Foto: Hina

U BEOGRADU u srijedu nije bilo službenih reagiranja na deklaraciju Hrvatskog sabora o haaškom optuženiku Vojislavu Šešelju, a predstavnici nekih srbijanskih nevladinih organizacija smatraju da je slučaj Šešelj u Hrvatskoj postao dio predizborne kampanje.

Radio-televizija Srbije(RTS) pod naslovom "Sabor jedinstveno o Šešelju" na svojoj internetskoj stranici objavila je izvješće iz Zagreba, citirajući i raniju izjavu srbijanskog premijera Aleksandra Vučića da "Srbiju nitko nije pitao" kad je Vojislav Šešelj trebao biti pušten iz Den Haaga.

Portal B92 pod naslovom "Hrvati o Šešelju - izborna kampanja" donosi specijal agencije Tanjug čiji sugovornici iz Srbije i Hrvatske analiziraju odnose Srbije i Hrvatske u kontekstu "slučaja Šešelj".

Saborska deklaracija, kako se navodi, u Srbiji aktualizira pitanja - može li “slučaj Šešelj” opteretiti odnose dviju država i zakomplicirati put Srbije ka EU ili se radi “o dobroj temi” u izbornoj kampanji u predstojećim predsjedničkim izborima.

Šešelj kao adut u predsjedničkoj kampanji

Direktor novosadskog Centra za regionalizam Aleksandar Popov ocjenjuje za Tanjug da su Šešelj i njegovi nastupi postali dio kampanje za predsjedničke izbore 28. prosinca u Hrvatskoj, navodeći da među zemljama bivše Jugslavije zloporaba međusobnih odnosa za unutaranje političke svrhe nije rijetka pojava.

“Očigledno je da se radi o uporabi slučaja Šešelj za potrebe predsjedničke kampanje, ali i jačanja tzv. patriotskog kapaciteta u situaciji kada se već više od dva mjeseca traju prosvjedi branitelja koji sve više dobijaju političku notu”, ocijenio je Popov.

Popov drži da je “Haaški sud oslobađajući Šešelja bez ikakvih preduvjeta poslao Srbiji vrući krumpir” te da primjedba vodstvu Srbije kako se nije distanciralo od Šešeljevih izjava nije korektna jer su, kako kaže, i oni u Hrvatskoj koji daju takve primjedbe svjesni da bi srbijanske vlasti morale na to reagirati svakodnevno, s obzirom na učestale neprimjerene izjave vođe radikala, čime bi im dale još veću političku težinu.

Politička (i)relevantnost

Reagiranje u Hrvatskoj na Šešeljevu retoriku u skladu je s predizbornim prilikama u toj zemlji, stajalište je i koordinatorice Nacionalnog konventa o EU u Beogradu Nataše Dragojlović.

“Predsjednik (Ivo) Josipović dopisuje se sa sucem (Theodorom) Meronom i ta prepiska nema veze sa Srbijom već s jednim njezinim građaninom koji samostalno politički djeluje jer mu taj sud to nije zabranio”, ocijenila je ona.

Dragojlović podsjeća da su glasači na izborima u Srbiji ocijenili Šešeljevu političku relevantnost, budući je njegova SRS s manje od dva posto glasova izvanparlamentarna stranka, uz ocjenu da to što radikali zastupaju u Srbiji "ne može proći izborni prag".

Šešelj plasiran u vrijeme komemoracija

Zagrebački analitičar Davor Gjenero izjavio je za Tanjug da, za razliku od šefice hrvatske diplomacije Vesne Pusić koja je nastojala umanjiti značaj Šešelja u današnjoj Srbiji, dio hrvatskih političara nije razumio strategiju srpske politike i dijela vodećih medija da ignoriraju Šešelja, jer su procijenili da je štetno davati bilo kakvo značenje Šešelju.

“Ipak, kad su se odnosi zaoštrili, politika u Beogradu više ne bi smjela minorizirati značenje zločina u čijoj pripremi je Šešelj sudjelovao”, reka je Gjenero, istaknuvši da je daleko više od predsjedničke kampanje na odjek Šešeljevih istupa utjecala činjenica da su oni pali "u vrijeme obljetnice okupacije Vukovara kad je Hrvatska senzibilnija na ovaj tip provociranja".

Ovaj analitičar ukazuje i da je “razlika u stajalištima predsjednika Josipovića i kandidata oporbe za šefa države Kolinde Grabar-Kitarović "samo u procjeni brzine i oštrine reagiranja".

Nakon zajedničke inicijative za donošenje rezolucije Europskog parlamenta, koju su pokrenuli hrvatski zastupnici u EP, i nakon rezolucije Sabora, "Šešelj će prestati biti politička tema u Hrvatskoj, ali on ostaje problem Srbije", ocijenio je Gjenero.

Šešeljevo posljednje kolo

Hrvatski sabor je u srijedu usvojio deklaraciju kojom je izrazio duboko nezadovoljstvo odlukom Haaškog suda da privremeno pusti na slobodu Vojislava Šešelja te pozvao sud da opozove svoju odluku. Podsjetivši da je sud Šešelja optužio za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti nad Hrvatima, Muslimanima-Bošnjacima i drugim nesrpskim stanovništvom na velikim dijelovima Hrvatske, BiH i Vojvodine, Sabor je ocijenio kako je odluka o puštanju Šešelja, koji po povratku u Srbiju nastavlja s prijetnjama, zastrašivanjem, uvredama, širenjem etničke i nacionalne mržnje te s izražavanjem teritorijalnih pretenzija prema Hrvatskoj, donesena bez ujednačenih kriterija i odstupa od načela vladavine prava.