PODROBNA analiza zdravstvenih podataka iz Švedske pokazala je da držanje škola otvorenima uz minimalne mjere opreza udvostručuje rizik za obolijevanje nastavnika od covida-19, njihovih supružnika, odnosno partnera za 29%, a roditelja djece za 17% u odnosu na one škole u kojima se nastava odvijala na daljinu.

Koristi i štete od zatvaranja škola

Jedno od ključnih pitanja koje se postavljalo i o kojem se polemiziralo tijekom ove pandemije bilo je je li šteta zbog zatvaranja škola veća od rizika prijenosa virusa u učionicama i hodnicima. Izbijanja žarišta po školama pokazala su da se virus može povremeno proširiti školom u širu zajednicu, a neki podaci već su ranije sugerirali da su nastavnici izloženi većem riziku zaraze od prosjeka. Međutim, budući da su razne države i regije imale različite politike otvaranja i zatvaranja škola, nošenja i nenošenja maski, održavanja distance i sl., bilo je teško procijeniti koliko je točno povećan taj rizik.

Švedska kao najbolji laboratorij

U ožujku 2020. širom svijeta zatvorene su brojne škole. No djeca u Švedskoj do devetog razreda nastavila su pohađati nastavu. Učenici od 10. do 12. razreda prebačeni su na online nastavu.

Švedska je tijekom prvog vala u ožujku imala prilično liberalne epidemiološke mjere za škole. Maske nisu bile obavezne ni za učenike ni za nastavnike. Ostale mjere, poput držanja distance i učestalijeg pranja ruku, uglavnom su se svodile na preporuke. Usto, kontakti potvrđeno zaraženih nisu bili dužni ići u samoizolaciju. Takav režim omogućio je da se rade bolje usporedbe otvorenih škola sa školama koje su funkcionirale online. Studija bi stoga mogla imati veliku vrijednost za formiranje politika prema tom segmentu društva tijekom pandemije kako bi se bolje odvagnuli rizici i koristi te odredili prioriteti.

"Za očekivati ​​je da otvaranje škola može povećati infekcije covidom-19, no to znanje zapravo nije dovoljno za formiranje politika", komentirao je za časopis Science ekonomist Douglas Almond sa Sveučilišta Columbia.

“Potrebno je znati za koliko se infekcije povećavaju zbog otvaranja škola. Ovo je najbolji članak koji kvantificira ovaj učinak", dodao je.

Pažljivo provedena studija

Studiju, objavljenu u znanstvenom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), proveli su profesori Jonas Vlachos, Helena Svaleryd i Edvin Hertegård Ekonomskog odsjeka Sveučilišta Uppsala.

Tim je usporedio razine infekcija kod roditelja čija su najmlađa djeca pohađala deveti razred s onima kod roditelja čija su najmlađa djeca pohađala 10. razred.

Također su usporedili stope zaraze kod učitelja koji su nastavili osobno predavati u nižim srednjim školama (od sedmog do devetog razreda) s onima kod učitelja u višim srednjim školama (od 10. do 12. razreda), koji su predavali na daljinu. Konačno, usporedili su i stope zaraze kod supružnika učitelja u dvije vrste škola.

Autori su poduzeli korake kako bi osigurali da njihove skupine budu što usporedivije. Primjerice, iz studije su izuzeli obitelji sa zdravstvenim djelatnicima jer su one bile više izložene virusu i češće su testirane. Testiranje na koronavirus u Švedskoj je u proljeće bilo vrlo ograničeno; brisovi su se uzimali samo osobama s umjerenim do teškim simptomima. No, iako su na taj način propušteni mnogi slučajevi infekcija, to je u ovoj studiji zapravo bila prednost za analizu. Naime, povećanje broja testova ne utječe značajno na statističke udjele. S druge strane, kako se broj testiranja u ljeto i jesen povećavao, stope testiranja počele su sve više korelirati s prihodima jer su se više testirali oni koji imaju više novca, a takvi bi podaci iskrivili rezultate.

Budući da djeca nisu imala izraženijih simptoma, testirano je tako malo djece i tinejdžera da istraživači nisu mogli donijeti zaključke o stopi zaraze među njima.

Najugroženiji su nastavnici

Autori ističu da je utjecaj liberalnih mjera na učitelje bio značajan te da rezultati ukazuju na potrebu da se odgojiteljima i nastavnicima daje prioritet prilikom cijepljenja. Rizik za učitelje u višim razredima srednjih škola bio je prosječan kada su autori uzeli u obzir 124 zanimanja u Švedskoj. S druge strane, učitelji nižih razreda srednjih škola bili su na sedmom mjestu po riziku. Učitelji u osnovnim školama imali su nešto niži rizik, ali još uvijek natprosječan.

Među 39.000 učitelja u nižim razredima srednjih škola u zemlji od ožujka do lipnja 2020. s covidom-19 hospitalizirano ih je 79, a jedan je umro. Autori procjenjuju da bi preusmjeravanje škola na internetsko učenje broj teških slučajeva sa 79 smanjio na oko 33.

Obaveza nošenja maski te zatvaranje razreda i samoizolacija kontakata zaraženih dodatno bi smanjili rizike za učitelje i za obitelji.

No, švedska studija pokazuje da je rizik za obitelji učenika relativno nizak čak i kada epidemiološke mjere nisu stroge.

Autori su izračunali da je držanje otvorenih nižih srednjih škola na proljeće vjerojatno dovelo do 500-tinjak dodatnih slučajeva potvrđene zaraze među 450.000 roditelja s djecom u nižoj srednjoj školi i 38 dodatnih slučajeva među partnerima nastavnika. No, budući da je testiranje u Švedskoj bilo ograničeno, stvaran broj dodatnih infekcija vjerojatno je bio puno veći, napominju autori.

Znanstvenici smatraju da bi utjecaj otvorenih škola na roditelje nastavnika te na druge rizične skupine trebalo dodatno istražiti. Naravno, političari bi u svakoj zemlji također trebali uzeti u obzir dobnu strukturu nastavnika te strukturu stanovnika koji žive u zajedničkom kućanstvima.

Primajte na mail pregled najčitanijih vijesti dana, na kraju svakog dana. Pretplatite se na Index Newsletter.