Foto: FAH

ŠTO SE dogodilo? Zašto? Kako? Što dalje? Osnovna su ovo pitanja koja si postavljaju gotovo svi građani Europske unije i Velike Britanije.

Što se dogodilo?

Građani Velike Britanije glasali su jučer na referendumu o izlasku iz Europske unije. S 52 posto glasova za Britanci su odlučili napustiti EU. Izlaznost je bila iznimno velika, čak 71,8 posto - glasalo je preko 30 milijuna ljudi, što je najveća izlaznost nakon parlamentarnih izbora u Velikoj Britaniji 1992. godine.

U Engleskoj je 53,4 posto građana glasalo za izlazak, u Walesu 52,5 posto, u Sjevernoj Irskoj 55,8 posto za ostanak u EU te u Škotskoj čak 62 posto za ostanak u EU.

Kako dalje?

Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a dovodi obje strane u do sada neviđenu situaciju i primorava ih da izgrade nove odnose pune neizvjesnosti nakon braka koji je trajao više od 40 godina.

Što je EU učinila već danas?

EU se odmah pokrenula. Već u petak ujutro u Bruxellesu su se sastali predsjednik Europske komisije Jean Claude-Juncker, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. Sudjelovao je također nizozemski premijer Mark Rutte čija zemlja predsjeda EU-om u ovom polugodištu.

U danima koji slijede planirana je i izvanredna sjednica Europskog parlamenta, dok će se sastanak na vrhu EU-a održati 28. i 29. lipnja u Bruxellesu. Moguć je i drugi summit u srpnju.

Koji pravni okvir će se primijeniti?

Procedura izlaska iz EU-a regulirana je europskim ugovorima: riječ je o članku 50, uvedenom Lisabonskim ugovorom 2009. godine.

On definira uvjete dobrovoljnog izlaska iz EU-a, na što ima pravo svaka država članica bez ikakvog posebnog opravdanja.

Ako tako odluči, London će morati dogovoriti "ugovor o izlasku", koji će u ime Unije sklopiti Vijeće EU-a (koje okuplja 28 država članica), kvalificiranom većinom, uz pristanak Europskog parlamenta.

Europski ugovori ne bi više vrijedili za Veliku Britaniju od datuma stupanja na snagu tog ugovora. Ili dvije godine nakon što London obavijesti EU da izlazi, ako se u međuvremenu ne postigne dogovor. EU i London mogli bi, međutim, i produljiti taj rok za postizanje dogovora.

Ugovor ne bi morale ratificirati sve države članice EU-a. No ratifikacija bi bila potrebna za bilo kakve promjene europskih ugovora ili međunarodne ugovore za kojima bi se pojavila potreba u slučaju izlaska, primjerice sporazum o slobodnoj trgovini.

Europski dužnosnici upozoravaju da će odluka o izlasku iz EU-a biti konačna, odbacujući mogućnost da bi se Londonu time samo otvorio put za pregovore o boljim uvjetima za članstvo u EU-u.

I britanski premijer David Cameron rekao je da će, ako Britanci glasuju za Brexit, aktivirati članak 50.

"Treba nam biti jasno da ta procedura nije pozivnica za ponovni ulazak. To je procedura za izlazak", poručio je.

Deset godina neizvjesnosti?

Premda procedura za razdruživanje postoji, ona do sada nikada nije bila aktivirana. Zbog toga se postavljaju mnogobrojna pitanja o tome kako će se definirati novi odnosi u slučaju da pobijede pobornici Brexita, nakon braka koji je trajao više od četiri desetljeća, od 1973. godine.

Treba li taj novi odnos urediti već ugovorom o izlasku? Ili će se morati voditi posebni pregovori? Druga opcija čini se vjerojatnijom.

London bi morao također promijeniti svoje nacionalno zakonodavstvo kako bi zamijenio mnoge zakone koji proizlaze iz članstva u EU-u, kao na primjer na području financijskih usluga.

"To će vjerojatno potrajati dugo, prvo da bi dogovorili izlazak iz EU-a, a potom naše buduće odnose s EU-om te naposljetku naše trgovinske sporazume sa zemljama izvan EU-a", ističe britanska vlada u jednom istraživanju predstavljenom u britanskom parlamentu u veljači.

Izvješće spominje "do deset godina neizvjesnosti" koja bi opterećivala financijska tržišta ili vrijednost funte.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk je također kazao da bi procedura razdruživanja mogla trajati sedam godina.

"Sve bi bilo gotovo do kraja 2019.", smatra pak bivši britanski ministar pravosuđa, euroskeptik Chris Grayling.

Koji model: Norveška, Švicarska?

Najjednostavnija hipoteza bila bi da se Velika Britanija pridruži Islandu ili Norveškoj kao članica Europskog gospodarskog prostora (EEA), što bi joj osiguralo pristup zajedničkom europskom tržištu.

Ali London bi tada morao poštivati pravila tog tržišta, a ne bi mogao sudjelovati u njihovu definiranju i morao bi uplaćivati priličnu svotu novca u zajednički europski proračun.

To mu ne bi donijelo niti toliko željenu kontrolu nad imigracijom. Norveška primjenjuje ista pravila o slobodi kretanja ljudi kao i EU, napominje EUobserver.

Drugi scenarij mogao bi biti primjer Švicarske. No "malo je vjerojatno da bi Ujedinjeno Kraljevstvo htjelo krenuti tim putem", smatra bivši glavni pravnik Vijeća EU-a, Jean-Claude Piris, danas konzultant.

U jednom istraživanju o posljedicama Brexita, on ističe da je Švicarska sklopila više od stotinu sektorskih sporazuma s EU-om, izuzevši usluge, i da Unija danas nije time zadovoljna.

Pokušaj Švicaraca da na referendumu 2014. ograniče useljavanje iz EU-a, što je protivno slobodi kretanja ljudi, izazvao je kaos.

Bruxelles je zauzvrat blokirao pristup švicarskih sveučilišta europskim istraživačkim projektima, a studentima pristup Erasmusu.

Restrikcije za radnike iz EU-a još nisu uvedene i rješenje se još traži. "Zajedničko tržište nije švicarski sir", upozorila je tim povodom potpredsjednica EK Viviane Reding.

EU povezuje zajedničko tržište sa slobodom kretanja ljudi pa bi to Velika Britanija u nekoj mjeri morala prihvatiti.

Druge opcije su sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini s EU-om ili carinska unija kao s Turskom.

Bez dogovora, Ujedinjeno Kraljevstvo "postalo bi jednostavno od datuma izlaska treća država u odnosu na EU, kao SAD ili Kina", kaže Piris.

Kakav god bio scenarij, London ima samo jednu alternativu, smatra on: postati "svojevrstan satelit EU-a" ili se suočiti s "većim preprekama između svojeg gospodarstva i svojeg glavnog tržišta".

Institut Open Europe upozorava da bi rješenja po uzoru na Norvešku, Švicarsku i Tursku bila mnogo nepovoljnija za Veliku Britaniju u odnosu na prednosti koje sada uživa kao punopravna članica EU-a.

Neki kao mogući presedan navode primjer Grenlanda. Taj danski autonomni teritorij izišao je iz tadašnje Europske ekonomske zajednice (EEZ) 1985. godine.

No analitičari upozoravaju da je članak 50 uveden 2009. toliko pravno promijenio situaciju da usporedba s Grenlandom nije moguća.

"Zbog odredbi članka 50 jasno je da bi razdruživanje bilo dugotrajan i složen proces", kazala je za njemačku agenciju dpa Agata Gostynska-Jakubowska iz Centra za europsku reformu. "Ako Britanci budu glasovali za izlazak iz EU-a, više neće biti povratka".

Fabian Zuleeg iz Centra za europsku politiku iz Bruxellesa rekao je za EUobserver da će o drugim državama članicama EU-a ovisiti kakvi će biti pregovori s Velikom Britanijom.

"Drugim članicama EU-a nije u političkom interesu da jako popuste Velikoj Britaniji", rekao je, jer bi to ostavilo dojam da je biranje onoga što vam se sviđa iz europskih politika moguće pa bi i druge države mogle zatražiti isto.

"Iako pravni okvir postoji, govorimo o jako političkom procesu", rekao je.

Financijske implikacije

U slučaju Brexita, prva institucija koja bi se našla na kušnji je Europska središnja banka (ECB).

Globalna tržišta pozorno će pratiti prebrojavanje glasova i postoji rizik da bi europskim bankama moglo ponestati likvidnosti.

Bankarski sustav pripremao se zadnjih mjeseci za to.

"Za svaku banku koja bi mogla osjetiti posljedice, imamo plan", kazala je Daniele Nouvy, predsjednica Nadzornog odbora Europske središnje banke, na nedavnom saslušanju u Europskom parlamentu.

Posljedice za Hrvatsku?

Hrvatska bi mogla osjetiti indirektne negativne posljedice Brexita, kao što je mogući rast kamata na obveznice, zbog pojačane nesigurnosti na svjetskim tržištima.

No, direktnih poremećaja u ekonomskim odnosima s Velikom Britanijom neće biti jer je suradnja na vrlo niskim razinama.

Prema podacima analitičara RBA, u razdoblju od 2010.-2015. prosječni udio u ukupnom izvozu i uvozu oscilirao je na razini od 1,7 posto odnosno 1,2 posto.

Kupnja Tvornice duhana Rovinj bila je jednokratna transakcija

Hrvatska također ima vrlo niski priljev izravnih stranih ulaganja iz Velike Britanije, manji od 100 milijuna eura godišnje u razdoblju 1993.-2014. godine.

