Foto: Hina

SABORSKI zastupnik HDZ-a Ivan Šuker ustvrdio je danas kako je Vlada prijedlogom rebalansa proračuna prešutno priznala da dosad nije napravila ništa, a za najavljene mjere za smanjenje deficita proračuna rekao je da su "ništa".

"Vlada je danas prešutno priznala kako nije napravila ništa u protekle dvije godine i nalazimo se na deficitu od 20-tak milijardi, koliki nikada nije bio u Hrvatskoj", rekao je Šuker.

Predložene su mjere za smanjenje deficita, po njegovim riječima, "u stvari ništa". "Čovjek naprosto ne može komentirati jer to je samo na tragu onoga što oni rade već dvije godine, a ne rade ništa", kazao je Šuker novinarima u Saboru.

"Koliko im je ostalo neplaćenih računa?"

Ono što se događa na prihodovnoj strani mu je, kaže, naprosto smiješno. "A rashodovna strana - govoriti da će se smanjiti ovdje ili ondje, treba pogledati koliko im je ostalo iz prošle godine neplaćenih računa", kazao je Šuker.

Predstojeći rebalans proračuna nije, ističe, posljedica neke strukturne reforme, nije posljedica nečega što je Vlada promijenila, a to će vjerojatno prepoznati i Europska komisija.

Interesantno mu je, kaže, kako vladajući misle novu rashodovnu stranu uklopiti u Zakon o fiskalnoj odgovornosti. "Ovo što uzimaju iz II. mirovinskog stupa, to je obaveza u nekoj budućnosti, a prema metodologiji ESO 2010. i prema novom Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, to se naprosto mora prikazati", rekao je Šuker.

Vladajući, kaže, uzimaju novce koje će netko u budućnosti dobivati. "To je u budućnosti opet nekakav trošak, nije čisti prihod, to je jednokratni prihod", istaknuo je.

Gdje su investicije javnih poduzeća?

Na pitanje o najavi uzimanja dobiti javnih poduzeća Šuker je podsjetio kako su strateški program aktualne Vlade za gospodarski oporavak bile investicije koje će nositi javna poduzeća.

"To su rekli na početku, pa su odustali od toga, pa su ponovno rekli 2013. i sada po treći puta odustaju od toga. Ako prodaju CO, pitanje je što će biti s Inom, ne znam koje je to poduzeće koje bi moglo uplatiti značajnija sredstva u proračun osim HEP-a ako bude dobra hidrološka godina", rekao je Šuker.

Vlada, ocijenio je, u izbornu godinu ulazi bez provedenih reformi. "Ono što je najveći problem - prošle godine je ostalo puno toga neplaćenog iz proračuna, to se treba platiti ove godine i pitanje je što će biti s javnim financijama", kazao je.

Lesar o drugom stupu

Za Laburista Dragutina Lesara najavljeno oduzimanje dijela dobiti iz državnih tvrtki znači smanjenje investicijskog potencijala. "Ako doista žele da javna poduzeća ostvare investicije u ovoj godini od 12,4 milijarde, kao što je to jučer bilo rečeno, uzimanje njihove dobiti znači smanjenje investicijskog potencijala, a kod kreditnog zaduženja veću kamatu za te iste kredite koje će javna poduzeća očito morati uzeti. To je najgora mjera koju misle napraviti", ustvrdio je Lesar.

Šef Laburista komentirao je i prebacivanje mirovina po posebnim uvjetima iz II. u I. stup podsjećajući kako je prilikom nastajanja II. mirovinskog stupa bilo planirano da je on samo za starosne mirovine.

"Na prijevaru su u njega naknadno uvučeni i oni korisnici osiguranja koji mirovine stječu po posebnim propisima i do današnjeg dana njima mirovine iz drugog stupa prilikom odlaska u mirovinu nisu isplaćivane ni obračunavate, nego je njihov uplaćeni doprinos u trenutku odlaska u mirovinu bio povučen u generacijsku solidarnost", rekao je.

Razlog zašto su to napravili je veća količina novca u drugom stupu da bi bankari i financijski sektor imali što veću masu za manipuliranje. "Predložena mjera znači da će, ne čekajući pojedinačni odlazak u mirovinu, sve osiguranike koji u mirovinu idu po posebnim propisima istog trenutka izvući iz drugog stupa i prebaciti samo u generacijsku solidarnost", rekao je.

Na visine njihovih mirovina, ističe, taj manevar neće utjecati, kao što ni dosad nije bilo utjecaja jer nisu dobivali mirovine iz drugog stupa. "Problem je u tome da ljudi nemaju te informacije, emotivno reagiraju i kažu 'to je naš novac', što je točno, to je vaš novac, ali vi s time niste mogli ni dosad raspolagati", ističe Lesar.

Također je bitno to što su 2/3 novca mirovinski fondovi uložili u državne obveznice. "Hoće li Vlada samo povući te obveznice iz mirovinskih fondova, tehnički način operacije vjerojatno nije još objašnjen", kaže Lesar.

HUP: U Vladinim mjerama nedostaju prave reforme

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) ocjenjuju kako su Vladine mjere usmjerene na prihodovnu stranu proračuna, umjesto na rashodovnu te kako nedostaju prave reforme.

