Foto: Hina

PREDSJEDNIČKI kandidati Ivo Josipović (SDP), Kolinda Grabar Kitarović (HDZ), Milan Kujundžić (Savez za Hrvatsku) i Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) suglasni su da su sadašnje ustavne ovlasti predsjednika dovoljne, protive se ideji da se predsjednika bira u parlamentu, no podijeljenih su mišljenja oko hrvatskog priznanja Palestine, ulozi Hrvatske u NATO-ovim mirovnim misijama i smjeru u kojem bi se trebale razvijati Oružane snage.

Grabar Kitarović i Kujundžić zabrinuti su zbog sve manjih proračunskih davanja za obranu. “Svima je vidljivo kako se hrvatska pobjednička vojska materijalno urušava, iako je sastavnica NATO-a. Nije to samo pitanje smanjenja proračuna, nego i definiranje šire uloge hrvatskih Oružanih snaga u ukupnom razvoju zemlje i očuvanju hrvatskog identiteta, što se nikako ne razrađuje niti postavlja kao osnova njezine modernizacije”, napisala je Grabar Kitarović u odgovoru na pitanje dijeli li zabrinutost da će kontinuirano smanjivanje davanja za vojsku ugroziti njezinu borbenu spremnost.

Ističe da Hrvatska ima vrhunske vojne profesionalce, ali da oni moraju biti i odgovarajuće opremljeni. “Bez obzira na članstvo u NATO-u, hrvatske Oružane snage i policija moraju biti primarni jamac mira, sigurnosti i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske”, uvjerena je Grabar Kitarović.

Kujundžić, pak, tvrdi da su u vrijeme Josipovićeva i ranijeg Mesićeva predsjedničkog mandata oružane snage slabljene programirano.

"Na žalost, dolaskom Stipe Mesića, a nastavljeno s Ivom Josipovićem, programirano se slabe oružane snage, prvenstveno rastjerivanjem najkvalitetnijih ljudi. U tom smislu neophodno je depolitizirati oružane snage te u sustav vratiti brojne kvalitetne ljude koji su otjerani iz političkih razloga”, kaže Kujundžić.

Josipović , međutim, ističe da se, unatoč planu većih izdvajanja za obranu, mora voditi računa o gospodarskom trenutku i mogućnostima proračuna.

Podsjeća da je preporuka NATO-a povećati vojne proračune zemalja članica, ali ističe kako samo četiri države članice izdvajaju dva i više posto BDP-a za obranu i vojsku, koliko je, po Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga i Hrvatska trebala izdvajati u razdoblju od 2010. do 2015. “Međutim, moramo voditi računa o gospodarskom trenutku i proračunskim mogućnostima", ističe Josipović.

Uvjeren je da je razina spremnosti hrvatskih oružanih snaga takva da obrana Hrvatske, kad bi se za njom ukazala potreba, ni u jednom trenutku ne bi došla u pitanje.

Sinčić: Povući ću hrvatske vojnike iz NATO-ovih misija

Sinčić smatra kako je bespredmetno govoriti o dubokim promjenama u oružanim snagama bez snažnog ekonomskog razvoja. Uvjeren je i da dosad uloženih više od dvije milijarde kuna u misije NATO-a u Afganistanu i na Kosovu Hrvatskoj nisu donijele ništa osim dodatnog zaduženja proračuna i hrvatskih građana. "Snažno ću se zalagati za povlačenje svih snaga i preusmjeravanja proračunskih sredstava u druge, puno bitnije sektore i projekte", poručuje Sinčić.

Kad je riječ o isplativosti sudjelovanja Hrvatske u međunarodnim mirovnim misijama, i Grabar Kitarović ističe da je “dobro uložen novac uvijek onaj koji se vraća kroz izravnu ili neizravnu dobit”.

“Sudjelovanje Hrvatske vojske u NATO-vim misijama Hrvatska nije gotovo ničim valorizirala, osim povećanom sigurnošću na koju nije sama trebala trošiti”, smatra Grabar Kitarović.

