Foto: 123rf

TOPLINSKI valovi na jugu Azije do 2100. godine mogli bi dosegnuti kritične razine temperatura u kombinaciji s visokom vlagom koje organizam jednostavno ne može podnijeti duže od nekoliko sati, pokazalo je jedno novo znanstveno istraživanje.

Što je najgore, to će se najprije dogoditi u gusto naseljenim područjima Indije, Pakistana, Bangladeša i drugih zemalja u tom dijelu svijeta u kojem trenutno živi oko 1,2 milijarde ljudi.

U novoj studiji znanstvenici su koristili mjerenja tzv. temperature mokrog termometra (engl. 'wet-bulb temperature', odnosno TW) koju su definirali S.C. Sherwood i M. Huber. Temperatura mokrog termometra je najniža temperatura na koju možemo ohladiti mokru tkaninu kojom je omotan termometar. Tkanina se hladi isparavanjem vode, a isparavanje se odvija sve do trenutka do kada uski sloj zraka neposredno uz samu tkaninu ne postane zasićen vlagom. U zasićenoj atmosferi temperatura mokrog termometra odgovara rosištu, odnosno temperaturi do koje je potrebno ohladiti zrak da bi para koja se u njemu nalazi postigla stanje zasićenosti. Dakle, ako je atmosfera jako vlažna, zasićenje vlagom bit će veliko čak i na visokim temperaturama jer će isparavanje biti onemogućeno.

Kada temperatura u mokrom termometru dosegne 35°C, ljudsko se tijelo izlučivanjem znoja više ne može rashladiti dovoljno da preživi duže od šest sati.

Kritična temperatura je već dostignuta

Prema suvremenim mjerenjima od 1979. do 2015. temperature mokrog termometra u svijetu rijetko su prelazile 31°C. Međutim, 2015. kritična granica od 35°C TW dosegnuta je u Perzijskom zaljevu, a od posljedica toplinskog vala u Indiji i Pakistanu umrlo je oko 3.500 ljudi. Autori ističu da ta činjenica pokazuje da bi opasan prag mogao biti ostvaren prije nego što se očekivalo.

Nova studija, objavljena u časopisu Science Advances, pokazala je da će bez ozbiljnog smanjenja emisije stakleničkih plinova, odnosno potrošnje fosilnih goriva, oko 70 posto Indijskog stanovništva povremeno biti izloženo opasnim temperaturama od 32°C TW te oko dva posto smrtonosnoj od 35°C TW.

Autori ističu da temperature, čak i ako su znatno ispod 35°C TW, mogu predstavljati ozbiljan rizik za većinu ljudi. No one od 35°C mogu se smatrati gornjom granicom za ljudsko preživljavanje u prirodnim uvjetima, što znači bez klima uređaja.

Propast poljoprivrede
 
Da stvar bude gora, ovakve visoke temperature neće predstavljati samo izravnu opasnost, već i neizravnu.

„S poremećajima u poljoprivrednoj proizvodnji neće samo toplinski valovi ubijati ljude. Proizvodnja će pasti tako da će potencijalno svi ispaštati“, rekao je za Independent dr. Elfatih Eltahir, s Massachusetts Institute of Technology (MIT) u SAD-u.

Za očekivati je da bi ovakav razvoj situacije mogao pokrenuti valove migracija neviđenih razmjera.