GODINA 2003. zasigurno će ostati zapamćena po ratu u Iraku, koji je podijelio svijet, dok se Europska unija, nakon donesene odluke o svom proširenju, ubrzano priprema za prijam novih deset članica.

Irak se našao u središtu svjetskih zbivanja već početkom godine kada su se već prilično jasno odvojila dva oprečna stajališta: za i protiv rata. Amerika i Velika Britanija s jedne i Njemačka, Francuska i Rusija s druge strane, zaoštrili su odnose oko pitanja rata u Iraku, a ulice svjetskih gradova bile su prepune demonstranata koji su tražili mir. Nakon što je uspio okupiti mali broj onih koji su bili spremni podržati rat, američki je predsjednik George W. Bush u ožujku pokrenuo ratnu mašineriju.

Koalicijskim snagama trebalo je manje od mjesec dana da zauzmu sve veće iračke gradove. Na ulicama Bagdada i drugih iračkih gradova zavladali su pljačkaši koji su odnosili sve što su stigli, uključujući i neprocjenjivo blago drevne Mezopotamije.

Američki je predsjednik 1. svibnja objavio prestanak velikih vojnih operacija u Iraku, ali je rat iscrpljivanja tek počeo. Koalicijske snage gotovo se svakodnevno suočavaju s velikim ljudskim gubicima, a velike žrtve trpe i Iračani.

Amerikanci su do prosinca uspjeli ubiti ili uhititi većinu s popisa najtraženijih osoba u Iraku, a pravi poklon dobili su 13. prosinca uhićenjem bivšeg iračkog diktatora Sadama Huseina.

Analitičari međutim "uspjeh" vojne intervencije u Iraku smatraju upitnim - oružje za masovno uništenje (navodni glavni povod za vojnu intervenciju) još uvijek nije nađeno, a civilnu vlast tek treba uspostaviti, te zemljom i dalje de facto "vlada" američki civilni upravitelj Paul Bremer.

Europa će ovu godinu pamtiti po povijesnom potpisivanju sporazuma o proširenju Europske unije. Petnaestorica EU-a i 10 zemalja uglavnom iz bivše komunističke Europe u Ateni su 16. travnja potpisali sporazum o proširenju tako da će EU od 1. svibnja 2004. godine brojati 25 članova. Taj je povijesni događaj zasjenjen neuspjehom proširene EU da u prosincu na zadnjem summitu pod predsjedanjem Italije usvoji europski ustav.

Kao i posljednje dvije godine, jedna od glavnih tema svjetskih medija i ove je godine bio terorizam. Unatoč tome što su Ujedinjeni narodi u siječnju usvojili deklaraciju o borbi protiv terorizma, teroristički su napadi i 2003. diljem svijeta odnosili ljudske živote. Teroristički napadi potresli su Saudijsku Arabiju, Izrael, Maroko, Rusiju, Indoneziju i Tursku odnoseći veliki broj ljudskih života i to uglavnom civila.

Usprkos usvajanju tzv. "mirovnih smjernica", koje su načelno prihvatili i Izraelci i Palestinci a koje između ostaloga predviđaju stvaranje nezavisne palestinske države do 2005., mira u toj regiji i dalje nema. Dvije strane nisu uspjele postići napredak, a stvari su se dodatno zakomlicirale i izraelskom izgradnjom "sigurnosnog zida", koja je naišla na osudu međunarodne zajednice. Bliski istok u novu će godinu ući uz prijetnju izraelskog premijera Ariela Sharona da će Izrael poduzeti jednostrane korake za odvajanje od Palestinaca ako propadne mirovni plan koji podržavaju SAD.

Ova je godina označila i definitivni nestanak "Jugoslavije" sa svjetske političke scene - nova državna zajednica Srbije i Crne Gore rođena je 4. veljače. U ožujku je Beograd ponovno bio jedna od glavnih svjetskih tema - u središtu grada ubijen je premijer Zoran Đinđić. Nakon njegova ubojstva u zemlji je uvedeno izvanredno stanje što je snagama reda omogućilo da pokrenu bitku bez presedana protiv mafije.

Šest mjeseci kasnije u središtu Stockholma ubijena je švedska ministrica vanjskih poslova Anna Lindh. Svijet je bio u šoku, a Šveđani su se s tugom opraštali od ubijene ministrice. Dva tjedna kasnije, švedska je policija uhitila ubojicu Anne Lindh.

U veljači je iznad Teksasa eksplodirala svemirska letjelica Columbija. Svih sedam astronauta je poginulo, a NASA je privremeno obustavila letove u svemir.

Kina je u listopadu uspješno poslala čovjeka u svemir i tako postala treća zemlja u povijesti - nakon SAD-a i bivšeg SSSR-a - kojoj je to uspjelo. Snimke prvog "taikonauta" Yang Liweia obišle su svijet.

Godina 2003. donijela je i neke dobre vijesti - ciparski Turci i Grci prvi su put u posljednjih 20 godina mogli prijeći crtu razdvajanja na podijeljenom otoku, Iran je nakon višemjesečnih pregovora potpisao dodatni protokol o neširenju nuklearnog oružja, a dva dugogodišnja neprijatelja - Indija i Pakistan - odlučili su da će poštivati prekid vatre uzduž svoje zajedničke granice u Kašmiru, prvi su put od početka sukoba u toj regiji prije 14 godina.

Nobelovu nagradu za mir ove je godina prvi put dobila jedna muslimanka - iranska odvjetnica Shirin Ebadi, iako se kao jedan od najizglednijih kandidata spominjao papa Ivan Pavao II.

Godina koja je na izmaku bit će zapamćena i po strahu koji je izazvala tzv. atipična upala pluća (SARS). Slučajevi oboljelih od SARS-a zabilježeni su u više od tridesetak zemalja, zaraženo je bilo gotovo 9.000 osoba, a od posljedica bolesti umrlo je njih 900.

Nezapamćene vrućine zahvatile su u kolovozu čitavi Stari kontinent, te samo u Francuskoj odnijele gotovo 15.000 života. Velike vrućine rasplamsale su požare diljem Španjolske, Francuske i Portugala gdje je dvadesetak osoba poginulo a izgorjelo je 400.000 hektara raslinja.