Naglašava da su vojni sustavi u svim razvijenim zemljama, ne samo osnova njihove sigurnosti, nego i njihovih razvojnih mogućnosti. “Kod Hrvatske to nije sasvim tako zato što se Hrvatsku vojsku predominantno shvaća kao teret društva, a tako se nastoji danas i prikazati”, uvjerena je Grabar Kitarović, koja najavljuje da će se angažirati na vraćanju digniteta sustavu obrane i njegovu stavljanju u funkciju hrvatskog društva i gospodarstva.

Sudjelovanje Hrvatske u međunarodnim mirovnim misijama u potpunosti podržavaju Josipović i Kujundžić, koji ističu da održavanje mira nema cijenu.

"Unatoč teškoćama uzrokovanim krizom, hrvatski vojnici daju kvalitetan doprinos u više od 20 međunarodnih mirovnih operacija NATO-a, EU i UN-a, a najviše u NATO misiji u Afganistanu. Hrvatska se pokazala dorasla i najvećim izazovima današnjice, a to je održavanje mira u kriznim područjima”, smatra Josipović.

Ističe da je ulaganje u uspostavu i održavanje mira u svijetu sigurno dobro uložen novac, “ma koliko se to u ovom trenutku gospodarske krize nekome može činiti kao nepotreban trošak”. “Članstvo u NATO-u podrazumijeva sigurnost, ali i obvezu da se financijski sudjeluje u zajedničkoj politici", upozorava Josipović.

Kujundžić, pak, kaže kako se stvari u tom sustavu ne smiju gledati pojednostavljeno. “Postoje brojni efekti koji se danas ne vide nego tek nakon duljeg vremena, a neki zauvijek ostaju skriveni. Mir nema cijenu", poručio je Kujundžić.

Sinčić bi bez odgode priznao Palestinu, ostali čekaju ispunjenje preduvjeta

Na pitanje treba li Hrvatska priznati Palestinu bez obzira na protivljenje Izraela te treba li pričekati da to učine ostale članice EU, Josipović odgovara kako će se "to na kraju dogoditi".

"U politici je posebno važno pitanje odabira pravog trenutka. Kao što Palestina s pravom očekuje postati državom, tako i Izrael s pravom očekuje da bude priznat od Palestine i da se stvore pretpostavke za trajni mir. Uvažavajući cjelokupno stanje u odnosima Izraela i Palestine, mi u Hrvatskoj jesmo za samostalnu palestinsku državu – politika dvije države je ona koju prihvaćamo. Ali vrijeme kada će se to dogoditi je nešto drugo. Važno je da dođe do jasnog i nedvojbenog međusobnog priznanja i da se do toga dođe pregovorima. Sve što nije rezultat pregovora na dulje staze ne rješava ključni problem u odnosima Izraelaca i Palestinaca", kaže Josipović i dodaje kako se nada da će se uvjeti za oživotvorenje politike dviju država i priznanje Palestine steći u skoro vrijeme.

Da su je za priznanje Palestine potrebno ispuniti određene preduvjete smatra i Grabar Kitarović.

“Hrvatska najbolje razumije žrtvu koja se podnosi za vlastitu slobodu, ali i zna kako je složen put do priznanja. Zastupam poziciju dvije države i mir za Izrael, a u postojećim okolnostima i za Palestince. Bilo kakvo vojno ili terorističko djelovanje mora prestati. Priklanjajući se europskoj tradiciji, u kojoj je dogovor temelj odlučivanja, sudjelovat će konstruktivno i s vlastitim iskustvom do konačnog dogovora i odgovora EU”, smatra HDZ-ova kandidatkinja.

Kujundžić smatra da bi se Hrvatska o eventualnom priznanju Palestine trebala konzultirati s ostalim članicama EU. "Vjerujem da će Palestina biti vrlo brzo priznata od većine država u svijetu pa i od Hrvatske, a priznat će je i Izrael, u onom trenutku kad se Palestinci nedvosmisleno odreknu terorizma kao sredstva ostvarivanja svojih nacionalnih ciljeva", uvjeren je Kujundžić.

Za razliku od protukandidata, Sinčić poručuje da će, postane li predsjednik, učiniti sve da Hrvatska i službeno prizna Palestinu kao državu. "Koliko je meni poznato, Hrvatska nije u nikakvom službenom statusu protektorata niti vazaliteta niti mi je poznato da smo prenijeli uređivanje vanjske politike na institucije Europske unije. Dok god je tako i dok god je Hrvatska neovisna država i subjekt međunarodnog prava, dužna je priznati svaku državu nastalu voljom naroda, a što je i praksa Ujedinjenih naroda. Sve ostalo je poltronska politika naših političara koji djeluju samo na znakove koji im stižu iz stranih centara moći", mišljenja je Sinčić.

Različita mišljenja o načinu na koji bi BiH trebala ući u EU

Kad je riječ o pristupanju susjedne BiH EU, Josipović i Grabar Kitarović smatraju da je ispunjavanje kriterija za članstvo u interesu BiH. Kujundžić se zauzima za "ubrzani pristup", a Sinčić misli da pristupanje EU BiH neće donijeti ništa dobroga, kao što, uvjeren je, nije donijelo ni Hrvatskoj.

"Bosna i Hercegovina, kao zemlja s brojnim neriješenim problemima, zemlja u kojoj je hrvatski narod u izrazito teškoj situaciji, zaslužuje i ima potrebu ići ubrzanim postupkom, što je interes kako Hrvatske tako i EU”, uvjeren je Kujundžić. Ističe kako Hrvati u BiH nisu dijaspora, već konstitutivan narod. “A Hrvati imaju jednu domovinu u dvije države i ne smiju dugoročno biti biti podijeljeni čvrstom schengenskom granicom”, poručuje.

Kolinda Grabar Kitarović smatra, međutim, da ubrzano pristupanje kroz otvoreni pregovarački proces uz postupno ispunjavanje kriterija vremenski niti sadržajno neće ništa promijeniti na putu BiH u EU. “Strateški je interes Hrvatske i hrvatskog naroda u svojoj drugoj domovini što skoriji, jednostavniji i brži ulazak BiH u Uniju. Ispunjavanje svih kriterija u interesu je BIH, a jedan od temeljnih preduvjeta jest i nadogradnja Daytonskog ugovora s ciljem postizanja potpune jednakopravnosti hrvatskog naroda te ostala dva naroda i nacionalnih manjima na cijelom prostoru BiH, kako bi BiH postala politički emancipirana država”, ističe Grabar Kitarović.

Josipović, pak, podsjeća da je Hrvatska prošla težak put prilagodbe i provela mnoge reforme, koje "možda ne bismo proveli u takvom opsegu da nismo bili u pregovorima s EU". "U konačnici, to je Hrvatsku učinilo boljom, iako još ima puno stvari na kojima moramo raditi", kaže Josipović, koji je uvjeren da je Hrvatska upravo zbog procesa prilagodbe danas pravednija i poštenija nego prije pet godina.

Takve pozitivne učinke pristupanja EU ne vidi Sinčić. "Pristupanje BiH EU samo po sebi ne znači ništa niti bi takav proces stabilizirao političke i ekonomske odnose u toj zemlji. Iz našeg vlastitog iskustva možemo zaključiti da pristupanje EU nije u nikakvoj korelaciji s bilo kakvim vidom stabilizacije, štoviše, u posljednjih godinu dana nazadujemo i ekonomski", tumači Sinčić. Ističe da BiH svoje unutarnje probleme mora riješiti sama, a građanima te zemlje poručio je kako "moraju prepoznati da su im njihove političke elite najveći neprijatelji i dovršiti onaj proces bunta koji je započeo ove godine, ali ne aktivistički i na ulicama nego političkim putem, zamjenom korumpiranih kadrova".

Što se tiče ideje o uspostavi trećeg entiteta, Josipović poručuje da podržava "sve o čemu se dogovore tri konstitutivna naroda u prijateljskoj BiH". "Budu li to drukčiji entiteti od današnjih, ja se neću protiviti, niti bih se imao pravo protiviti. BiH je suverena država i nemam joj pravo davati recepte kako će urediti svoju zemlju", rekao je Josipović.

