RUSKA državna tvrtka za nuklearnu energiju Rosatom tvrdi da je nova plutajuća nuklearna elektrana koju su porinuli u more savršeno sigurna i “zaštićena od svih tehničkih i prirodnih nepogoda”. 

 

 

Nuklearni reaktor od 70 megavata, smješten na teglenicu nazvan Akademik Lomonosov, po poznatom ruskom znanstveniku i pjesniku iz 18. stoljeća, u nedjelju je isplovio iz Sankt-Peterburga na svoj dugi put za arktički grad Pevek. Reaktor će biti u stanju električnom energijom snabdijevati grad od 100.000 ljudi i zamijenit će dotrajalu konvencionalnu - kopnenu - nuklearnu elektranu.

 

Ali kako piše Washington Post, ekološke organizacije kao Greenpeace imaju drugo ime za ovaj brod. Dva, točnije. Jedno je “nuklearni Titanik”, a drugo je “plutajući Černobil”.

 

 

 

U čemu je problem? U tome, tvrde zeleni, što je izlaganje nuklearnog reaktora visokim valovima i silovitim vjetrovima Arktičkog oceana otprilike najgora stvar koju možete napraviti. Jan Haverkamp, nuklearni ekspert za Greenpeace srednje i istočne Europe, opisuje to kao “šokantno očitu prijetnju za ranjivi okoliš”. 

 

S druge strane, direktor Rosenergoatoma, podružnice Rosatoma, Vitalij Trunev, tvrdi da nema razloga za brigu: “Plutajuća nuklearna elektrana inkorporirala je sve najbolje kvalitete tradicionalnih nuklearnih elektrana.” Dodaje da ima “veliku marginu sigurnosti” i da je otporna čak i na tsunamije.

 

Međutim, 11 tisuća ljudi potpisalo je peticiju za otkazivanjem ovog ambicioznog plana ruske tvrtke,   tek prvog u nizu takvih revolucionarnih nuklearki koje bi prodavao drugim zemljama s izlazom na more. Rosatom je već u pregovorima s potencijalnim kupcima u jugoistočnoj Aziji, Latinskoj Americi i Africi, javlja ruska televizija RT.

 

 

Početni plan za ovu plutajuću nuklearku bio je da se opremi nuklearnim gorivom u Sankt-Peterburgu, ali gradske vlasti su se usprotivile takvom manevru usred grada od 5 milijuna ljudi. Isto tako, ruski baltički susjedi bili su zabrinuti zbog mogućnosti da nuklearni reaktor doživi havariju na moru pored njihovih fjordova. 

 

Stoga je plan promijenjen - teglenicu će se odvući preko sjevernog kraja Norveške do Murmanska i tek tamo će biti napunjen nuklearnim gorivom. Na kraju će se usidriti kod Peveka na poluotoku Kamčatka i od 2019. početi opskrbljivati ovaj lučki grad i naftne bušotine električnom energijom. 

 

Ali Hoverkamp upozorava na problematičnu povijest Rosatomovih nuklearnih pothvata, kao i na  koncept morske nuklearne elektrane. Kopnene nuklearke imaju “tisuće i tisuće mjera koje se poduzimaju kako bi se spriječilo da stvari odu zaista ukrivo”. “Ako gledate mogućnosti teglenice, mogućnosti su mnogo ograničenije. Većina lekcija kopnenih reaktora ne može se primijeniti na ovako malenom prostoru. Ograničeni ste u vezi onoga što možete učiniti ako stvari pođu ukrivo”, kaže ovaj ekspert.

 

Već postoje deseci plovila na nuklearni pogon: prema Svjetskom nuklearnom udruženju, preko 140 ih trenutno plovi svjetskim oceanima - uglavnom podmornica, ali i ledolomaca i nosača aviona. Ali i nesreće takvih nuklearnih plovila nisu nepoznanica. Eksplozija na nuklearnoj podmornici klase Eho 2 ubila je 10 ljudi i ozlijedila 49 na ruskoj pacifičkoj obali 1985. Oko 2000 ljudi sudjelovalo je u operaciji čišćenja, od čega je njih 290 bilo izloženo visokim razinama zračenja. Dijelovi morskog dna i dan danas su kontaminirani.