SAD nazvao rusko-njemački plinovod prijetnjom: "Moskva može postaviti novu tehnologiju nadzora"

Hina

Zadnja nadopuna: 15:27, 17. svibnja 2018.

SAD nazvao rusko-njemački plinovod prijetnjom: "Moskva može postaviti novu tehnologiju nadzora"

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Screenshot: YouTube

PLANIRANI plinovod Sjeverni tok 2 od Rusije do Njemačke izaziva zabrinutost SAD-a s vojnog i obavještajnog aspekta, jer bi Moskvi omogućio da postavi novu tehnologiju nadzora i prisluškivanja u Baltičkom moru, kazala je u četvrtak viša američka dužnosnica.

Sandra Oudkirk, pomoćnica državnog tajnika za energetsku diplomaciju, koja se nalazi u posjeti Berlinu, kazala je da se sastaje s njemačkim dužnosnicima kako bi izrazila zabrinutost zbog tog podmorskog projekta.

"Projekt bi omogućio postavljanje novih tehnologija uzduž rute plinovoda, a to predstavlja prijetnju"

Konzorcij njemačkih, austrijskih i francuskih kompanija i ruskog Gazproma je ovaj tjedan najavio pripremni rad na projektu na njemačkoj obali Baltika. Oudkirk je podsjetila da je američki Kongres dao predsjedniku zeleno svjetlo za uvođenje sankcija na niz projekta koje se tiču ruskih plinovoda, čime bi bile pogođene sve tvrtke koje u njemu sudjeluju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Novi projekt bi omogućio postavljanje novih tehnologija uzduž rute plinovoda, a to predstavlja prijetnju", kazala je dužnosnica.

Iz istog razloga, SAD se protivi izgradnji turskog kopnenog plinovoda TurkStream.

SAD podupire dansko-poljski Baltički plinovod

Danska je također zabrinuta zbog najavljenog projekta i tek mora odlučiti hoće li pristati na izgradnju plinovoda u blizini svoje obale. Dozvolu također mora dati i Švedska.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

SAD podupire dansko-poljski Baltički plinovod jer bi "diverzificirao dobavljače i dobavne pravce". Taj bi plinovod trebao biti dovršen do 2022. i prvi je značajan projekt Poljske koji bi trebao smanjiti ovisnost o ruskom plinu.

Ruski projekt općenito izaziva burne rasprave u Europi. Najsnažniji protivnik Sjevernog toka 2 je Poljska, koja se boji gubitka tranzitnih pristojbi i problema s opskrbom energije u zemlji.

U lipnju prošle godine trinaest zemalja Europske unije je izrazilo potporu prijedlogu da Europska komisija bude ta koji bi s Rusijom pregovarala oko primjedbi na račun novog ruskog plinovodu Sjeverni tok 2 prema Njemačkoj, dok se Berlin snažno usprotivio.

Na neslužbenoj raspravi ministara energetike EU-a, članice su se izjasnile protiv plana da ruski plinovod Sjeverni tok 2 s ruske baltičke obale direktno isporučuje više plina Njemačkoj, tražeći da Europska komisija dobije mandat da s Rusijom pregovora u ime cijele Unije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njemačka želi postati jedan od najvećih distributera ruskog plina u Europi

Njemačka, koja pokušava preuzeti ulogu jednog od najvećih distributera ruskog plina u Europi, na to gleda kao na isključivo komercijalni projekt, a kancelarka Angela Merkel u tome ne vidi nikakvu ulogu Komisije.

Istočnoeuropske i baltičke zemlje se pribojavaju da će još više porasti ovisnost o Gazpromu, a odsjeći će se Ukrajina. Kako bi plinovod zaobišao Ukrajinu, Italiju zabrinjava moguće povećanje cijene plina za kupce udaljenije od rute.

Nordijske zemlje imaju sigurnosne razloge zbog kojih se protive plinovodu koji bi prolazio u blizini njihovih obala, ispod Baltičkog mora gdje je Rusija pojačala vojne aktivnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Danska čak razmišlja o izmjeni zakona kako bi mogla zabraniti plinovodne projekte poput Sjevernog toka 2 i pozdravila namjeru Komisije da se taj projekt podvrgne pravilima o energetici EU-a, koji priječe dobavljačima energenata da zavladaju infrastrukturom.

"Plinovod je prijetnja krhkom ekosustavu u Baltičkom moru"

Njemačka se oštro usprotivila izmjenama zakonodavstva EU-a i u siječnju je Europskoj komisiji poslala pravno mišljenje koje kaže "kako Berlin ne vidi bilo koji razumljiv argument koji bi išao u prilog predloženim promjenama" te se na kraju odlučila na jednostrani potez i podnijela stručno izvješće u kojem navodi kako je postavljanje bilo kakvih prepreka projektu iz Bruxellesa neoprostivo.

Njemački list Ostexperte je izvijestio kako su u Berlinu rekli da bilo kakve promjene direktive Europske unije o energetskoj plitici neće utjecati na izgradnju plinovoda, jer su investicije odavno dogovorene.

U sve su se uključile i međunarodne nevladine organizacije World Wild Fund (WWF) i Savez za zaštitu okoliša Njemačke, koje su pozvale koaliciju demokršćana i socijaldemokrata da se distancirati od projekta, nazivajući ga "klimatskom i političkom slijepom ulicom" i upozoravajući "kako je plinovod prijetnja krhkom ekosustavu u Baltičkom moru".

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?