Foto: Patrik Maček/PIXSELL

RAVNATELJ USKOK-a Dinko Cvitan zamijenit će Mladena Bajića na mjestu glavnog državnog odvjetnika. Zastupnik Josip Kregar kazao je jučer prilikom gostovanja u Dnevniku 3 HRT-a kako mu je tu informaciju dao sam Mladen Bajić.

Bajićev mandat istječe 23. travnja i četvrti put očito neće dobiti povjerenje Vlade za funkciju na kojoj je već 12 godina. No, kako je dugovječnost jedino što mu se zamjera, Bajić postaje zamjenikom glavnog državnog odvjetnika.

Dinko Cvitan u listopadu 2005. godine imenovan je na mjesto zamjenika glavnog državnog odvjetnika nakon čega je preuzeo USKOK. Sudeći prema višegodišnjoj suradnji Cvitana i Bajića a i prema novom odnosu, ništa se u Državnom odvjetništvu neće promijeniti. Cvitan devet godina stoji uz bok Bajiću, i ne otvara ladice koje politički nije pametno otvarati. O svim aferama koje je DORH zataškavao pročitajte ovdje.

Za Hinu je izjavio da je odluka o tome tko će biti na čelu DORH-a na Vladi i Hrvatskom saboru te da ne želi ništa prejudicirati ni komentirati.

Indexovi čitatelji žele Kolakušića

U anketi koju smo proveli čitatelji Indexa na mjestu glavnog državnog odvjetnika žele vidjeti suca Mislava Kolakušića koji se javno suprotstavio predstečajnim nagodbama. Njega kao državnog odvjetnika želi nešto više od 64 posto čitatelja.

Na drugom je mjestu Jadranka Sloković s nešto više od 12 posto, a na trećem Vesna Alaburić s 8 posto glasova.

Dinko Cvitan dobio je 6 posto glasova, a Mladen Bajić 5,48 posto. Orsat Miljenić posljednji je izbor čitatelja Indexa sa samo 3,46 posto glasova.

U anketi je do zaključenja teksta glasalo 2959 osoba.

Odvjetnici složno: Bajić dobro radio posao

Odvjetnici i predstavnici civilnih udruga ocijenili su uspješnim rad aktualnog državnog odvjetnika Mladena Bajića pri čemu od njegovog mogućeg nasljednika Dinka Cvitana očekuju da će dobro raditi taj posao, ali bez značajnih promjena, no neki smatraju da bi mu trajanje mandata trebalo vremenski ograničiti.

Odvjetnica Vesna Alaburić smatra da država nije iskazala nepovjerenje prema Bajiću time što je prema nepotvrđenim informacijama odlučila predložiti imenovanje druge osobe. To bi značilo, kazala je Alaburić, da je vlast zadovoljna radom Državnog odvjetništva i Uskoka i da ne misli kako bi kadrovskim promjenama trebalo inaugurirati promjene u organizaciji i načinu rada DORH-a.

Alaburić, međutim, smatra poželjnim da se na tako značajnim funkcijama ne ostaje duže od dva eventualno tri mandata, jer su prema njezinom mišljenju promjene na čelu tako važnih institucija poželjne u svakom društvu. Priklonila se ocjenama po kojima je odvjetništvo nastojalo maksimalno kvalitetno obavljati svoje zadaće.

"Ako mogu komentirati priče da su neki predmeti stajali u ladicama dok su se neki brže procesuirali moj komentar je da je državno odvjetništvo u svakoj zemlji vrlo blisko vlasti i da u svakoj zemlji postoji politika kaznenog progona kojom se utvrđuju prioriteti i žurno postupanje", kazala je Alaburić.

Odvjetnica smatra da je važno da postoji pravilo javnosti rada i pravo medija i svih građana da budu upoznati s radom državnog odvjetništva, da ga imaju pravo komentirati i kritizirati.

Alaburić očekuje da će sadašnji ravnatelj Uskoka Dinko Cvitan, bude li izabran na dužnost glavnog državnog odvjetnika, nastaviti s dosadašnjim aktivnostima odvjetništva i da tu neće biti nikakvih značajnijih promjena.

Treba li vremenski ograničiti mandat glavnog državnog odvjetnika?

Za razliku od nje, odvjetnik Anto Nobilo smatra da glavnom državnom odvjetniku ne bi trebalo vremenski ograničiti mandat jer on nije političar niti ima mogućnost samovoljnog ili arbitrarnog odlučivanja.

"Radi se o profesiji a ne o političkom odlučivanju ili vladanju pa ako netko dobro obavlja posao treba ga držati sve dok taj posao dobro obavlja", kazao je Nobilo. Dodao je da su jedini kriterij dobri rezultati.

Bajić je po njegovom mišljenju naslijedio devastirano državno odvjetništvo u kadrovskom i organizacijskom smislu te je praktički izgradio novu strukturu s gotovo potpuno novim kadrovima i stvorio respektabilnu državnu instituciju koja je pokazala da se može nositi i s najsloženijim oblicima kriminala.

Očekivani izbor Cvitana po Nobilu predstavlja priznanje Bajiću jer je Cvitan njegov kadar i najbliži suradnik. To pokazuje da je politika u principu zadovoljna radom državnog odvjetništva i da želi kontinuitet.

