RUSIJA je blokirala uhićenje Radovana Karadžića 1997. godine, a SAD i Velika Britanija nagovorili su Francusku da ne inzistira na njegovu uhićenju, tvrdnja je to koju je u svojoj knjizi "Mir i kazna" iznijela bivša glasnogovornica Haškog tribunala Florence Hartmann.
Dijelove njezine knjige objavio je francuski Le Monde. U knjizi se napominje kako je razlog francuskog inzistiranja da Karadžić bude uhićen ležao, između ostalog, u uhićenju dvojice francuskih pilota od strane vojske bosanskih Srba 1995. godine. Chirac je, prema Hartmanničinim riječima, bio još uvijek bijesan zbog zatočenih francuskih vojnika, koje je smatrao uvredom za Francusku, uvredom koja je tražila svoju ispriku.
Hartmann u knjizi spominje i kako je tadašnji američki predsjednik Bill Clinton, uz potporu britanskog premijera Tonyja Blaira i njemačkog kancelara Helmuta Kohla, uvjerio svog francuskog kolegu Jacquesa Chiraca da prestane inzistirati na uhićenju Radovana Karadžića, osumnjičenog za ratne zločine.
"Clinton je kazao kako operacija nije mogla biti provedena bez da su o tome obaviješteni Rusi. Chirac se tome protivio, zato što se Moskva više puta snažno opirala Karadžićevu uhićenju", piše Hartmann.
"Karadžić previše zna o Slobodanu Miloševiću"
Njezine tvrdnje u knjizi poduprte su citatima tadašnjeg francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca iz pregovora koje su četiri lidera vodila i svibnju 1995. godine u Parizu , kao i citatima s njegovih sastanaka s haškom tužiteljicom Carlom del Ponte. Četvorica lidera susreli su se, piše Hartmann, 1995. godine u Elizejskoj palači u Parizu, 17 mjeseci nakon sklapanja mira u Bosni i Hercegovini.
"Ruski predsjednik Boris Jeljcin mi je rekao da Karadžić zna previše o Slobodanu Miloševiću. Kazao mi je da ako bude potrebe, poslat će zrakoplov koji će ga odvesti iz Bosne i Hercegovine, ali da neće dopustiti njegovo uhićenje", citirala je Chiraca (iz razgovora s Carlom del Ponte) u svojoj knjizi Hartmann, koja je posao glasnogovornice Haškog tribunala obavljala šest godina.
U studenom 1997. godine, dok se Bosna i Hercegovina u kojoj su tada bile NATO-ve snage pripremala za poslijeratne izbore, ruski zrakoplov prevezao je Karadžića u Bjelorusiju, kako bi na nekoliko mjeseci bio zaštićen od opasnosti. Nakon toga, Karadžić se ponovno vraća u BiH.
Drugi neuspjeli pokušaj uhićenja zbio se početkom 2000., kada je Karadžić bio uočen u francuskom vojnom sektoru u BiH. Nakon toga, Chirac je otvoreno optužio Amerikance da sprječavaju Karadžićevo uhićenje. Chirac je ostao uvjeren da je u vrijeme mirovnih pregovora u Daytonu dogovoreno da Karadžić neće biti uhićen, ali da za takve tvrdnje "nema formalnih dokaza", piše autorica.
U knjizi Hartmann opisuje kako su lideri jedan drugoga optuživali zbog neuspjeha da se osoba koja se drži odgovornom za najgora zvjerstva počinjena u Europi od razdoblja Drugog svjetskog rata, privede pravdi.
"Amerikanci 2004. godine spriječili uhićenje Karadžića"
2000. godine Chirac je kazao del Ponte da su SAD spriječile Karadžićevo uhićenje u Bosni i Hercegovini, što ga je još više uvjerilo u to da su SAD imale tajni dogovor da se Karadžića pusti nekažnjenog, piše bivša glasnogovornica Haškog tribunala.
Bivši zapovjednik NATO-a, Wesley Clark, s druge je strane pak, kazao Carli del Ponte kako je Francuska bila ta koja je imala tajni dogovor s Karadžićem i njegovim kolegom Ratkom Mladićem, dogovor koji je trebao spriječiti puštanje dvojice francuskih zarobljenika na slobodu.
2004. godine Carla del Ponte je, piše, Hartmann, imala saznanja o skorašnjem Karadžićevom uhićenju u Bosni i Hercegovini, kao i o srbijanskoj molbi upućenoj Francuzima da dogovore njegov premještaj u Haag.
"Amerikanci su zajedno sa Srbima intervenirali da se zaustavi operacija. Informacija o uhićenju istog trena je dostavljena zapovjedniku (NATO snaga) u BiH i nekoliko sati kasnije, helikopter je nadletio preko tog područja, alarmirajući na taj način Karadžića", opisala je Hartmann i treći pokušaj uhićenja Karadžića kojega su navodno spriječili Amerikanci 2004., dojavom u bazu SFOR-a koji je poslao helikopter .
Le Monde prenosi i kako je početkom 1995. CIA opremila "dvije tajne baze u Hrvatskoj koje su mogle prisluškivati telefonske razgovore na velikom području bivše Jugoslavije".
Del Ponte danas govori kako se Mladić skriva u Srbiji. Karadžić bi mogao biti u Bosni i Hercegovini ili Crnoj Gori. U Le Mondeu zaključuju kako se ICTY zatvara 2010. godine, a Karadžić je 2007. još uvijek u bijegu. Knjiga bivše glasnogovornice Haškog suda i bivše novinarke Le Mondea iz tiska izlazi 10. rujna.
Foto: AFP