Građani grcaju u sve većoj bijedi pod nepodnošljivim teretom vaše vlasti. Što ste učinili da biste mogli pljeskati?", napao je Vladu Nenad Stazić.
Dodao je kako se u državne agencije dovelo "najnesposobnije ljude koje se moglo naći" i "koji ne rade ništa". "Lakše je putovati svijetom, zaduživati nas i smijati se", rekao je i upozorio da će bahatosti i cirkusiranju, uzajamnom pljeskanju, galami, doći kraj.
Tijek rasprave pratite na Indexu