Foto: Index
NEZAVISNI hrvatski sindikati uputili su hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću otvoreno pismo u kojem zahtijevaju da se prije nastavka privatizacije i mogućih diskontnih prodaja nacionalnog blaga provede javna rasprava i nakon toga donese strategija nastavka privatizacije jer to izlazi izvan okvira jedne vlade i jedne vlasti.
Misija MMF-a
Nezavisni sindikati Hrvatske protive se zahtijevanjima MMF-a prema Hrvatskoj koji su sažeti u točci 11. Zaključne izjave MMF-a, to je ubrzanje privatizacije poduzeća u kojima država ima udjele.
Krešimir Sever predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske smatra da MMF-ova Misija i ovoga puta traži isto što uobičajeno traži i čini godinama u Hrvatskoj i svijetu, te kako to nije ništa novo ni neuobičajeno. Novo i neuobičajeno bilo bi, smatra Sever, da su ovaj put tražili nešto drugo.
"Stari je temelj njihova djelovanja traženje izmjena Zakona o radu i fleksibilizacija tržišta rada, smanjenje troškova zapošljavanja i otpuštanja, povećanje participacije radne snage putem reformi sustava socijalne zaštite i smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru", stoji u priopćenju Sindikata.
Sindikalna crvena lampica
"Kad je prije nekoliko dana stigla javna pohvala regionalnog direktora Svjetske banke za najavljene reforme i pravac kojim Vlada namjerava ići, a nakon toga uslijedila i Misija MMF-a, sa svojom mantrom, onda nama u sindikatu zasvijetli crvena žaruljica", piše Sever.
"Kad je riječ o nastavku privatizacije, tada bi se u Hrvatskoj konačno, nakon šireg savjetovanja, trebalo donijeti stratešku odluku što se može privatizirati, a što ne ni pod koju cijenu", stoji u priopćenju sindikata.
Slično je i sa koncesijama. Budući iz Vaše Vlade dolazi najava privatizacije Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja, sindikati smatraju kako su te obje kuće sastavni dio popisa onoga što ne bi trebalo biti predmet privatizacije. Rasprodaja nacionalnog hrvatskog blaga, započeta tijekom 90-tih godina, očito nije gotova.
Teza o državi kao lošem gospodaru pada u vodu na nizu primjera razvijenih demokracija
Osim toga, teza o državi kao lošem gospodaru pada u vodu isti tren kad se za primjer uzme bilo koja razvijena demokratska zemlja, u kojoj će se naći cijeli niz primjera državnoga vlasništva nad velikim, značajnim i vrlo uspješnim tvrtkama, smatraju u NHS-u.
Hrvatska je svoje resurse bankarskoga sektora gotovo potpuno rasprodala već ranije i to na način da ih je skupo restrukturirala, dakle sanirala i oporavila narodnim novcem iz državnoga proračuna, a onda ih po visokom diskontu jeftino rasprodala. Danas su to vrlo uspješne banke u Hrvatskoj, u stranome vlasništvu, koje su u međuvremenu proširile svoje vlasničke udjele na neka druga područja, među kojima su i osiguranje, nekretnine i mirovinski fondovi iz II. mirovinskog stupa. Slično je i sa telekomunikacijama. Svojim vlasnicima godišnje donose visoku dobit, a barem neke su to mogle i dalje Republici Hrvatskoj. Ako je „država po naravi loš gospodar“, pa imovinu treba rasprodati zašto državno vlasništvo nije smetnja u Njemačkoj u čijem financijskom sustavu prevladavaju institucije u državnom vlasništvu?
Nije li upravo ova gospodarska kriza, koja je ponajprije krenula iz financijskog sektora, a uzrokovana prvenstveno pohlepom i nedostatnim javnim nadzorom ("kako se ne bi kršile gospodarske slobode") pokazala kako se na kraju okretalo državi kao sigurnom utočištu, koja je onda državnim novcem dokapitalizirala banke i osiguravajuća društva, davala im sanacijske kredite ili ih čak nacionalizacijom, radi spašavanja, vraćala u državne ruke.
Nema potrebe za dokapitalizacijom HPB-a iz državnog proračuna
Hrvatska poštanska banka je nakon lošeg vođenja dokapitalizirana i očito je prebrodila krizu. Danas je to stabilna banka u državnom vlasništvu koja u ukupnom bankarskom sustavu ima malo više od 4% tržišnoga udjela nasuprot gotovo cjelovitog stranog vlasništva nad ostatkom bankarskog sektora. Nejasno je od kuda dolazi teza o nužnosti dokapitalizacije HPB-a kao preduvjeta za nastavak njenog uspješnog poslovanja, a za što kao država nema novca, kad je nakon zadnje dokapitalizacije to pitanje uspješno riješeno i trenutno je kapitalizirana iznad minimuma kojeg propisuju međunarodna regulacijska tijela i nacionalni regulatori. Bude li potrebno, sama može financirati svoj daljnji razvoj internom dokapitalizacijom kroz zadržanu dobit, a što je u svijetu poznata praksa koju primjenjuju poznate financijske institucije. Dakle, za to ne treba ni kune novca iz državnog proračuna.
Nevezano uz pohvale Svjetske banke, Zaključnu izjavu Misije MMF-a, rupe u proračunu i slično, sindikati traže da se prije nastavka privatizacije i mogućih diskontnih prodaja nacionalnog blaga provede javna rasprava i nakon toga donese strategija nastavka privatizacije jer to izlazi izvan okvira jedne vlade i jedne vlasti.
"Smatramo kako je i u krizi, ako već imamo dobre koke nesilice, bolje jesti njihova jaja, nego ih zaklati zbog malo mesa", zaključuju sindikati.