Ipak, 2015. je donijela značajnu transakciju u iznosu od 505 milijuna eura koja se odnosi na prodaju Tvornice duhana Rovinj (TDR) multinacionalnoj kompaniji British American Tabacco (BAT). Transakcija je zaključena krajem rujna prošle godine i na taj je način generirano gotovo 78 posto ukupnih izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u razdoblju od prva tri tromjesečja 2015.

"Kako se nesumnjivo radilo o 'jednokratnoj' transakciji ne vidimo bilo kakav značajan izravan utjecaj izlaska Velike Britanije iz EU na hrvatsko gospodarstvo. Međutim, u naredne tri godine BAT planira uložiti dodatnih 30 milijuna eura kako bi povećao proizvodne kapacitete, čime sekundarni učinak može biti rizik smanjenja planiranih budućih investicija", navodi se u analizi RBA.

Turiste iz Velike Britanije koji idu u Dubrovnik neće otjerati slabija funta

Pozitivni trendovi u turističkim odnosima intenzivirali su se tijekom posljednje četiri godine pri čemu broj turističkih dolazaka i noćenja iz Velike Britanije bilježi dvoznamenkaste godišnje stope rasta. Osim toga, gosti iz Velike Britanije čine najveći udio u domaćoj top turističkoj destinaciji (Dubrovnik) koje je ujedno i u visokoj cjenovnoj kategoriji.

"Tu vidimo ograničen kratkoročni rizik. Iako, čak i u slučaju slabije funte u odnosu na euro dugotrajna lojalnost britanskih turista, koji su istovremeno gosti s visokom kupovnom moći, ne bi trebala mijenjati njihove potrošačke navike u srednjoročnom razdoblju", prognoziraju analitičari RBA.

Analitičari RBA ne vide ni značajnije kratkoročne rizike za domaću valutu s obzirom na ograničenu izloženost samog gospodarstva. Dakle, snažnije negativne posljedice mogu proizaći posredno, uslijed šireg europskog gospodarskog opadanja, što može potencijalno ugroziti slabašni oporavak Hrvatske, te rizika smanjenja ukupne vanjskotrgovinske razmjene.

Što se tiče hrvatskih euroobveznica uz prelijevanje snažne averzije prema riziku i rast premije rizika u zemljama europske periferije Hrvatska bi, obzirom na fundamentalne pokazatelje i političke nestabilnosti, mogla plaćati višu premiju rizika što može imati negativan utjecaj na kretanje javnog duga i snažno potrebne fiskalne konsolidacije zaključuju analitičari.

Kako će se Brexit odraziti na prosječnog Hrvata ili Čeha?

Britanci su odlučili, napustit će Europsku uniju, ali što to znači za obične ljude u drugim državama unije? Kako će se Brexit odraziti na prosječnog Hrvata ili Čeha?

Najvažnije je kako će se razvijati pregovori Velike Britanije u EU o pristupu zajedničkom tržištu. Želi li Ujedinjeno Kraljevstvo pristup zajedničkom tržištu, i svim gospodarskim prednostima koje to tržište nosi, najvjerojatnije će morati prihvatiti i slobodno kretanje radne snage. Uspiju li takvi pregovori, ništa se neće promijeniti za ljude koji žele raditi u Britaniji.

S druge strane, ne uspiju li ti pregovori, građani Unije mogli bi biti podvrgnuti istim zahtjevima kao građani država izvan EU. Neki su se već zabrinuli da će ih UK izbaciti u drugu državu, ali vođe kampanje za odlazak rekli su da se nova pravila neće primjenjivati na postojeće zaposlenike u Velikoj Britaniji.

Britanske vlasti kritizirane su zbog rekordno visokog broja imigranata, 2015. godine došlo je oko 330.000 osoba Veliku Britaniju više nego što ih se iselilo, prenosi CNN. Broj imigranata izvan EU i unutar EU bio je podjednak, a ako poslodavci izgube prednosti zapošljavanja građana Unije, Britanci bi mogli sretati znatno više Azijaca ili Australaca nego Poljaka.

Britanska sveučilišta su gotovo jednoglasno poduprla ostanak u Uniji, a za oko 125.000 studenata iz EU na britanskim sveučilištima, Brexit bi mogao značiti kraj školovanja.

Želite turistički posjetiti Veliku Britaniju?

Upravo sad je najbolji trenutak za to jer je funta pala na najnižu razinu u posljednjih tridesetak godina. To znači da je Britanija upravo postala desetak ili petnaest posto jeftinija za turiste iz inozemstva. Još mjesecima, vjerojatno i godinama, Britanija neće napustiti Uniju i za očekivati je da će britanska funta ostati jednako slaba sve dok se situacija ne raščisti.

Odlučite li se na putovanje po Britaniji imajte na umu da bi vas mogao neugodno iznenaditi visoki račun za mobitel. Naime, diljem Unije teleoperateri prisiljeni su smanjivati cijene usluga roaminga, ali velike britanske telekome te bi promjene mogle mimoići.