Foto: Hina

SINDIKAT državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je od vlade da zaustavi ovrhe nad državnim i javnim službenicima te namještenicima u hrvatskom Podunavlju, od kojih država potražuje troškove parničnih postupaka i zateznih kamata, odnosno glavnice u postupcima, tj. uvećanja plaća za rad na području posebne državne skrbi.

"Nemilosrdno pravosudno postupanje"

Sindikat u priopćenju predlaže da Vlada "razmotri posljedice nemilosrdnog pravosudnog postupanja prema službenicima i namještenicima hrvatskog Podunavlja, koji su povjerovali u bajku o radu na području posebne državne skrbi i pripadajućem pravu na uvećanje plaće, i razmisli o tome ne prazni li se Slavonija i zbog postupaka Vlade, a ne samo zbog recesije".

Sindikat tvrdi da su službenici i namještenici temeljem stajališta općinskih i županijskih sudova, te Vrhovnog suda dovedeni u zabludu kako, sukladno Zakonu o područjima posebne državne skrbi, imaju pravo na uvećanje plaće od 50 posto jer su se vratili i radili na području posebne državne skrbi, i to odmah nakon mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, odnosno prije nego što je Vlada to područje razvrstala u skupinu područja na kojima službenici i namještenici ostvaruju 50 posto uvećanja plaće.

Međutim, stajalište Ustavnog suda da pravo na uvećanje plaće od 50 posto nastaje tek s nadnevkom razvrstavanja hrvatskog Podunavlja u jednu od skupina područja posebne državne skrbi, do kojeg je došlo tek 29. srpnja 2000. godine, uzrokovalo je i promjenu stajališta Vrhovnog suda i sudsku praksu općinskih i županijskih sudova, te dovelo do pokretanja protuovrha.

Oprost dugova?

"Pravna država" koja je u hrvatskom Podunavlju od svojih zaposlenika napravila magarce i brojne od njih odvela u dužničko ropstvo pokazala je da i u svojoj nemilosti ima različita i diskriminirajuća mjerila jer protuovrhe nisu pokrenute u svim slučajevima "stečenog bez osnove", a među onima koji su ih pošteđeni su i pravosudni dužnosnici - suci, tvrdi sindikat.

Sindikat traži da Vlada utvrdi stvarno stanje glede sudskih postupaka koji su vođeni na području hrvatskog Podunavlja zbog ostvarivanja prava na uvećanje plaće, i to u pogledu njihova ishoda i posljedica koje su imali po osobe koje su ih pokrenule, a posebice glede okolnosti protiv koga jest, a protiv koga nije pokrenut postupak protuovrhe.

Jedna od mogućih mjera je i oprost dugova, odnosno parničnih troškova i kamata nastalih u sporovima s Hrvatskom, za koje najveću odgovornost snosi upravo ona sama, kaže se u priopćenju.