Šveđani i bez preporuka počeli masovno kupovati maske
SAMO pola sata prije nego što će glavni državni epidemiolog Anders Tegnell, kao i svakog utorka i četvrtka, objaviti posljednje podatke o epidemiji koronavirusa, švedski premijer Stefan Löfven sazvao je svoju konferenciju za novinare.
Premijer poslao poruku da više neće pasivno pratiti Tegnella
Nije rekao ništa posebno novo, osim što je pozvao Šveđane da izbjegavaju gužvu u trgovačkim centrima na Black Friday, ali je poslao poruku da više neće pasivno pratiti Tegnella i Zavod za javno zdravstvo, nego će sam postati stjegonoša borbe protiv pandemije.
Budući da situacija nije optimistična i da su epidemiološke mjere i dalje relativno blage (javna okupljanja ograničena su na osam osoba, ali ne i privatna i poslovna), mnogi su Šveđani odlučili otići i korak dalje od nacionalnih javnozdravstvenih preporuka i naoružati se maskama.
Privatni lanac prošlog tjedna prodao devet puta više maski nego u bilo kojem tjednu listopada
Jedan je privatni lanac apoteka objavio kako je prošli tjedan prodao 700.000 maski, ili devet puta više nego u bilo kojem tjednu listopada. Državne ljekarne, koje imaju najveći tržišni udio u Švedskoj, prije pandemije prodavale su oko 100.000 maski godišnje, a samo u prvih deset mjeseci 2020. godine prodale su gotovo pet milijuna maski.
Da zabrinutost raste pokazuje i redovita anketa dnevnog lista Dagens Nyhetera i Ipsosa koja otkriva da je 82 posto Šveđana zabrinuto zbog opterećenja zdravstvenog sustava. Iako mu je popularnost ponešto opala, Tegnella i dalje podržava 65 posto ispitanika (u listopadu 72 posto), a 44 posto Šveđana smatra da javnozdravstvene vlasti ne poduzimaju dovoljno u suzbijanju epidemije.
Svakog dana Šveđani imaju oko 30 mrtvih
U četvrtak je Švedska imala ukupno 6622 preminulih od covida-19 i ukupno 236.355 zaraženih od početka pandemije. Dnevni rekord dosegnut je 19. studenoga, kad je zabilježeno 7629 novozaraženih, a prosječno se dnevno otkriva nešto više od 4000 pozitivnih osoba. Prošli tjedan provedeno je rekordnih 267.000 testova. Posljednjih tjedana u Švedskoj svakog dana umire oko 30 osoba zaraženih koronavirusom. Iako u posljednjih desetak dana broj novozaraženih usporava, Tegnell upozorava da se to još najmanje tri tjedna neće odraziti na broju pacijenata s koronavirusom u bolnicama i stopi smrtnosti.
Trenutačno je na intenzivnom liječenju 211 pacijenata, a ukupno u bolnicama 1940 osoba s koronavirusom. Broj bolničkih kreveta i respiratora zasad u Švedskoj nije problem jer je trećina kapaciteta još slobodna, ali moglo bi nedostajati kvalificiranog medicinskog osoblja. Zato su mnoge regije odlučile dodatno nagraditi zdravstvene djelatnike. Tako će regija Halland u prosincu podijeliti dodatnih 500 eura svima koji su ove godine najmanje tri mjeseca radili u bolničkom sustavu. Radi se o 8000 zaposlenika.
Otkriveni ozbiljni nedostaci u njezi osoba u domovima za starije
Međutim, švedska javnost posljednjih se dana ne bavi epidemijskom statistikom, nego zabrinjavajućim izvještajem Inspektorata za zdravstvo i socijalnu skrb (IVO), koji je u svim regijama otkrio "ozbiljne nedostatke u medicinskoj njezi osoba u domovima za starije tijekom pandemije", u razdoblju od ožujka do lipnja. IVO je još tijekom ljeta obavio nadzor u svih 1700 švedskih domova za njegu starijih i nemoćnih osoba i u njih 98 pronašao manjkavosti zbog kojih je provedena dubinska revizija.
Pokazalo se, naime, da petina svih štićenika zaraženih koronavirusom u tih 98 domova nije dobila individualnu liječničku procjenu zdravstvenog stanja, nego su o njima skrbile medicinske sestre (koje u Švedskoj u pravilu imaju visokoškolsko obrazovanje) ili medicinski uglavnom neobrazovano osoblje domova koje je slijedilo unaprijed utvrđene generalne smjernice.
Među pacijentima o čijoj su skrbi individualno odlučivali liječnici mahom se radilo o procjenama na daljinu, što je u Švedskoj dopušteno, ali samo pod uvjetom da su liječnici od ranije dobro upoznati s pacijentom i njegovom povijesti bolesti. Takva praksa, međutim, potpuno je neprihvatljiva kod pacijenata koji su bili u terminalnoj fazi života. Iako se IVO o tome nije očitovao, postavlja se pitanje u kojoj su mjeri nedostaci pridonijeli preuranjenoj smrti
"Radi se o nečijim mamama i tatama"
"Ovdje se ne radi samo o brojkama nego o ljudima pred kojima je možda bio dulji ili kraći život. Radi se o nečijim mamama i tatama koji su doživjeli duboku starost i koji su bolesni i osjetljivi. Osobe koje žive u domovima imaju isto pravo na medicinsku skrb kao i ostali. Nije prihvatljivo da se u ovakvim situacijama liječničke procjene donose na daljinu. Svatko ima pravo na kvalitetno liječenje i njegu. Čak i u vrijeme krize", rekla je ravnateljica IVO-a Sofia Wallström dodavši da su regije dobile rok do 15. siječnja da isprave nedostatke ili podnesu izvještaj što namjeravaju poduzeti da bi ih ispravili.
Švedska ima oko 500.000 građana starijih od 80 godina, od kojih 85.440 živi u domovima za starije. Ukupno je rizičnim praksama bilo izloženo nekoliko stotina starijih u dobi od 85 do 95 godina u cijeloj zemlji. Tijekom proljetnog vala epidemije smrtnost od covida-19 u takvim domovima bila je izrazito visoka. Do danas je u domovima za skrb umrlo 2400 osoba s koronavirusom starijih od 80 godina.
Pad prosječne životne dobi, ali...
Opozicijske stranke iskoristile su izvještaj IVO-a kako bi optužile socijaldemokratsku vladu za loše upravljanje krizom, a vladajući su uzvratili da krivce za propuste trebaju potražiti u vlastitim redovima zato što su zdravstvo i socijalna skrb u nadležnosti regija i općina, u kojima je često na vlasti desnica, kao u Stockholmu i Göteborgu.
O razmjerima epidemije u Švedskoj govori i novi izvještaj Zavoda za statistiku koji je izračunao da je ove godine prosječna životna dob žena pala s 84,7 na 84,4 godine, a muškaraca s 81,3 na 80,8 godina. Radi se o najvećem smanjenju na godišnjoj razini od 1944. No treba reći kako je prošle godine zbog neuobičajeno niske ukupne smrtnosti životni vijek porastao za čak šest mjeseci. Zavod za statistiku objavio je i kako trenutačno Švedska bilježi višak smrtnosti u odnosu na očekivane demografske trendove, odnosno umrlo je 4800 osoba više nego što se moglo očekivati.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati