SABORSKI Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav danas je većinom glasova podržao vladin prijedlog novog zakona o HRT-u.

Podršci je prethodila burna troipolsatna rasprava, obilježena optužbama HSLS-ovki Dorice Nikolić i Jadranke Katarinčić Škrlj da Vlada zakon donosi u predizbornoj godini kako bi ispravila velike pogreške iz postojećeg zakona.

´Zakon se donosi posebno zato da bi se uveo red na HRT-u, gdje trećina Vijeća HRT-a i dvije trećine urednika podnose ostavke´, kazala je Nikolić, koja se uz svoju stranačku kolegicu izjasnila protiv zakonskog prijedloga.

Suzdržan pri glasovanju bio je Ivan Milas (HDZ), koji je prigovorio na lošu kvalitetu televizijskog programa.

Ministar kulture Antun Vujić u ime predlagača najavio je amandman kojim bi se Saboru, odnosno njegovim radnim tijelima, prepustio izbor članova Programskog vijeća, sadašnjeg Vijeća HRT-a, koje je po mišljenju članova Odbora do sada bilo glavna zapreka kvalitetnom radu i odlučivanju na HRT-u.

Prijedlog je da se svi parlamentarni klubovi sastanu i sastave svoje prioritetne liste kandidata za 11-člano Programsko vijeće, te da se razlika između oporbenih i vladajućih lista potom pokuša izjednačiti dopunskim biranjem.

Vujić je kazao da bi se time onemogućio utjecaj politike na rad Vijeća, koji je, ustvrdio je, do sada postojao.

Ivo Škrabalo (Libra) predložio je da kod izbora članova Vijeća pred zastupnike dođe lista s 15 do 22 kandidata, dok bi konačnih 11 imenovao Sabor tajnim glasovanjem.

Ravnatelj HRT-a Mirko Galić usprotivio se prijedlogu da se tri posto iz sredstava prikupljenih iz televizijske pretplate izdvaja za Fond za pluralizaciju medija.

Galić se pozvao na mišljenje pravne službe Eurovizije da se sredstva od pristojbi mogu koristiti samo za program javnih, a ne komercijalnih televizija kojima bi, tvrdi Galić, išlo tih tri posto.

Odbor je podržao vladin prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, koji bi, po riječima ministrice pravosuđa Ingrid Antičević Marinović, spriječio javne dužnosnike, posebno političare, da svoju službu obavljaju zbog stjecanja osobne koristi.

Tim bi prijedlogom, uz ostalo, javnim dužnosnicima bilo zabranjeno primati darove (osim simboličnih 500 kuna godišnje), kao i članstvo u upravnim i nadzornim odborima trgovačkih društava.