Foto: Hina

VODITELJ projektne skupine za izradu nacionalne Strategije prilagodbe klimatskim promjenama i Akcijskog plana dr. Vladimir Kalinski poručuje da Hrvatska još nije zakasnila, ali mora odmah krenuti u prilagodbu klimatskim promjenama.

Kalinski u razgovoru za Hinu kaže kako klimatsko modeliranje pokazuje povećanje temperatura tijekom cijele godine, uključivo u turističkoj predsezoni i posezoni, a to potencijalno znači da bi klimatske promjene za turizam mogle imati i pozitivne posljedice.

Napominje da se broj sušnih razdoblja povećava, ukupne oborine na godišnjoj razini ostaju podjednake, ali količine oborina po oborinskom događaju će se mijenjati – periodi suša, pa velike količina oborina u kratko vrijeme.

Turizam treba mijenjati paradigmu dosadašnjeg načina poslovanja

Turizam je sektor koji ovisi o svim drugim sektorima i morat će biti spreman još žešće i brže krenuti u promjenu paradigme dosadašnjeg načina poslovanja, kaže  Kalinski. Smatra da je turizam dijelom krenuo u dobrom smjeru, jer se govori o cjelogodišnjoj ponudi, ali da treba ići puno brže i donositi odlučnije odluke.

"U cijelom periodu mora funkcionirati ukupna destinacijska ponuda. Proširenje glavne sezone na pred i posezonu bi rasteretili klasični ljetni vršni period. To bi bilo vrlo dobro i sa stanovišta potražnje za energijom. No problem je što većina gostiju dolazi kroz ljetni period dijelom i zbog školskih praznika. Ako djeca nisu slobodna u predsezoni i posezoni, onda takve obitelji ne mogu tada ni dolaziti", ističe Kalinski.

Kaže da će se možda to u budućnosti mijenjati pa će se možda i školski praznici prilagoditi, ali za sada to nije slučaj. No i bez obitelji s djecom, već sada postoje skupine koje mogu i žele dolaziti u vanljetnom periodu, ali Hrvatska im danas za to nudi vrlo malo mogućnosti.

"Iako turizam donosi Hrvatskoj veliki dio budžetnog kolača, to je u velikom dijelu privatni sektor koji mora dio tog novca investirati u razvoj nove ponude koja će biti manje izložena klimatološkim parametrima i vremenskim prilikama, a više orijentirana ponudi u unutrašnjosti - i u smislu zatvorenih prostora i na kontinentu. Hrvatska ima ogromne neiskorištene potencijale, dvorce i kurije, geotermalne izvore, sela… Za sve to treba osmišljavati vezane sadržaje i umrežavati se", smatra Kalinski.

Poručuje da zaboravimo malo na sunce i more, a i morski okoliš će nam biti zahvalan ako smanjimo pritisak i okrenimo se izvorima koje dosad nismo iskorištavali. Ističe da se klimatske promjene moraju vidjeti i u sektorskoj turističkoj strategiji. "Može li netko primjerice zamisliti da jedne godine Hrvatska izađe na turistička tržišta i uopće ne propagira plažni turizam? Teško, ali i to je mogući smjer. To zasigurno ne bi značilo kraj morskog turizma, dapače, bio bi to početak humanijeg i održivijeg turizma koji bi se skladnije razvijao i na Jadranu i na kontinentu. To je samo drugačije promišljanje turističke ponude", kaže Kalinski.

Sektor zdravlja imat će direktne pritiske zbog promjene klimatskih meteo parametara

Napominje i da će sektor zdravlja imati direktne pritiske zbog promjene klimatskih meteo parametara. Povećava se smrtnost, raste broj alergoloških oboljenja, vraćaju se neke već zaboravljene bolesti poput malarije i dolaze nove, primjerice denga groznica. Zbog poplava, onečišćujuće tvari iz tla ulaze u voće i povrće u povrtnjacima i njivama, u bunare i izvore.

Kalinski kaže da se mnogo toga već prati i procjenjuje, javno zdravstvo ne spava, ali mnogo se informacija nalazi u razjedinjenim ili nekompatibilnim bazama. Ističe da neke od predloženih mjera to trebaju riješiti, a sve se svodi na to da će upravljanje zdravstvenim i drugim rizicima postati kompleksnije i morat će se dobro organizirati.

Smatra i da nam organizacija i korištenje prostora ponekad nisu najbolja strana i to ne zato što struka ne zna, već često kod realizacije na terenu na lokalnim razinama sve se nekako razvodni i "prilagodi" nečijim potrebama. S klimatskim promjenama to će biti još veći problem nego sada, pa je potrebno pojačati sustave praćenja i ocjenjivanja stanja u prostoru i ponekad donositi i nepopularne mjere, kaže Kalinski.

Ističe da će obalno područje biti pogođeno i porastom morske razine - izgledno 30 do 60 centimetara do kraja stoljeća, pa već sada treba razmišljati kako će to utjecati na postojeće sustave kanalizacije i odvodnje. Povećane temperature utjecat će na urbane betonirane i asfaltirane sredine u vidu pojava urbanih toplinskih otoka. Među rješenjima su razvoj prirodnih upojnih površina za viškove oborinskih voda i urbane zelene infrastrukture za ugodniji život i proizvodnju kisika, izgradnja sigurnih točaka za ekstremne vremenske uvjete...

