54.162.152.232 US
 

Sedam stvari o Agrokoru koje bismo morali znati, ali o njima i dalje nemamo pojma

Piše: Oriana Ivković Novokmet
subota, 17.6.2017. 21:58
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Hina

KADA je vladin upravitelj preuzeo Agrokor, mnoštvo novinara nahrupilo je na 20. kat Ciboninog tornja, gdje je održan prvi briefing za novinare. Netko od komunikacijskih stručnjaka, vjerojatno Kristina Laco, ispravno je procijenila da se Agrokor, iz kojega su upravo spakirali Ivicu Todorića, mora otvoriti prema javnosti. Susreti s novinarima u početku su bili vrlo česti, kasnije su se nešto prorijedili i preselili u manji prostor, polukat bliže vratima.

Premda je dojam da se o Agrokoru sada sve zna i puno toga piše, na mnoga važna pitanja još uvijek nemamo odgovore. Pokušali smo pobrojati ključne netransparentnosti, nedoumice i jednu, usudili bismo se reći, državnu tajnu koja je prethodila vladinom preuzimanju upravljanja nad tom tvrtkom 10. travnja.

1. Tko je točno pisao Lex Agrokor?

Točan popis svih suradnika na ovome iznimno važnom zakonu ima status državne tajne. Ministrica Dalić dala je tek mrvice, priznala je da su uz stručnjake iz Ministarstva gospodarstva pri izradi zakona pro bono angažirali više pravnih i financijskih stručnjaka. Mediji su objavili kako su među njima bili i odvjetnici društva Šavorić i partneri, a Odvjetnička komora najavila istragu oko njihovog besplatnog savjetovanja. Vlada duguje popis autora i suradnika na zakonu kojeg je struka žestoko kritizirala i čija bi primjena mogla aktivirati tužbe koje će plaćati porezni obveznici.

2. Tko je sve u timu Ante Ramljaka?

Za razliku od Antonia Alvareza III koji je na prvom predstavljanju pokazao svijetu cijeli svoj tim, Ante Ramljak to nikada nije učinio. Na prvom brifingu pojavio se uz komunikacijske stručnjakinje koje ga i dalje prate, a to su vanjska konzultantica Kristina Laco, direktorica odjela za odnose s javnošću Anja Linić Sikavica i voditeljica odnosa s medijima Ana Ciglenečki. Spomenuo je i odvjetnika Borisa Šavorića kao člana tima, no od njegovih je savjeta odustao kada su mediji počeli upozoravati da je ista osoba i autor zakona i Ramljakov savjetnik. Suradnja je pukla kada je otkriveno da vladin povjerenik, kao da je zaposlenik tog ureda, ima mail adresu izvanredna.uprava@savoric.com.

Za Damira Kuštraka smo usputno doznali da je jedini od starog nadzornog odbora preživio Todorićev odlazak, i nikad nije predstavljan posebno novinarima. Na brifinzima se uz Ramljaka počela pojavljivati i Dubravka Jusić, izvršna direktorica marketinga, a kasnije su priopćenjem obavijestili novinare da je timu priključen i Zvonimir Mršić. Od stranih stručnjaka novinarima je predstavljen Alaistar Beveridge iz američke konzultantske kuće Alix Partners. No, kompletan sastav tima i predstavljanje ključnih ljudi, kao kod Alvareza, od vladinog upravitelja nikad nismo dobili.

3. Plaća vladinog povjerenika

Kako je Ramljaka u Agrokor imenovala vlada, taj bi podatak morao biti javan. Službeni odgovor oko visine plaće nismo uspjeli dobiti, Nacional je pisao da se radi o bruto mjesečnoj plaći od 90.000 kuna. Bez obzira na to što se plaće Ramljaka i njegovih suradnika isplaćuju iz Agrokora, oni su dio vladinog paketa oko kojeg ne bi smjela postojati netransparentnost. Da nije bilo političke volje, oni tamo ne bi radili, niti bi primali te plaće.
 
4. Struktura postojećeg, pobrojanog duga prema dobavljačima


Točan dug Agrokora još uvijek nije poznat. Uz činjenicu da postoji sumnja u izvješća, koja revizori još uvijek češljaju, stvar otežava to što vjerovnici još uvijek prijavljuju svoje tražbine. Iz šturog travanjskog izvješća izvanredne uprave ne vidi se precizna struktura duga prema dobavljačima, osim Adrisa - čiji je kredit zbog veličine bio naveden u fusnoti.

Tako da mi i dalje, dva mjeseca nakon što je vlada preuzela Agrokor, ne znamo koliko je Todorić kome dužan ni koliko se odnosi na neplaćene fakture, a koliko na zadužnice i mjenice. Tko ga je sve kreditirao i sada to krije od svojih dioničara? Priupitali smo ih oko toga, a u Agrokoru kažu da sva potraživanja još nisu pobrojana i da se neće znati do kraja kolovoza ili početka rujna, ali i da, što je posebno zanimljivo, te podatke koje tražimo nikada nećemo ni dobiti. Za njih kažu da zapravo predstavljaju poslovnu tajnu kompanije, te da s tim povjerljivim informacijama, koje izlažu Agrokor i dobavljače njihovoj konkurenciji, neće niti izlaziti u javnost.
 
5. Netransparentne isplate dobavljačima

Novi računi koji im stižu na naplatu od dobavljača, kao što se zna, isplaćuju se iz tekuće likvidnosti Agrokorovih kompanija. Dvije trećine od prvih 80 milijuna eura, koje su ugovorene nakon Ramljakovog dolaska, potrošene su za stare dugove dobavljačima. Sada će dobiti novih 120 milijuna eura. Dio će otići OPG-ovima i, kako je najavila Marica Vidaković, "bit će isplaćivano po kriteriju nekog postotka, oko kojeg još pregovaramo". Kakvog točno, to javnosti nije poznato. Jesu li do sada u raspodjeli novca bili pravedni, kako je izgledala ta pravednost i treba li posve odbaciti glasine da su neki prošli bolje? Odgovore na ovo pitanje zna vjerovničko vijeće u kojem su Marica Vidaković, Toni Raič, predstavnici Sberbanka, Zabe i Knightheada.

6. Zašto Ramljaku treba toliki kredit?

Tvrtka koja ima 40 milijardi kuna ukupnih obaveza najavila je kredit od 3 milijarde kuna. To je samo onaj "svježi" novac, dok je cjelokupni aranžman po roll up modelu veći i iznosi milijardu eura. Dio tog novca ići će za stare dugove dobavljačima, no nije detaljno obrazloženo zašto prezaduženom Agrokoru, koji aktivacijom Lexa ne plaća trenutno niti jedan postojeći kredit, treba tolika svota novca? Hoće li se možda aktivnije baciti na proces restrukturiranja koji do sada nije bio vidljiv, i je li to doista tako mnogo košta? U Ramljakovom mandatu angažirani su neki novi ljudi, plaćanjem su umirili bunt dobavljača, dućani i dalje rade. No poslovanje ide nizbrdo, promet Konzuma pada. Sada kada je Plenković presložio vladu, Ramljak je najavio da će zatvoriti dio dućana i krenuti s otpuštanjima.

Teško se ovdje oteti dojmu da je kredit velik zato što to odgovara kreditorima, koji žele dati svježi novac samo ako visokim iznosom kredita uspiju izvući stari. Ukratko, radi se o tome da će dio vjerovnika uspješno preveslati druge, jer su se uz vladin blagoslov progurali na vrh reda.


7. Broj starih vjerovnika koji neće biti plaćen nikada


Stvaran broj poraženih, onih koji će izgubiti sve ili veći dio posuđenog novca ili robe, ne zna se prije nego što se postigne nagodba i oko toga ne možemo Ramljaka niti vladu kriviti za netransparentnost. No možemo strahovati zbog njihovog plana u kojem će se mnogi osjećati prevareni i strahovitog potencijala za tužbe. Uz roll up model jasno je pak da će pobjednik, onaj koji će zaraditi i do 60 posto na uloženo, biti Knighthead Capital, američki špekulativni fond koji je osigurao senioritet naplate. Pridruže li se roll upu, i zapadne bi banke mogle umanjiti gubitke. 

Najveći gubitnici mogle bi biti ruske banke koje potražuju 1,4 milijarde eura i vlasnici obveznica koji su ih kupovali po punoj cijeni, za razliku od Knighthead Capitala, koji ih je uoči sloma kupovao vrlo jeftino. Dobavljači su osigurali u novoj kreditnoj tranši čak 120 milijuna eura, no to je tek trećina ukupnog potraživanja po mjenicama, koje iznosi oko 3 milijarde kuna, tako da je kod njih značajan otpis vrlo izgledan.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije