Sezona je krpelja, evo kako se zaštititi od bolesti koje prenose

M.V.

Zadnja nadopuna: 18:49, 07. svibnja 2018.

Sezona je krpelja, evo kako se zaštititi od bolesti koje prenose

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Foto: 123rf

BORAVAK u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima.

Za aktivnost krpelja su neophodne povoljna temperatura i vlažnost pa se javljaju sezonski. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, a može ih se naći i u ranu jesen, ovisno o vremenskim uvjetima.

Najrasprostranjeniji tzv. šumski krpelj

U kontinentalnom dijelu Hrvatske je najrasprostranjeniji i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus) koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa i dr., dok je u hrvatskom priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.

Najugroženiji oni koji su često u prirodi

Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Najčešće se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka, ako se on nađe u njihovu prirodnom okolišu.

Osobe koje profesionalno ili rekreativno često borave u prirodi na područjima prirodnih žarišta krpelja kao što su šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici, turisti i dr. pripadaju rizičnoj skupini izloženoj krpeljima.

Najčešća je Lajmska bolest

U Hrvatskoj se najčešće pojavljuje Lyme borelioza (Lajmska bolest ili erithema migrans), bolest uzrokovana bakterijom Borreliom burgdorferi koja se prenosi ubodom zaraženog krpelja. Simptomi su umor, zimica, vrućica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima te povećani limfni čvorovi uz karakterističan osip na koži koji se zove erythema migrans.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U roku 2 do 30 dana na mjestu ugriza krpelja pojavljuje se crvenilo na koži ovalnog ili prstenastog oblika koje se polako širi, doseže promjer obično više od 5 cm i dugo je prisutno (i nekoliko tjedana), a u sredini postupno blijedi stvarajući karakterističan oblik.

Lajmska bolest liječi se antibioticima

U slučaju pojave takvih karakterističnih promjena na koži nakon uboda krpelja, važno je javiti se svom odabranom liječniku.

Lajmska bolest se liječi antibioticima, što je izuzetno važno radi sprječavanja kasnijeg stadija bolesti s mogućim kasnim posljedicama u kojem mogu nastati artritis (upala zglobova), miokarditis (upala srčanog mišića), meningitis i/ili neuritis (upala živaca).

Prema podacima Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) tijekom 2013. godine u Republici Hrvatskoj je prijavljeno 661 oboljela osoba od Lyme borelioze, a 2014. godine 470 oboljelih, s trendom porasta u zadnjih desetak godina.

Prema zemljopisnoj rasprostranjenosti najveći broj oboljelih u Hrvatskoj od Lajmske bolesti zabilježen je u Zagorju, Međimurju, Koprivničko-križevačkoj županiji, a zatim u gradu Zagrebu i okolici Zagreba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čest i krpeljni meningoencefalitis

Krpeljni meningoencefalitisa (KME) je upalna bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Infekcija ovim virusom u većine osoba uzrokuje samo blagu bolest praćenu vrućicom, općom slabošću, klonulošću, bolovima u mišićima i drugim nespecifičnim simptomima, a samo u manjem broja zaraženih razvije se drugi stadij bolesti s ponovnim porastom temperature i tipičnom kliničkom slikom zahvaćenosti moždanih ovojnica.

Klasična slika meningitisa odnosno encefalitisa očituje se jakom glavoboljom, kočenjem vrata, mučninom, povraćanjem i drugim neurološkim simptomima (sve do poremećaja svijesti).

Po učestalosti je to druga bolest koju prenose krpelji u Hrvatskoj, tijekom 2013. godine prijavljeno je 44 oboljelih, a 2014. godine 22, a prosječan broj oboljelih posljednjih dvadesetak godina u Hrvatskoj je oko 40 godišnje.

Najveći broj oboljelih od KME prema zemljopisnoj proširenosti u Hrvatskoj je na području Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije, a zatim slijede Varaždinska i Međimurska županija, a ta su područja već desetljećima poznata kao prirodna žarišta ovih bolesti.

Kako se zaštititi?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatski zavod za javno zdravstvo i ove godine je preporučio mjere opreza za zaštitu od krpelja.

Preporučene osobne mjere zaštite su:

Treba obući prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
Izbjegavati odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune i flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.
Hodati obilježenim stazama.
Izbjegavati provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
Primijeniti repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću.

Nakon povratka iz prirode potrebno je presvući odjeću i pažljivo pregledati cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela). Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (nekoliko sati) “šeta” tražeći pogodno mjesto za ugriz.

Potrebno je provjeriti ima li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…).

Kod djece se krpelj često nađe na glavi – zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše može „pokupiti“ krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela.

Otuširajte se po povratku iz prirode.

Nakon uboda krpelja:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kad se uoči ubod krpelja na koži važno ga je ukloniti što prije – rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.

Potrebno je oprati ruke, pincetu prebrisati antiseptikom i krpelja odmah izvaditi pincetom zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvući iz kože, a na kožu našpricati antiseptik.

Krpelja nikako ne treba premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem ni sl.) niti “paliti” plamenom, ne povlačiti ga naglo, ne stiskati niti gnječiti jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo pa se tako lakše prenese zaraza.

Liječniku se ubodena osoba ne treba javljati osim ako se nakon ugriza krpelja u roku od četiri tjedna (najčešće kroz 7 dana) pojavi osip (crvenilo kože prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini, erithema migrans) i/ili povišena temperatura i zimica. Pojava osipa i/ili temperature i zimice najvjerojatnije je odraz bakterijske infekcije bakterijom (borelia burgdorferi) koja se uspješno liječi antibiotikom.

Cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa

Cijepljenjem se može spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa. Cijepljenje se provodi trima dozama cjepiva protiv krpeljnog meningoencefalitisa kojima se postiže zaštita tijekom tri do četiri godine. Nakon tri godine se treba docijepiti jednom dozom, ako se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite.

Cijepljenje protiv KME se preporučuje osobama koje pripadaju rizičnim skupinama i češće su izložene ubodu krpelja i to samo u krajevima gdje u poznatim endemskim područjima ima krpeljnog meningoencefalitisa. Opravdano je cijepljenje šumara, šumskih radnika, vojnika, lovaca, planinara, ali i izletnika i turista koji samo povremeno borave u endemskim krajevima.

O cijepljenju se treba posavjetovati s epidemiologom u nadležnom zavodu za javno zdravstvo ili Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?