Foto: Twitter

PO podacima koje je objavilo Srpsko narodno vijeće (SNV), tijekom prošle godine u Hrvatskoj su zabilježena 393 slučaja nasilja i drugih oblika poticanja na diskriminaciju prema Srbima, više nego 2016. kada je zabilježen 331 slučaj.

"Četvrtu godinu zaredom konstatiramo da se govor mržnje, pozivi na nasilje, različiti akti nasilja, govor netolerancije i historijski revizionizam udomaćuju te i dalje toleriraju u javnom prostoru i institucionalnoj komunikaciji", ustvrdio je predsjednik SNV-a Milorad Pupovac na konferenciji za novinare.

Dodao je da su razlog tome dva faktora, ultrakonzervativni krugovi koji obnavljaju svoju kampanju i neprovođenje zakona od stane vlasti.

"Pozdrav 'Za dom spremni' samo je vrh sante leda. Širenje te vrste ideologije i pjesama postalo je takvo da predstavlja ozbiljnu opasnost za ustavne vrijednosti i ustavni poredak Republike Hrvatske", istaknuo je Pupovac.

Iako je riječ o porastu broja događaja s antisrpskim predznakom ili s obilježjima historijskog revizionizma u 2017., taj porast nije tako radikalan kao 2016. kada je iznosio 57 posto, kazala je Tamara Opačić, autorica biltena SNV-a koji donosi pregled podataka o govoru mržnje, historijskom revizionizmu i nasilju prema Srbima u 2017.

11 fizičkih napada

U 2017. zabilježeno je 11 fizičkih napada na pripadnike srpske zajednice u Hrvatskoj ili srpske državljane, 17 devastacija antifašističkih spomenika, 30 oštećenja objekata u vlasništvu Srba, uglavnom srpskih pravoslavnih crkava, te najmanje 107 uvreda i prijetnji upućenih na račun Srba, najčešće članovima SNV-a i tjednika Novosti.

Osim toga, u preko 30 gradova u Hrvatskoj zabilježeni su grafiti kojima se slavi fašistička i ustaška ideologija i kojima se poziva na ubojstvo Srba, navela je Opačić.

Posebno zabrinjava, kaže, prisutnost rasističkog i ksenofobnog govora u velikom broju medija, ali i rast problematičnih izjava političkih predstavnika.

Prozvali i Kolindu

Kao primjer Opačić je navela slučaj predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je prošle godine kazala da je pozdrav "Za dom spremni" stari hrvatski pozdrav. Podsjetila je i na skup Autohtone hrvatske stranke prava, ali i na akcije udruge U ime obitelji, kao i najnoviju referendumsku inicijativu za promjenu izbornog sustava.

Zamjera i odluku Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima koje je, kako tvrdi, de facto legaliziralo upotrebu pozdrava "Za dom spremni", ali i sporost rada pravosudnih tijela u slučajevima prijetnji i govora mržnje.