Screenshot: YouTube

VOJNI portal military.com analizirao je komplicirane odnose između SAD-a i Rusije, te objavio pregled sedam situacija u kojima je skoro počeo rat između te dvije sile.

Rusi i Amerikanci pucali su jedni prema drugima u Koreji

Tijekom korejskog rata, američki piloti službeno su letjeli u borbama protiv kineskih i korejskih pilota, no znali su da se tamo negdje nalaze i sovjetski vojnici. 1952. godine broj sovjetskog osoblja u Koreji popeo se na 26.000, a među njima su bili i piloti i zračna obrana.

Obje strane skrivale su to da su i oni uključni, pa ni jedna zemlja nije bila prisiljena ući u veći sukob. Američke snage nisu objavile da su čuli ruski priliskom presretanja signala, a Rusi su pak oblačili kineske uniforme.

Ruska protuzračna obrana rušila je američke avione u Vijetnamu

Rusija je željela utjecati na ishod rata u kojem je bio SAD, ali nisu željeli izazvati novi rat. Tvrdili su zato da sovjetske trupe nisu prisutne, već samo da su poslani neki stručnjaci. Nakon raspada SSSR-a priznali su da su u Vijetnam poslali tri tisuće trupa kako bi zaustavili američke zračne napade. U američkim bombardiranjima poginulo je 13 ruskih vojnika.

Kubanska raketna kriza

Tijekom kubanske raketne krize obje strane su imale generale koji su tražili izgovor kako bi vodili konvencionalni ili nuklearni rat. Dvanaestog dana krize dogodila su se četiri različita incidenta koja su gotovo završila ratnim sukobom. Situacija se pogoršavala, a Kennedy i Hruščov zabrinuto su izjavili kako je rat neizbježan. Robert Kennedy je poslan u sovjetsko veleposlanstvo da razgovara s ambasadorom pa su ipak došli do dogovora koji je okončao sukob.

Tenkovi u Berlinu

Nakon što je istočna Njemačka više puta pokušavala blokirati pristup diplomatima sa Zapada, general Lucius Clay poslao je deset tenkova i tri oklopna vozila na glavni prijelaz za američke diplomate - kontrolnu točku Charlie. Rusija je odgovorila slanjem oklopnih vozila na kontrolne točke i tenkovi su otprilike 16 sati stajali okrenuti jedni prema drugima.

Ni jedna strana nije se željela boriti za Berlin, pa su Moskva i Washington otvorili komunikacijske kanale i okočale napetost.

Lažni nuklearni alarmi

U četiri različita incidenta tijekom Hladnog rata, nuklearni rat gotovo je počeo zbog tehničkih pogreški i lažnih alarma. Prvi incident dogodio se 1979., a zatim 1980. godine. Američka računala zbog tehničkih problema su pokazivala da je počeo raketni napad s ruske strane.

Treći incident dogodio se u rujnu 1983., kada je sovjetski satelit očitao refleksiju sunčevih zraka kao američki raketni napad. Posljednji se zbio 1995. kada se na ruskom radaru lansirana norveška znanstvena raketa učinila sličnom nuklearnoj.

NATO-ova vježba skoro se pretvorila u pravi rat

Kako bi se uvježbali za konvencionaln i nuklearni rat sa Sovjetskim savezom, NATO je održao vježbu Able Archer 83, 1983 godine. U vježbi je sudjelovalo 19.000 američkih trupa i bila je toliko velika da je Sovjetski savez bio uplašen da je to samo paravan za pravi napad. Bili su posebno osjetljivi jer se dogodio nakon lažno alarma u rujnu 1983. Rusija je svoje trupe upozorila da budu na najvišoj razini pripravnosti. Ipak, incidenta nije bilo, a vježba je završila 11. studenog.

Sovjestska mornarica udarila je u američki brod u Crnom moru

godine 1988. dva američka bojna broda testirala su teritorijalne vode Sovjetskog Saveza, tako da su uplovili na osporavani teritorij. Sovjeti su tvrdili kako je njihov teritorij 12 milja od obale, a SAD je priznavao tek njih tri. Sovjetska je mornarica na tu "provokaciju" odgovorila udaranjem o američki brod. Kako bi spriječili američke helikoptere da uzlete, dva su sovjetska helikoptera letjela nad njima za vrijeme incidenta. Sva su četiri broda na kraju oštećena, a američki brodovi područje su napustili nakon jednog sata.