Foto: Hina

ŽELJKO Glasnović, budući nezavisni zastupnik u Hrvatskom saboru, izabran na listi za XI. izbornu jedinicu, posljednjih dana digao je dosta prašine u javnosti izjavom da prosvjed na Filozofskom vode skojevke neobrijanih nogu i titoisti, a u istoj je izjavi stao u obranu dekana Vlatka Previšića.

Glasnovića smo pitali što misli o Previšićevim radovima sedamdesetih i osamdesetih godina, o tijeku konzultacija kod predsjednice, ali i o medijskim napisima od prije nekoliko godina o tome da je primao dvije vojne mirovine.

No, Glasnović nije isprva bio raspoložen za razgovor sa novinarom Indexa dodavši da godinama "zagađujemo medijski prostor". Dodao je da se koristimo agitpropovskim i udbaškim metodama. No, nakon što mu je objašnjeno da kao mladi novinar teoretski ne mogu imati veze sa sistemom o kojem on govori, pristao je dati izjavu pod uvjetom da njegove riječi budu prenesene "ad verbum", odnosno točno onako kako je rekao, uz prijetnju tužbom ako bude drugačije.

Glasnović kaže da se mediji bave potpuno krivim stvarima

"Vas ne zanimaju ključne stvari, imate 20 sudaca koji su prijetnja nacionalnoj sigurnosti. Nedavno je izašla informacija da imate 20 sudaca u Hrvatskoj koji su prijetnja nacionalnoj sigurnosti. Jeste vidjeli ljude u politici, u svim sferama hrvatskog društva, u pravosuđu, nevladinim udrugama i medijima i drugim sferama života, da je izršeno rasvjetljenje oni bi bili odstranjeni iz javnog života kako je praksa u drugim postkomunističkim zemljama Europske unije. Ta je praksa bila standardna, ta je lustracija počela u pravosuđu i kulturnom prostoru, a to su mediji i školstvo. Ja ne radim u obavještajnim službama, ali ako su druge zemlje izvršile lustraciju, zašto su Slovenija i Hrvatska jedine postkomunističke zemlje u EU koje nisu provele lustracijske zakone, zašto je to tako?", pita se Glasnović.

"Još nismo spomenuli jednu stvar, to je mentalna baština komunizma. Problem je što se to prenosi, ta mentalna baština je kriva zašto se to događa, imate radove za to. Jučer je jedan ekonomist napisao da je najveća prepreka modernizaciji to što nismo izvršili tu mentalnu transformaciju iz partijskog susatava ka modernoj državi. Po tome, da ste napravili svi novinari jednu površnu analizu, dostupne su vam informacije, vidjeli bi da smo po svim elementima dobili državu kao onu bivšu. To je ključna stvar, od ekonomije do vanjskog duga dobili smo državu koja sliči na onu bivšu", rekao je Glasnović za Index.

"Isti ljudi nam vode državu, sa istim mentalnim sklopom, Hrvatska je naslijedila pravno nasljeđe SFRJ i zbog toga se ne možemo maknuti nigdje. To se ignorira u mainstream medijima, zašto vi kao novinari ne tražite popis oduzete imovine. Dva milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta oduzeto je Hrvatima, a to nisu teme, vas zanimaju moja mirovina i što je rekao Previšić prije 20 godina. To je tipični agitprop, inverzija teza i zato mi jesmo gdje jesmo. Temeljno pravo je pravo na istinu, to se ne može vidjeti u mainstream medijima", medije optužuje Glasnović.

Objasnio problem dvije mirovine

U nastavku razgovora Glasnović je objasnio problem dvostruke mirovine.

"Ja sam ranjen dva puta, skinut sam iz vojske 2000. godine po nalogu predsjednika Mesića. To je prva točka, da to razjasnimo, to se već godinama vuče po medijima, moja mirovina. A to je nakon što sam nakon deset godina u uniformi hrvatskog vojnika, skinut po nalogu Mesića i nepravomoćno potjeran iz vojske. Druga točka je ovo: ja sam 2 godine bio na sudu da vratim svoj status i čin, ja sam bio hrvatski general. Plemena imaju običaje, narodi zakone. Ja sam poštivao zakone, dvije godine sam na sudu bio da si vratim status hrvatskog vojnika. Ja sam bio general Hrvatske vojske po činu. Ja nikad nisam tražio od hrvatske države invalidsku mirovinu. Moja mirovina po mojem činu, nakon dvije godine spora dobio sam predsjedničku mirovinu, a koja je upola ili u dvije trećine manja nego svi generali Hrvatske vojske. Ta druga mirovina o kojoj se govori, ja sam bio u BiH skoro deset godina, od početka rata tamo do kraja rata, od prvog do zadnjeg metka i nakon toga. Nakon toga sam radio, bio sam programski menadžer za modernazaciju vojske federacije. Bio sam na drugim višim dužnostima, kao naprimjer sabirnik za vojna pitanja ministra obrane i druge dužnosti. Nekoliko godina nakon spora koji je završio 2002. godine javili su mi iz hrvatskog komponenta da mogu nadoknaditi ono što mi pripada kao hrvatskom generalu, moje pravo, ništa drugo. I to su te dvije famozne mirovine. Ja sam to mogao pokrenuti još 1995. godine za ranjavanje, to je važno naglasiti. Mogao sam tada pokrenuti tu veću mirovinu, ali to mi nije bilo u interesu", rekao je Glasnović za Index.

Odbio ponude za rad u inozemstvu zbog moralnih razloga

Rekao je da je imao i ponude za inozemstvo, ali tu je, kaže, ostao iz moralnih razloga.

"Nisam ja došao u Hrvatsku vojsku da zaradim nekakvu mirovinu. Ja sam imao dvije ponude da idem van pošto sam obučeni vojnik, meni su nudili posao u Iraku i Afganistanu. Ponuđen mi je posao od privatnih tvrtki gdje bi moja zarada minimalno bilo više od stotine tisuća dolara godišnje", objasnio je Glasnović za Index.

"Važno je da ljudi znaju, mogao samn otići van, ali ja sam ostao. To je nekome čudno, ali ja sam imao moralnu odgovornost prema kojoj sam se vodio u ratu i zato sam ostao ovdje", zaključuje Glasnović.