54.198.134.32 US
 

Referendumi o većoj autonomiji u dvije talijanske regije, dosta im je rastrošnog Rima

Piše: R.I./Hina
subota, 21.10.2017. 09:24
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: FaH

TALIJANSKE regije Veneto i Lombardija u nedjelju organiziraju savjetodavne referendume o većoj autonomiji jer se žele osloboditi stiska rastrošnog Rima, no odbijaju bilo kakve usporedbe sa secesionističkom Katalonijom.

U tim regijama smatraju da nemaju dovoljno koristi od poreza koje uplaćuju u središnju državnu blagajnu.

Prošle je godine negativna razlika između iznosa koji su stanovnici Veneta uplatili na ime poreza i dobili natrag kroz javnu potrošnju iznosila 15,5 milijarda eura. U slučaju Lombardije riječ je od 54 milijarda eura.

Usporedbe radi, u Kataloniji se radi o minusu od osam milijardi eura.

Predsjednici Veneta i Lombardije Luca Zaia i Roberto Maroni, obojica članovi Sjeverne lige, željeli bi raspolagati s polovicom tog novca.

"To ne bi bio problem da su ti porezi dobro uloženi, ali istina je da se na nacionalnoj razini svake godine rasipa 30 milijardi eura", rekao je za France Presse Zaia.

Referendum podržava cijeli desni centar, uključujući Berlusconijevu stranku Forza Italia, kao i populistički Pokret pet zvijezda te udruženja poslodavaca i sindikati.

Ljevičari, poput Komunističke partije, smatraju pak da je riječ o "rasipanju javnog novca" i "farsi" i pozivaju ljude da ne izlaze na birališta. Vladajuća Demokratska stranka (lijevi centar) nije se izjasnila, ali nekoliko njezinih istaknutih članova, poput gradonačelnika Milana, kazalo je da će glasati za veću autonomiju.

"Porezi koje plaćamo trebali bi biti potrošeni na našem teritoriju, a ne na Siciliji", rekao je Giuseppe Colonna, 84-godišnji Venecijanac.

"Ovdašnja administracija dobro radi dok središnja država u Rimu loše upravlja sredstvima", rekao je Nicola Tenderini, 52-godišnji slikar.

Obližnji trgovac prehrambenim proizvodima Andrea Vianello kaže: "Želimo nastaviti pomagati Italiju i manje razvijene regije, ali željeli bismo malo više novca za nas."

On smatra da je autonomija Veneciji u krvi jer je Mletačka Republika tisuću godina bila neovisna, sve do 1797.

Referendumi su u skladu s talijanskim Ustavom, koji predviđa da parlament može regijama dati veću autonomiju ako one to zatraže, objašnjava profesor ustavnog prava Nicola Lupo s rimskog Sveučilišta Luiss.

Napominje također da se Veneto i Lombardija nalaze nedaleko od regija s posebnim statusom, koje već imaju veću financijsku autonomiju, kao što je Trentino-Južni Tirol.

U slučaju pobjede, Maroni i Zaia planiraju zatražiti veće ovlasti na području zdravstva, obrazovanja i infrastrukture, kao i ovlasti koje su inače rezervirane za državu kao što su sigurnost i imigracija, što su omiljene teme Sjeverne lige. Za to bi, međutim, trebalo promijeniti Ustav.

Ne žele secesiju

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Na ovim referendumima nije riječ o secesiji.

Maroni stalno ponavlja da će se referendum održati "u okviru nacionalnog jedinstva" i da ima za cilj "reformu odnosa između središnje vlade i regionalnih vlada".

Zaia kaže da je bilo kakvo povlačenje paralela s Katalonijom pokušaj da se obeshrabri birače da glasaju za veću autonomiju.

"Sličnosti s Katalonijom su minimalne", ističe i Lupo, objašnjavajući da potpora neovisnosti u tim dvjema regijama nije jako raširena.

Veneto (pet milijuna stanovnika) se ponosi nezaposlenošću od 6,7 posto dok je nacionalni prosjek 11,2 posto i sam čini 10 posto talijanskog BDP-a zahvaljujući malim i srednjom poduzećima. Zajedno s Lombardijom (10 milijuna stanovnika) ostvaruje 30 posto talijanskog BDP-a.

Stanovnik Solzana, dvadesetak kilometara od Venecije, Gianluca Fascina jedan je od 7500 obrtnika u regiji koji rade u modnom sektoru. Glasat će za veću autonomiju, kao i mnoge njegove kolege iz obrtničkog udruženja Confartigianato.

"Nadam se da će veća autonomija omogućiti da stvari bolje funkcioniraju za poduzeća, kad je riječ o odgodi plaćanja", primjerice, i pružiti nam "više mogućnosti za razvoj i da nam regija pomaže", rekao je Gifa Ricami, vlasnik tvrtke s deset zaposlenih koji proizvodi vezene ukrase.

Protivi se ipak neovisnosti. "Veneto je dio Italije i to će i ostati. Ovo nije referendum kao u Španjolskoj", kazao je.

Tako razmišlja i Nicola Tenderini, koji je kazao da "najveći dio ljudi ne želi secesiju", a Silvia Pazzaglia, dizajnerica nakita privržena središnjoj državi, ne želi glasati i smatra da je referendum "pogrešan" i "posve nepotreban."

I dok pobjeda pobornika veće autonomije nije upitna, velika nepoznanica je odziv građana, posebice u Lombardiji gdje referendum uopće nije izazvao interes javnosti premda je, paradoksalno, Milano suprotno Veneciji pun plakata.

U Venetu, gdje je regionalni identitet izraženiji, očekuje se da će odaziv biti viši, a ako se ne odazove više od 50 posto birača, referendum neće biti valjan.

"Radikalan izbor"


U Lombardiji, ako odziv bude manji od 40 posto, referendum će ubrzo biti zaboravljen, smatra Lorenzo Codogno, stručnjak tvrtke LC Macro Advisers.

Za prave secesioniste, kojih je jako malo, ovaj referendum tek je proba. "Omogućit će nam da se konsolidiramo kao Venecijanci", objašnjava Alessio Morosin, osnivač političke stranke Venecijska neovisnost. No "jako dobro znamo da neće omogućiti ostvarenje ciljeva kojima se nadamo, i iz političkih i iz proračunskih razloga, jer je država dužna više od 2300 milijardi eura."

Kada shvate neuspjeh, Venecijanci će morati "učiniti radikalan izbor" u odnosu na državu koja ih "cijedi", smatra on.

To će biti "komplicirano" jer iako postoji "stanovit osjećaj, još nije dovoljno snažan", priznaje Morosin, koji je ipak "optimističan" da će se taj projekt dugoročno ostvariti.

Birališta će biti otvorena od 7 do 23 sata.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije