Sudac Marijan Janjac, kojemu je dodijeljen spis okrivljenika Mihajla Hrastova u trećem ponovljenom suđenju pred potpuno izmijenjenim sudskim vijećem, izjavio je danas kako će "teško formirati sudsko vijeće jer, osim njega, samo još jedan sudac Kaznenog odjela karlovačkog Županijskog suda do sada nije bio uključen u taj slučaj", poznat kao 'slučaj Koranski most'.

Predsjednica Kaznenog odjela Županijskog suda u Karlovcu Jasminka Jerinić Mušnjak u petak je to suđenje dodijelila sucu Marijanu Janjcu.

Vrhovni sud je 24. ožujka po drugi put ukinuo oslobađajuću presudu karlovačkog Županijskog suda kojom je Hrastov oslobođen optužbe za ratni zločin nad ratnim zarobljenicima, odnosno likvidaciju 13 rezervista JNA na Koranskom mostu 21. rujna 1991.

Peteročlano sudsko vijeće prihvatilo je žalbu tužiteljstva i ukinulo oslobađajuću presudu iz rujna 2003. godine te je predmet vratilo na ponovno suđenje pred potpuno izmijenjenim vijećem.

Janjac je Hini rekao kako "treba zakazati novu raspravu pred peteročlanim izmijenjenim sudskim vijećem, u kojemu uz dva suca porotnika trebaju biti i tri suca Kaznenog odjela".

"Međutim, još nije formirano izmijenjeno vijeće jer će u vijeću moći biti samo sudac Ivan Perković i ja, budući da su Jasminka Jerinić Mušnjak, Davorin Rukavina, i Mladen Kosijer već bili uključeni u taj spor u raznim fazama", rekao je sudac Janjac.

"Pretpostavljam da ćemo kao trećeg suca imati nekog iz Građanskog odjela", dodao je.

Oslobađajuću presudu u "slučaju Koranski most" karlovački je sud prvi put donio 1993., a nakon žalbe tužiteljstva Vrhovni je sud zbog nerasvijetljenih okolnosti 1994. slučaj vratio na isti sud. Ponovljeno suđenje počelo je 2000., a u rujnu prošle godine završilo je ponovno oslobađajućom presudom koja je ponovno ukinuta.

Vrhovni sud je prihvatio tvrdnju tužiteljstva da je karlovački sud pogrešno utvrdio činjenično stanje na osnovi kojega je zaključio da je Hrastov na Koranskom mostu postupao u nužnoj obrani. Prvostupanjski sud je, naime, zaključio da su razoružani zarobljeni rezervisti napali Hrastova te da je on u samoobrani rafalima iz mitraljeza pucao i ubio 13 napadača. No, prema mišljenju Vrhovnog suda, takav zaključak ozbiljno dovode u sumnju izvedeni dokazi, prije svega fotografije i skice s mjesta događaja.

Vrhovni je sud dao za pravo tužiteljstvu koje tvrdi da je prvostupanjski sud "bezrazložno i nekritički" prihvatio kao istinito sve ono što je u svojoj obrani iskazao Hrastov i svjedok Goran Čerkez, koji je također tvrdio da su zarobljeni rezervisti krenuli u napad, a da je sasvim zanemario materijalne dokaze i svjedočenje Svetozara Šarca, rezervista koji je preživio događaj na Koranskom mostu. On je na suđenju izjavio da nije bilo nikakvog napada na Hrastova i pripadnike posebne policijske jedinice, odnosno da su se na sredini mosta pojavile tri naoružane osobe u maskirnim uniformama, koje su navukle čarape na glavu, i s udaljenosti od dva do tri metra počele pucati na zarobljenike.

Vrhovni je sud naložio da se u ponovljenom suđenju, među ostalim, mora provesti rekonstrukcija događaja i dopunsko balističko vještačenje.

Mihajla Hrastova optužnica tereti zbog "kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja? zato jer je, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, ubio više osoba koje su se bezuvjetno predale".

(Hina) xvhor yln