Naglašava kako, s obzirom na temeljne akte na kojima počiva BiH, očekuje da se u BiH dogovore o jednakopravnosti.

Iako poručuje da Hrvati u BiH u njemu imaju prijatelja i saveznika za svako pravedno rješenje koje dogovore s drugima, Josipović ističe kako odnose u svojoj državi moraju rješavati tri konstitutivna naroda. “Ja se nemam pravo miješati, kao što ni sam ne bih dopustio da se u hrvatske unutarnjopolitičke stvari miješa netko sa strane", poručio je Josipović.

I Kolinda Grabar Kitarović ističe kako će podržati svaki dogovor o unutarnjem ustroju BiH koji budu zastupali predstavnici hrvatskog naroda u dogovoru s ostala s dva naroda, a da bi se, ako takav dogovor nije moguć, morala aktivno uključiti međunarodna zajednica. Hrvatska bi, drži, pritom trebala iskoristiti svoj međunarodni položaj i polugu članstva u EU i NATO-u.

“Pretpostavka očuvanja identiteta svakog naroda, pa i onih naroda koji dijele zajednički državni teritorij kao u BiH, nekakav je oblik teritorijalnog suvereniteta na manjoj regionalnoj razini, usprkos ukupnom formalnom suverenitetu na državnoj”, uvjerena je Grabar Kitarović.

Sinčić, pak, kaže kako bi treći entitet podržao ako Hrvati u BiH smatraju da bi im to osiguralo poštivanje svih njihovih ustavnih prava, dok Kujundžić smatra da je treći entitet moguć, ali da sam po sebi nije rješenje, već "zadnje utočište".

"To nam nude komadić BiH oni koji bi na taj način htjeli legalizirati svoja osvajanja. Tko ima pravo prijeći preko činjenice da je u Republici Srpskoj prije rata živjelo 212 tisuća Hrvata, a danas svega 10 tisuća? To bi bilo priznanje potpunog poraza. Hrvatima pripada cijela BiH, bez obzira na broj entiteta i oni moraju biti jednakopravni u svakom njezinom dijelu. Ono što je ondašnja EU i međunarodna zajednica svojedobno pogriješila, danas mora ispraviti", ističe Kujundžić.

Srbija mora ispuniti sve kriterije za članstvo u EU

Sinčić dijeli mišljenje ministra pravosuđa Orsata Miljenića da bi ulazak Srbije u EU Hrvatska trebala uvjetovati suđenjima za ratne zločine visokorangiranim osobama iz bivše JNA.

"Svatko za koga hrvatska pravosudna tijela imaju osnovane sumnje i dokaze o počinjenu bilo kakvog kaznenog djela, a posebice takvih djela kakvi su ratni zločini, mora biti procesuiran te kažnjen ili pravomoćno oslobođen. U tom smislu je potrebno učiniti sve da Srbija, ali i druge zemlje procesuiraju ili izruče tražene osobe. U suprotnom, treba iskoristi mogućnost kao što je blokiranje pregovora dok se takva pitanja ne riješe", smatra Sinčić. Ističe da Hrvatska prije svega mora gledati vlastite nacionalne interese, a ne eventualni interes EU za priključenjem Srbije. "Ne može pristupanje Srbije EU biti ispred hrvatskih nacionalnih interesa, a kažnjavanje ratnih zločina, rješavanje pitanja nestalih te pogranična pitanja svakako jesu hrvatski nacionalni interesi koje konačno treba zatvoriti kako bi se moglo krenuti dalje čistih računa", poručio je.

Grabar Kitarović ističe kako nije za podizanje kriterija ni jednoj zemlji, ali da sve kandidatkinje za članstvo moraju ispuniti kriterije kakvi su bili postavljeni I Hrvatskoj.

“JNA je izvršila agresiju na Hrvatsku, što nije sporno više nikom razumnom, a njezin je zapovjedni kadar odgovoran za ratne zločine hrvatskom pravosuđu nedostupan. Nisam za podizanje kriterija niti jednoj zemlji, ali sam za dosljedno poštivanje svih postojećih kriterija, sve zemlje moraju proći put kakav je prošla Hrvatska, a na tom putu Srbija bi trebala rasvijetliti i pravno razriješiti sve zločine počinjene na teritoriju RH”, smatra Grabar Kitarović.

I Josipović ponavlja da je Hrvatska prošla zahtjevan, ponekad i mučan put prema članstvu u EU. "Mi nećemo nikome postavljati zapreke, ali ćemo inzistirati na tome da se u zemljama pristupnicama uspostave standardi koji vrijede u EU, ma koliko to vremena i truda zahtijevalo u tim državama. Vladavina prava, koja podrazumijeva i odgovornost za ratne zločine, borba protiv korupcije i visoka razina demokracije standardi su od kojih Hrvatska, kao članica europske obitelji, neće odustati. Ali, to nikako ne bih nazvao uvjetovanjem u smislu ucjene, već naprosto inzistiranjem na kriterijima kakve smo i mi morali ispuniti", kaže Josipović.

Kujundžić naglašava da Hrvatska treba od Srbije tražiti rješavanje svih otvorenih pitanja, uključujući i ratne zločine i ratnu odštetu prije ulaska u EU. "Srbija mora znati da će morati udovoljiti svim onim demokratskim standardima kojima je udovoljila Hrvatska, ako stvarno želi ući u EU", poručio je Kujundžić.

Postojeće predsjedničke ovlasti su dovoljne

Kandidati su suglasni da su postojeće ustavne ovlasti predsjednika dovoljne, no Josipović napominje da bi trebalo jasnije profilirati ovlasti koje se odnose na obranu i nacionalnu sigurnost te vanjsku politiku i bolje urediti odnose među državnim tijelima, kao i poziciju predsjednika u slučaju izvanrednog stanja. Smatra i da bi predsjedniku trebalo omogućiti da zakone koje smatra neustavnima vrati na raspravu.

"Danas predsjednik mora potpisati čak i neustavan zakon, što sigurno nije dobro rješenje. Apsurdno je znati da nešto ne valja, ali morati to potpisati. Takva bi odredba pomogla Hrvatskom saboru, jer bi mu dala vrijeme, stvorila bi mu 'time out' da razmisli i raspravi još jednom o rješenju koje nije u skladu s Ustavom. Time bi se spriječile i ozbiljne štete koje mogu nastati ako se počne s primjenom neustavnog zakona koji kasnije Ustavni sud stavi izvan snage", tumači Josipović, ali i ističe da bi se predsjednički veto mogao primijenjivati isključivo na neustavne zakone, ne i na druge akte koje donosi Sabor.

Kujundžić ističe da "načelno nije sklon" uvođenju predsjedničkog veta i drži da da bi predsjednikova obveza da pokrene postupak preispitivanja ustavnosti kontroverznih zakona bila sasvim dovoljna. "Dakle, ne bih potpisao neke zakone, poput 'lex Perković', prije no što o njima riječ ne kaže Ustavni sud, koji bi već i sam morao imati ustavnu obvezu samostalno reagirati na takve slučajeve", kaže Kujundžić.

Josipoviću, ali i bivšem predsjedniku Stjepanu Mesiću ostali kandidati zamjeraju da do sada nisu koristili ovlasti koje predsjedniku daje Ustav.

"Predsjednik RH kao jedini neposredno izabrani državni čelnik u skladu s aktualnim Ustavom ima ne samo pravo, nego i dužnost brinuti se o razvoju svakog aspekta hrvatskog društva, čak i kad nema formalnih ovlasti kojima bi mogao neposredno mijenjati tijek događanja. No, već i sam njegov aktivni javni nastup o bilo kojem problemu je nešto što nitko ne bi mogao ignorirati. Nažalost, Stipe Mesić i Ivo Josipović nisu ni to koristili i gotovo su nas uvjerili u laž da oni ništa ne mogu. Vjerujem da postojeće ovlasti predsjednika valja zaokružiti, dakle, da može sazivati sjednice vlade, da može raspisati referendum, te da uz pravo predlaganja zakona i inicijativa ima i dužnost pokretanja procesa preispitivanja ustavnosti zakona i inicijativa", kaže Kujundžić.

Sinčić pak podsjeća da predsjednik već sad ima ovlast zakon za koji smatra da je protuustavan poslati na Ustavni sud prije davanja potpisa. "U proteklih pet godina nekoliko zakona je palo na Ustavnom sudu, a nijednom ta inicijativa nije došla od samog predsjednika. Dakle, radi se o neradu i neznanju dosadašnjih predsjednika, a nikako o slabim predsjedničkim ovlastima", tvrdi Sinčić, koji Josipovića proziva za nerad i neznanje.

"Predsjednik je po svojoj funkciji i neposrednim načinom izbora izuzetno jaka politička institucija koja na raspolaganju ima mnoge kanale za stvaranje društvenih promjena i otvaranje bitnih pitanja. S obzirom da trenutni predsjednik nije koristio skoro pa ništa od svojih ovlasti, stvara se atmosfera da je predsjednik isključivo dekorativna figura", uvjeren je Sinčić.

I Grabar Kitarović drži da su sadašnje ustavne ovlasti predsjednika Republike dovoljne za poziciju formalno prve osobe, ali poručuje da te ovlasti treba znati iskoristiti.

“Za to je potrebna osobna hrabrost i lojalnost zemlji koju predstavljate, stručnost osobnog savjetničkog okruženja, skromnost cijelog predsjedničkog ureda i iskustvo u donošenju odluka te ono najvažnije, liderstvo i vizija. Kad to nemate - onda vam je izgovor navodni nedostatak ovlasti, treba vam promjena Ustava, nužan vam je kompromis s Vladom, nezamjeranje vam je pravilo postupanja, krivi su vam svi prije vas itd.”, kaže Grabar Kitarović i poručuje kako “ne treba mijenjati Ustav, nego predsjednika”.

Protivi se apsolutnom uvođenju predsjedničkog veta na saborske akte jer bi se time, drži, suzile ovlasti Sabora i narušili temelji demokracije prema tijelu koje, kao i predsjednika, građani biraju neposredno.

Protiv izbora predsjednika u Saboru

Kandidati se protive ideji o ukidanju neposrednog izbora i izboru predsjednika u parlamentu, a Josipović najavljuje da će se takvoj inicijativi, pojavi li se u Saboru, suprotstaviti raspisivanjem narodnog referenduma.

Podsjeća da je takvu ideju nedavno iznio i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. "Zanimljivo je da Kolinda Grabar Kitarović, HDZ-ova predsjednička kandidatkinja, smatra da ustavne promjene nisu potrebne, a šef njezine stranke bi mijenjao Ustav, ali ne kako bi unaprijedio Hrvatsku, nego kako bi ukinuo izravan izbor predsjednika države i uveo kancelarski model. Dok se njegova kandidatkinja bori za glasove birača na predstojećim izborima, on im poručuje da su ti izbori nevažni, a samim time i kandidatkinja koju im ta stranka nudi", kaže Josipović.

I Kujundžić drži da ideju o izboru predsjednika u parlamentu "guraju oni partijski i stranački čelnici koji ne žele da bilo tko stane na put njihovoj samovolji, a ako smo išta naučili u posljednjih 15 godina jest da je njima potrebna snažna protuteža".

"Josipoviću nije na pamet padalo da se suprotstavi Zoranu Milanoviću, ionako su bili na istom uništavalačkom zadatku. Josipović veli da on ne može biti oporba ovoj vladi, dok ja smatram da mu je dužnost biti oporba svima koji nanose štetu hrvatskom narodu i državi. A Tomislav Karamarko tom svojom inicijativom u potpunosti je razotkrio kako on sam vidi gospođu Kitarović: kao svoju vlastitu lutku na koncu. Ona je čak i svoj program njemu dala na usvajanje, a sad se vidi da je taj program list na vjetru", tvrdi Kujundžić.