NI Nobilo ne očekuje bitne promjene u radu odvjetništva jer su najveće korupcijske afere u nadležnosti Uskoka i jer je Cvitan s Bajićem bio sukreator kaznenih progona. Za Nobila je najveći Bajićev problem što je na toj dužnosti već 12 godina.

Odvjetnik Milenko Umičević smatra logičnim što Sabor imenuje glavnog državnog odvjetnika s obzirom da Sabor imenuje i predsjednika Vrhovnog suda, ali smatra da bi utjecaj struke trebao biti odlučujući jer se u suprotnom može dogoditi da garnitura koja ima većinu postavi čovjeka koji formalno zadovoljava uvjete, što ne znači da ima i stručnost. Na sreću, kazao je, u sadašnjoj situaciji to nije tako.

Odvjetnik Krešimir Vilajtović smatra da se pozicija glavnog državnog odvjetnika mora maknuti iz politike, odnosno da ga treba birati struka te da mu treba ograničiti trajanje mandata na najviše dva.

Vilajtović također smatra da je Bajić svojim radom značajno doprinio u borbi protiv korupcije i ulasku Hrvatske u pravni sustav Europske unije, dok od Cvitana, ukoliko bude imenovan, očekuje još veći angažman jer smatra da ima sve predispozicije i kapacitet da napravi dodatni iskorak.

Odvjetnik Velimir Došen smatra da je Bajić dosta uspješno radio svoj posao i nosio se s korupcijom iako se zbog teške političke situacije moralo balansirati. Od Cvitana očekuje da nastavi raditi dobro i čak da donese poboljšanja jer se dokazao kako uspješan i samostalan i nije podlegao nikakvim pritiscima.

Documenta se nada da ratni zločini neće biti u sjeni borbe protiv korupcije

Voditeljica Documente Vesna Teršelič kazala je da je DORH pod vodstvom Bajića procesuirao ranije neistražene ratne zločine i da bi bez te njegove inicijative imali otužnu situaciju 90-tih.

No, Teršelič upozorava da je unatoč velikom broju pokrenutih postupaka ostalo puno neprocesuiranih ratnih zločina, poput zločina krajem '91. u Bogdanovcima u kojem je ubijeno više od 50 civila i branitelja mahom Hrvata, kao i zločini nad srpskim civilima u Vukovaru te u tijeku i nakon vojne operacije Oluja.

"Nadam se da procesuiranje ratnih zločina neće biti u sjeni procesuiranja korupcijskih predmeta jer je Cvitan radio na predmetima povezanima s korupcijom", kazala je.

Ona također drži da ni jedan dužnosnik ne bi smio obnašati dužnost više od dva mandata. "Važno je dati priliku novim ljudima, ali je važno i osigurati kontinuitet rada državnih institucija", rekla Teršelič.

Izvršna direktorica Transparency International Hrvatska (TIH) Ivona Mendeš rekla je da im profesionalni put Dinka Cvitana ulijeva nadu da će dobro obavljati i posao glavnog državnog odvjetnika. Naime, čak je i Europska komisija u Antikorupcijskom izvješću pohvalila rad Uskoka.

No, TIH-u smeta netransparentnost izbora glavnog državnog odvjetnika. "Izbor jednog od najvažnijih dužnosnika u zemlji ne smije se svoditi na puštanje probnih balona i odabir osobe kojoj je javnost najnaklonjenija", smatra Mendeš.

TIH veću transparentnost traži i pri objašnjenju zašto s te dužnosti odlazi Bajić. "O tome vlast pušta informacije na kapaljku, pa posljednjih dana mediji skladno ponavljaju frazu kako se Bajiću najviše zamjera dugovječnost. To ne može biti glavni razlog njegova odlaska osim ako se zakonom ne ograniči broj mandata koje glavni državni odvjetnik smije obnašati", smatra TIH.

Sociolog Matić: Previše sumnji ostaje iza Bajića

Sociolog Renato Matić smatra da bi se politika trebala isključiti iz svake profesionalne strukture kojom bi trebala vladati isključivo profesionalna logika. "Treba reći da su politički utjecaj i izbor leglo korupcije. Političko kadroviranje je motor za sukob interesa i time korupcije", zaključio je Matić.

On se zalaže za model koji se primjenjuje u razvijenim demokratskim zemljama u kojem politika ne bi imala nikakav utjecaj na izbor čelnika stručnih službi, prije svega onih koje se bave progonom i čija profesionalnost izravno utječe na sigurnost građana, a čija ispolitiziranost izravno doprinosi nesigurnosti.

Prema reakciji građana Matić zaključuje kako je najveći problem što iza Bajića u zraku ostaje previše neraščišćenih sumnji po kojima je državno odvjetništvo radilo po nekom partijskom ključu ili ključu trenutne podobnosti. Zaključio je da je te sumnje, ako nisu utemeljene, trebalo raščistiti.

Nepovjerenje, objašnjava Matić, nastaje kada građani sami vide da se u njihovom susjedstvu s jedne strane ne sankcionira ono vidljivo, a da se nešto drugo sankcionira spektakularno.