54.144.14.134 US
 

Skriva li farmaceutska industrija lijekove za najteže bolesti?

Piše: Livia Puljak
petak, 23.3.2018. 08:12
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Index

U NEDAVNOJ Indexovoj anketi 73% od oko 18.000 čitatelja izjavilo je kako vjeruje da farmaceutska industrija skriva lijekove za najteže bolesti. Prema toj teoriji zavjere farmaceutske tvrtke ne žele da se pročuje da za sve teške bolesti postoje jeftini ili čak i besplatni prirodni lijekovi jer mnogo više mogu zaraditi na liječenju dugotrajnih teških bolesti nego ako se ta teška bolest brzo izliječi. Ako je lijek prirodan i lako dostupan, onda se na njemu uopće ne može zaraditi.

>>> Dosad objavljene kolumne: Index LAB

Ta teorija zavjere puna je rupa. No, krenimo od pitanja otkud uopće dolaze teorije zavjere i zašto bi netko imao potrebu takve teorije širiti. Teorije zavjera u zadnje su vrijeme pobudile veliki interes psihologa jer se pokazalo da u njih vjeruju brojni ljudi. One su objašnjenja za važne događaje koji uključuju tajne urote snažnih i zlonamjernih skupina. Douglas i suradnici nedavno su objavili znanstveni rad u kojem su saželi dosadašnje spoznaje o takvim teorijama. Teorijama zavjere najsklonije su ranjive osobe u nepovoljnom položaju. Istraživanja pokazuju da su one ljudima privlačne jer obećavaju zadovoljenje važnih socijalnih i psiholoških motiva koji se mogu opisati kao želja za razumijevanjem svijeta, za kontrolom nad okolinom, za sigurnošću i održavanjem pozitivnog dojma o sebi ili o skupini kojoj netko pripada. Međutim, nije poznato mogu li teorije zavjere zaista pomoći ljudima u zadovoljenju tih motiva.

Svatko od nas sigurno sebi i svima svojima želi dobro zdravlje. A ako se baš i razbolimo, onda želimo brzo, sigurno i jednostavno rješavanje zdravstvenih problema. Međutim, iako se očekivano trajanje života čovjeka u zadnjih dvjestotinjak godina udvostručilo zahvaljujući napretku znanosti i tehnologije, i dalje mnogo toga ne znamo o ljudskom organizmu niti znamo kako brojne bolesti potpuno izliječiti. U tim ograničenjima standardne medicine cvjetaju nadriliječnici i šarlatani, odnosno alternativna medicina, i šire se bizarne teorije zavjere po kojima neki jako bogati ljudi žele biti još bogatiji pa skrivaju fantastične, jednostavne, prirodne lijekove za najteže bolesti.



Zašto teorija zavjere o skrivanju lijekova ne drži vodu?


Niz je argumenata koji ne idu u prilog ovoj teoriji zavjere u koju vjeruje 73% čitatelja Indexa. Za početak, mnogi od tih ljudi koji šire takve teorije zavjere šire i svoje znanstveno neutemeljene ideje o tome koji su to točno jednostavni lijekovi koji liječe najteže bolesti. Pa tako navodno soda bikarbona liječi sve moguće vrste karcinoma. Sodu bikarbonu vjerojatno možemo naći u gotovo svakom kućanstvu. Bilo bi mnogo jeftinije kupiti desetke tona sode bikarbone nego trošiti novac našeg zdravstvenog sustava na složena onkološka liječenja. No, situacija je vrlo prosta – da ta jednostavna čarobna rješenja djeluju, onda karcinoma više ne bi bilo, a vidimo i sami da situacija nije baš takva.

Nadalje, razvojem lijekova ne bavi se samo profitna industrija nego i neprofitne organizacije i sveučilišni znanstvenici. Nisu svi koji su uključeni u razvoj lijekova bogate korporacije kojima je isključivi cilj biti još bogatiji. Većini znanstvenika novac nije motiv za rad i neusporedivo veća nagrada bila bi im spoznaja da je njihov danonoćni rad u laboratorijima na otkrivanju novih lijekova urodio plodom i da su baš oni omogućili izlječenje najtežih bolesti. Kad bi netko doista otkrio jednostavan, jeftin, siguran i prirodan lijek za najteže bolesti, ta osoba bila bi najslavnija na svijetu i ostala bi zabilježena u povijesti čovječanstva kao netko tko je zadužio svijet. Malo tko bi sebi uskratio zadovoljstvo uživanja u toj činjenici, a sasvim je izvjesno da takvoj osobi ne bi manjkalo ni sredstava za život.

Također valja imati na umu da postoje zdravstvena osiguranja koja plaćaju terapije. Mnoga zdravstvena osiguranja su privatne tvrtke kojima je u interesu da ljudi plaćaju zdravstveno osiguranje, a da budu što zdraviji ili da njihove terapije budu što jeftinije, tako da tvrtka zaradi više novca. Takve tvrtke nemaju nikakvog razloga plaćati skupe terapije ako postoje jeftine ili besplatne alternative. Da postoje teorije zavjere koje zdravstvena osiguranja koštaju njihovog profita, onda bi zdravstvenim osiguranjima sigurno bilo u interesu raskrinkati takve teorije zavjere kako bi što više zaradili.

Osim toga, čak i ako postoje jednostavni i jeftini lijekovi za najteže bolesti, to ne znači da se na njima ne može zaraditi. Golem novac može se zaraditi i na prodaji velikog broja jeftinih stvari. Teoretičari ovakvih zavjera obično govore da se jeftini lijekovi za teške bolesti ne mogu patentirati pa onda farmaceutske tvrtke za njih nisu zainteresirane. Međutim, lijekovi se ne moraju patentirati da bi bili profitabilni. Primjer takvih lijekova su tzv. generički lijekovi koji imaju iste djelatne tvari, u istoj količini, kao i izvorni lijekovi te dolaze u istom obliku kao izvorni lijekovi, ali su im istekli patenti. Na generičkim lijekovima može se itekako dobro zarađivati i zarađuje se. Isto tako mogu se patentirati različite izvedenice spojeva koji se nalaze u prirodi. Stoga i taj dio teorije zavjere također pada u vodu. Osobito kada se vidi koliko se novca vrti u alternativnoj medicini koja često nudi navodna prirodna i jeftina rješenja, a zapravo ih masno naplaćuje, i šarlatanima omogućuje neslućeno bogaćenje.

Na tržištu, osim toga, postoje brojne farmaceutske tvrtke, koje su međusobna konkurencija. Pronalaskom jednostavnog lijeka za neku od najtežih bolesti farmaceutska tvrtka bi se istakla među drugim takvim tvrtkama, povećao bi joj se ugled, imala bi veću mogućnost privlačenja investicija i ulaganja u razvoj drugih proizvoda.

Kad bi zaista i postojala tajna čudesna rješenja, to bi teško ostalo tajnom jer je u razvoj lijekova i novih znanstvenih spoznaja uključeno mnogo ljudi. Svi ti ljudi nisu pohlepni i neetični, i istina bi negdje izašla na vidjelo. Nažalost, zasad takve navodne istine proglašavaju pojedinci željni medijske pozornosti i zarade jer su obično oni koji šire teorije zavjere šarlatani koji na takvim teorijama zarađuju prodajući ljudima lažna rješenja i nadu u izlječenje.

Farmaceutska industrija je strogo regulirana i kontrolirana

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Važno je imati na umu da je farmaceutska industrija vrlo regulirana i da je u reguliranje te industrije uključen velik broj ljudi kojima je glavni cilj dobrobit čovječanstva. Razvoj lijekova od ideje do dovođenja na tržište vrlo je složen i skup proces koji se ne događa preko noći. Da postoje jednostavna i jeftina rješenja, farmaceutskim tvrtkama bi bilo mnogo isplativije prodavati takve jeftine terapije nego ulagati milijarde u razvoj novih lijekova čija sudbina je neizvjesna. Farmaceutske tvrtke trebaju provesti istraživanja koja onda šalju regulatornim agencijama koje procjenjuju jesu li studije doista dokazale da je neki lijek djelotvoran i siguran.
 
Regnstrom i njegovi suradnici u svom su istraživanju analizirali ishod zahtjeva za odobrenje novih lijekova koje je zaprimila Europska agencija za lijekove. Njihova je analiza obuhvatila četverogodišnje razdoblje u kojem je od 188 lijekova odobreno 137 lijekova, odnosno 73%. Dakle, svi lijekovi koji se predlože regulatornim tijelima neće dobiti odobrenje za dolazak na tržište. Ako na tržište i dođu, postoje brojni mehanizmi nadzora i kontrole lijekova koji se nalaze na tržištu pa se lijekovi po potrebi mogu i povući ako se u nekom trenutku procjeni da ipak imaju više rizika nego koristi.

Gdje naći pouzdane informacije o zdravlju?

Također postoje brojne neprofitne i nepolitične organizacije posvećene zdravlju, koje nemaju nikakvog interesa od teorija zavjera. Jedna od takvih organizacija koje djeluju kod nas je Hrvatski Cochrane, ogranak svjetskog Cochranea, koji je osnovan 2008. pri Medicinskom fakultetu u Splitu, a koji se bavi promoviranjem medicine utemeljene na dokazima. Osnovni princip medicine utemeljene na dokazima jest oslanjanje na rezultate visoko-kvalitetnih istraživanja, a u hijerarhiji dokaza u medicini na najvišem mjestu nalaze se sustavni pregledi – istraživanja u kojima se strogom znanstvenom metodologijom objedinjuju rezultati svih istraživanja koja odgovaraju na pojedina medicinska pitanja. Takvi sustavni pregledi koje izrađuje Cochrane smatraju se zlatnim standardom dokaza u medicini.
 
Svaki Cochrane sustavni pregled ima i laički sažetak, napisan jednostavnim jezikom, a u zadnjih pet godina brojni volonteri okupljeni oko Hrvatskog Cochranea prevode ih na hrvatski jezik tako da građani iz cijele regije imaju priliku čitati visoko-kvalitetne sažetke dokaza na našem jeziku na mrežnoj stranici Cochrane dokazi.
 
Takva istraživanja mogu ukazati i na nedostatke postojećih dokaza, pa i na podatke koje farmaceutska industrija skriva. Dok sam radila jedan takav sustavni pregled sa skupinom kolega, o djelotvornosti i sigurnosti lijeka celekoksiba za liječenje osteoartritisa, otkrili smo da nekoliko znanstvenih radova na tu temu ne sadrži podatke koje je moguće neovisno analizirati. Farmaceutske tvrtke koje su provele ta istraživanja nisu nam htjele dati te podatke i na koncu u naše istraživanje nismo mogli uključiti podatke iz tri istraživanja u kojima je sudjelovalo čak 15.539 ispitanika. Farmaceutska tvrtka Pfizer odbila je dati podatke iz dvaju kliničkih pokusa u kojima je sudjelovalo ukupno 14.042 ispitanika.

Ovo navodim kako bih istakla da sam i osobno iskusila u svojim istraživanjima da farmaceutska industrija može nešto skrivati. Međutim, u tom našem sustavnom pregledu uključili smo ukupno 36 istraživanja, od kojih je velika većina imala u objavljenim znanstvenim radovima jasno opisane podatke. Sva ta istraživanja nisu financirale farmaceutske tvrtke, a isto tako sva ta istraživanja nisu financirale iste farmaceutske tvrtke. Ako jedna skriva svoje podatke, a konkurencija svoje objavljuje, onda će tvrtka koja skriva svoje rezultate prije ili poslije upasti u probleme.

Ukratko, o grijesima farmaceutske industrije moglo bi se još mnogo pisati. Svakome koga zanima ta tema, toplo preporučujem knjigu 'Loši lijekovi' koju je napisao Ben Goldacre, a koja je prevedena i na hrvatski jezik. No, to što farmaceutska industrija nije savršena, ne znači da skriva jednostavne lijekove za najteže bolesti ili da nam je ona neprijatelj, naprotiv.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Index.hr. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezana autorica.

** Doktorica medicine Livia Puljak je profesorica na Medicinskom fakultetu u Splitu. Utemeljila je hrvatski ogranak ugledne, neovisne svjetske organizacije Cochrane posvećene promociji medicine utemeljene na dokazima, koja joj je 2017. dodijelila nagradu. Urednica je portala Dokazi u medicini i autorica više od 100 znanstvenih radova, objavljenih u svjetskim časopisima.


Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz Index Lab, instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: Index Lab

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na
ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.
 

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije