Slovenci i NATO: 44 za, 56 protiv
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ČETRDESET i četiri posto Slovenaca sklono je uključenju svoje zemlje u Sjevernoatlantski savez, dok je 56 posto protiv, pokazalo je telefonsko glasovanje u četvrtak navečer tijekom emisije ´Trenja´ televizijske postaje POPTV.
Iako je do referenduma o učlanjenju u NATO pred slovenskom vladom još samo koji mjesec, slovenska javnost još nije uvjerena da je članstvo u toj organizaciji korisna stvar, pokazalo je telefonsko glasovanje u emisiji ´Trenja´ u kojoj su o prednostima i slabim stranama članstva govorili najistaknutiji predstavnici politike i nevladinih organizacija.
Od 59.000 glasova koji su tijekom jednosatne emisije prispjeli na telefonski automat, 44 posto bilo je za učlanjenje, a 56 posto protiv.
´To su podaci koji bi našu vladu trebali brinuti´, rekao je rektor ljubljanskog sveučilišta i makroekonomist Jože Mencinger koji se protivi učlanjenju, kako tvrdi ne iz ideoloških nego iz racionalnih razloga jer bi državi to učlanjenje donijelo nove vojne troškove bez gospodarskih koristi, a i povećalo eksponiranost Slovenije pred terorizmom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
´Telefonsko ispitivanje takve vrste ne govori o ničemu jer nije reprezentazivno´, ocijenio je suprotno Mencingeru umirovljeni diplomat Anton Bebler, predsjednik slovenskog Euroatlantskog odbora, dok je nekadašnji ministar informiranja, a sadašnji predsjendik parlamentarnog odbora za vanjsku politiku Jelko Kacin upozorio: Ne učlanimo li se u NATO sada, mogli bismo u njega biti primljeni u paketu s Hrvatskom, Bosnom i Albanijom.
Ministar obrane Anton Grizold upozorio je pak da Slovenija ne može ostati ´izolirani otok´ u svijetu gdje se i sigurnosne strukture globaliziraju, te naveo kako se protivnici NATO saveza u Sloveniji drže staromodnog antiamerikanizma. Slovenija će i kao članica NATO saveza provoditi ´aktivnu miroljubivu politiku´ u međunarodnim odnosima i zauzimati se za stabilnost Balkana, obećao je Grizold prisutnim članovima antinatovskih skupina i nevladinih organizacija, ali u današnjem svijetu mora voditi računa o svojim pravima i dužnostima.
Kacin je u vezi debata koje se u Sloveniji vode oko toga kako i kada organizirati referendum o ulasku u NATO - možda na isti dan s referendumom u Europsku uniju - rekao da je riječ o zahtjevnom političkom i pravnom pitanju, pa će vlada o tome pokušati naći konsenzus s oporbenim strankama, ali će u slčučaju da suglasnost izostane, sama odrediti datum i zakonski oblik referenduma.
Iako je do referenduma o učlanjenju u NATO pred slovenskom vladom još samo koji mjesec, slovenska javnost još nije uvjerena da je članstvo u toj organizaciji korisna stvar, pokazalo je telefonsko glasovanje u emisiji ´Trenja´ u kojoj su o prednostima i slabim stranama članstva govorili najistaknutiji predstavnici politike i nevladinih organizacija.
Od 59.000 glasova koji su tijekom jednosatne emisije prispjeli na telefonski automat, 44 posto bilo je za učlanjenje, a 56 posto protiv.
´To su podaci koji bi našu vladu trebali brinuti´, rekao je rektor ljubljanskog sveučilišta i makroekonomist Jože Mencinger koji se protivi učlanjenju, kako tvrdi ne iz ideoloških nego iz racionalnih razloga jer bi državi to učlanjenje donijelo nove vojne troškove bez gospodarskih koristi, a i povećalo eksponiranost Slovenije pred terorizmom.
Ministar obrane Anton Grizold upozorio je pak da Slovenija ne može ostati ´izolirani otok´ u svijetu gdje se i sigurnosne strukture globaliziraju, te naveo kako se protivnici NATO saveza u Sloveniji drže staromodnog antiamerikanizma. Slovenija će i kao članica NATO saveza provoditi ´aktivnu miroljubivu politiku´ u međunarodnim odnosima i zauzimati se za stabilnost Balkana, obećao je Grizold prisutnim članovima antinatovskih skupina i nevladinih organizacija, ali u današnjem svijetu mora voditi računa o svojim pravima i dužnostima.
Kacin je u vezi debata koje se u Sloveniji vode oko toga kako i kada organizirati referendum o ulasku u NATO - možda na isti dan s referendumom u Europsku uniju - rekao da je riječ o zahtjevnom političkom i pravnom pitanju, pa će vlada o tome pokušati naći konsenzus s oporbenim strankama, ali će u slčučaju da suglasnost izostane, sama odrediti datum i zakonski oblik referenduma.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati