Graf: UBS

DOK amaterska hrvatska Vlada sebi pripisuje zasluge za rast gospodarstva, koji je među najsporijima u Europi, španjolski ministar gospodarstva priznao je da su rastu BDP-a njegove zemlje, koja je kao i Hrvatska - uvoznica sirovina, doprinijele niske cijene nafte na svjetskim tržištima.

U intervjuu za Bloomberg TV, Luis de Guindos rekao je da su niže cijene energenata za potrošače i tvrtke pomogle rasu ekonomske aktivnosti. Španjolski BDP u drugom kvartalu porastao je za 1 posto.

"Mi uvozimo većinu sirovina, posebno kad je u pitanju energija. Tako da je ova situacija za nas povoljna", kaže de Guindos.

Španjolska Vlada, zbog niskih cijena energenata, niskih kamatnih stopa i slabijeg eura, ove godine očekuje rast od 3,3 posto.

Pad cijena nafte znači uštedu of 10 milijardi eura, što će povećati raspoloživi dohodak kućanstava i smanjiti troškove kompanija, pojašnjava de Guindos.

Hrvatska Vlada, koja javnost pokušava uvjeriti da je rast od 1,2 posto rezultat njihovih reformi, još do danas nije uspjela odgovoriti na upit Index-a, poslan prije nekoliko dana - koje su to reforme utjecale na rast BDP-a.

Prema procjenama švicarskog UBS-a, Hrvatska je na drugom je mjestu u svijetu među zemljama koje profitiraju od niske cijene nafte.