Strategija prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. s pogledom na 2070. i Akcijski plan

Izrada Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. godine s pogledom na 2070. i Akcijskog plana, u završnoj je fazi. Projekt završava krajem studenog, a nacrti nakon toga idu u daljnju komunikaciju s uključenim ministarstvima i s javnošću. Zatim slijedi postupak strateške procjene utjecaja na okoliš te slanje dokumenata vladi i saboru radi usvajanja, a što je planirano najkasnije do sredine iduće godine, najavio je Kalinski.

Nacionalnu Strategiju s Akcijskim planom je za potrebe Ministarstva zaštite okoliša i energetike izradila tvrtka Eptisa Adria. Nacrti su izrađeni kroz projekt vrijedan gotovo 800.000 eura, financiran u sklopu Prijelaznog instrumenta EU za Hrvatsku. Kroz projekt se pristupilo izradi preciznog klimatskog modeliranja za Hrvatsku od 2011. do 2040. i od 2041. do 2070. u dva scenarija na superračunalu VELEbit, kupljenom u tu svrhu.

U Strategiji su obrađeni sektori hidrologije i upravljanja vodnim i morskim resursima, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, bioraznolikosti, zdravlja/zdravstva, upravljanja rizicima, prostornog planiranja, turizma i energetike. Riječ je o "najranjivijim" sektorima prema klimatskim promjenama te bi društvo u slučaju nedjelovanja moglo pretrpjeti znatne materijalne štete.

Strategijom je predložena 81 mjera, svaka ima nekoliko aktivnosti, a svaka aktivnost će se provoditi kroz jedan ili više projekata. Ukupna procijenjena vrijednost mjera je oko 3,6 milijardi eura za razdoblje do 2070. ili prosječno oko 70 milijuna eura po godini. Od ukupno predviđenih 3,6 milijardi eura potrebnih za provedbu Strategije samo je 0,23 posto predviđeno iz državnog proračuna, a sve ostalo iz europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova.

Akcijski plan je napravljen za razdoblje od 2019. do 2023., ima 42 mjere visoke važnosti, a njihova ukupna vrijednost je oko 770 milijuna eura ili 154 milijuna eura godišnje. Jedan posto će se financirati iz državnog proračuna, a ostalo iz fondova. Kalinski kaže da je to manje od zabilježenih šteta od elementarnih nepogoda koje su od 1980. do 2015. u prosjeku bile 80 milijuna eura godišnje, ali nakon 2015. te su brojke počele naglo rasti te je u 2017. već do rujna ukupni iznos prijavljenih šteta bio preko 300 milijuna eura.

Lokalna razina mora biti inicijator, ukazivati gdje je potrebna intervencija i to gurati prema nacionalnoj razini. Kalinski kaže da ima već i dobrih primjera, pa je tako Šibensko-kninska županija izradila plan integralnog upravljanja obalnim područjem i otocima, a upravo sada nekoliko gradova u Istri radi na svojim lokalnim strategijama prilagodbe. Ima ju i Grad Zagreb već nekoliko godina.

"Proces prilagodbe mogao bi se svesti na radnje: educirati se, opažati što se događa – istraživati, planirati što možemo napraviti, a da to dugoročno ne izazove neke druge štete, i onda krenuti u provedbu projekta", ističe Kalinski. Kad se govori o čovjeku i obitelji, prilagodba počinje od akcija koje utječu na ublažavanje klimatskih promjena - da pazimo na količinu potrošenih resursa i  odnos prema okolišu i prirodi.

Bekić: U Srcu je superračunalo VELEbit

U okviru zasebne komponente projekta nabavljena je računalna oprema za klimatsko modeliranje koja je smještena u Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce). Zbog velikih mogućnosti, kao i klimatskih namjena tu računalnu opremu projektni stručnjaci su nazvali VELEbit.

Ravnatelj Srca Zoran Bekić naglasio je da je VELEbit od puštanja u rad u srpnju 2016. do danas za potrebe projekta odradio više od 300.000 poslova. VELEbit se sastoji od 64 računalna čvora s ukupno 1792 procesorske jezgre, 4,5 TB radne memorije, 220 TB spremišta i 12 TB brzoga spremišta. "Snaga" VELEbita iskazana uobičajenom superračunalnom metrikom 44,4 trilijuna matematičkih operacija u sekundi. Po svojim karakteristikama VELEbit zauzima drugo mjesto, iza riječke "Bure", na popisu superračunala u Hrvatskoj.

VELEbit će služiti cijeloj akademskoj zajednici za potrebe istraživačkih projekata koji se financiraju javnim sredstvima i to na način da će biti dostupan korisnicima kroz ista sučelja kao i postojeći računalni klaster Isabella u Srcu. "VELEbit će biti najznačajniji otvoreni, tj. svima dostupan računalni resurs u Hrvatskoj. Od kolovoza ove godine već je omogućeno korištenje 50 posto procesorskih resursa VELEbita svim korisnicima Isabelle, a u prosincu ove godine očekujem da će i ostatak resursa VELEbita biti priključen računalnom klasteru Isabella", istaknuo je Bekić.