Sinčić dijeli mišljenje da takve inicijative dolaze iz političkih stranaka koje žele sav politički utjecaj zadržati u vlastitim rukama i tako "izgurati narod iz procesa izbora predsjednika".

Protiv biranja predsjednika u parlamentu je i Grabar Kitarović. “Nisam za biranje predsjednice u parlamentu, jer kao što vidimo predsjednica se upravo za koji dan bira neposredno. Bilo kakva suspenzija izravnog biranja ne pridonosi demokraciji pa sam više za sposobnost i lojalnost zemlji koju zastupate kao kriterij kod izbora kandidata na svim razinama. Sve su to zapravo isprike za nečinjenje i nerazumijevanje objektivne teške hrvatske stvarnosti”, kaže HDZ-ova kandidatkinja.

Grabar Kitarović, Sinčić, Kujundžić dijele mišljenje da je još uvijek moguće zloupotrijebiti obavještajni aparat u obračunu s političkim protivnicima.

"Pogledamo li koja su sve teška kaznena djela počinili u proteklim godinama najviši državni dužnosnici, počevši od Ive Sanadera i pravne osobe HDZ-a, bilo bi izuzetno naivno i pomisliti da pojedine strukture u tajnim službama nisu bile upućene u takve radnje. Umiješanost tajnih službi u političke obračune je neupitna i zato se kao kandidat zalažem za temeljitu rekonstrukciju kadrova unutar obavještajnog sustava te dovođenje novih kadrova koji nisu institucije premrežili vlastitim interesima", odgovorio je Sinčić na pitanje koliko afere poput one s bivšim ministrom financija Slavkom Linićem štete ugledu SOA-e.

Slično misli i Kujundžić. "U Hrvatskoj su institucije nerijetko ispolitizirane i zlorabe se u političke svrhe. Predsjednik RH morao je znati da je kriminalna hobotnica ispreplela svoje pipke kroz sve strukture vlasti. Zašto nije znao, ili zašto nije reagirao, morat će odgovarati. Sigurnosni i obavještajni kapaciteti svakako moraju biti iskorišteni i u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije", istaknuo je.

Grabar Kitarović uvjerena je da SOA nije ispunila svoju temeljnu zadaću, da nije uspostavila sustav cjelovite domovinske sigurnosti, da se nije stručno profilirala ni donijela jedan od ključnih dokumenata nacionalne sigurnosti, a to je Strategija nacionalne sigurnosti u kojoj se jasno i po redu značenja prepoznaju ugroze hrvatskog društva i prostora.

“Kad se SOA pretvori u stranačko zbrinjavanje kadrova, ona postaje jedan od mogućih centara koji se koristi i za međustranačke obračune. Ne samo da to šteti SOA-i, nego itekako šteti hrvatskoj sigurnosti”, upozorava Grabar Kitarović.

Podsjeća da je Josipović u kampanji za prošle predsjedničke izbore najavljivao otklanjanje svih paraobavještajnih elemenata. “Danas se poziva na njihovo postojanje i djelovanje protiv njega, što znači još jedno neispunjeno obećanje”, tumači Grabar Kitarović.

Josipović priznaje da su zlouporabe svakog sustava uvijek moguće, no ističe kako "činimo sve da ih ne bude, odnosno da ih bude što manje". "Svaka situacija u kojoj se pojavi sumnja u zakonito postupanje službi pažljivo se ispituje, pa je tako ispitan i slučaj koji se spominje u pitanju. Međutim, nisu utvrđene nikakve nepravilnosti. Osobno sam tražio detaljnu provjeru aktivnosti SOA-e u slučaju koji spominjete i nisu nađene nikakve nepravilnosti. SOA nije sudjelovala ni u kakvom praćenju ili prisluškivanju gospodina Linića. Inače, nadzor koji obavljam nad tom službom i promjene koje su učinjene u postupku odabiru kadrova, načinu postupanja i odvajanju od dnevne politike, onemogućile su zlouporabe kakve smo imali prije dok je na čelu službi bio gospodin Karamarko", ustvrdio je Josipović.