Kada se pogleda odnos prihodovne i rashodovne strane, vidi se da se više očekuje od strane prihoda, iako smo, kroz iskustva drugih zemalja, napominjali da je puno veći efekt na rashodovnoj strani prilagodbe nego na prihodovnoj, izjavio je za Hinu glavni direktor HUP-a Davor Majetić komentirajući Vladine smjernice.

Drugi mirovinski stup, koji se dira vezano za beneficirani radni staž i mirovine, je najmanja šteta koja se mogla dogoditi i to nije tako problematično, ocjenjuje Majetić dodajući i kako dobit javnih poduzeća također nije velik problem.

Ono što upada u oči i što zabrinjava je 200 milijuna kuna koje dolaze iz povećanja koncesija, a Majetić smatra kako će povećanje koncesija najviše negativno utjecati na potencijal rasta gospodarstva.

Vezano uz najavu uvođenja poreza na kamate na štednju, kapitalnu dobit i nekretnine u 2016. Majetić je rekao kako se opet ide na povećanje prihoda države. Najave za 2016. su da će se opet povećavati prihodi, a o rashodima ima vrlo malo najava, rekao je.

Grbavac: Zahvatom u drugi mirovinski stup ne narušavaju se ničija prava

Prebacivanje zaposlenih s beneficiranim radnih stažem iz drugog u prvi mirovinski stup je jako dobro i bezbolno rješenje koje sve zadovoljava i ne narušava ničija prava, ocijenio je Damir Grbavac, predsjednik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

"Mirovinski sustav kao takav ostaje nedirnut, ostaje mogućnost da se razvije i ne dira se u ničija mirovinska prava", istaknuo je Grbavac.

Članovi obveznih mirovinskih fondova s beneficiranim radnim stažom (vojska, policija, vatrogasci) i tako moraju, sukladno zakonu, u trenutku umirovljenja prenijeli svoja sredstva u prvi mirovinski stup i primati mirovinu samo iz prvog mirovinskog stupa. Ovime se zapravo samo ispravlja jedna mala greška u sustavu, kazao je Grbavac, naglasivši da to neće utjecati na buduće mirovine tih radnika.

Iako će, kako je kazao, taj potez u određenom dijelu umanjiti imovinu obveznih mirovinskih fondova i ulaz tekućih doprinosa, neće značajnije utjecati na njihovo poslovanje.

Smatra, međutim, da se nakon ovog zahvata više ne bi trebalo dirati u drugi mirovinski stup čija je vrijednost 17 posto godišnjeg BDP-a Hrvatske.

Sindikati: Vlada nema gospodarsku strategiju

Po mišljenju sindikalnih čelnika Vladine mjere pokazuju da ona nema gospodarsku strategiju.

"Vlada nema nikakvu gospodarsku strategiju i ne zna kako pokrenuti gospodarstvo nego gleda kako će pokrpati rupe", rekao je predsjednik Krešimir Sever iz NHS-a.

Najava kako će se smanjivati masa za plaće, ali ne i pojedinačne plaće, za Severa je manipuliranje činjenicama koje same za sebe ne stoje. "Jasno je, ako se udari na plaće zaposlenih u državnim i javnim službama, da će to za njih značiti smanjenu kupovnu moć koja je ionako vrlo mala, a to će se povratno odraziti i na samo gospodarstvo", ustvrdio je.

"Vlada je konačno rekla da je car gol", poručio je Mladen Novosel (SSSH). Napokon su, kaže, priznali da u nešto više od dvije godine nema gospodarskog rasta, nema punjenja proračuna na prihodovnoj strani.

Lovrinčević: Na rashodovnoj strani kozmetički zahvati, prave reforme izostaju

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb ocjenjuje kako su vladine mjere za smanjenje proračunskog deficita usmjerene na prihodovnu stranu proračuna, dok se na rashodovnoj strani najavljuju samo kozmetički zahvati, a prave reforme izostaju.

Na rashodnoj se strani predlaže tek nešto sitno ušteda na zaposlenima, zdravstvu i slično, a u principu na rashodnoj strani nema bitnih reformi, radi se o pukom grebanju po dnu, kazao je Lovrinčević.

Istaknuo je i kako prebacivanje akumuliranih sredstava zaposlenih s beneficiranim radnih stažem iz 2. u 1. mirovinski stup, nije tekući prihod, odnosno da to niti Europska komisija neće priznati kao smanjivanje deficita.

Za planirano povlačenje dobiti iz javnih poduzeća pak smatra da će ta poduzeća ostaviti bez sredstava za samofinanciranje, odnosno da će ih natjerati na zaduživanje.

"Mjere na rashodnoj strani zapravo su nekakvi kozmetički zahvati, dok je za 2016. ostavljeno nekoj novoj vladi da uvede cijeli skup novih poreza zato jer se tada više neće imati što trošiti. A ja se bojim da će i ta nova vlada odgovorit na isti način, odnosno da će reći da neće uvoditi nove poreze nego će 2016. smanjiti izdvajanja za drugi mirovinski stup, a to bi u tom trenutku zapravo značilo rušenje mirovinske reforme", zaključio je Lovrinčević.

Novotny: Vladine mjere moraju biti hrabrije i odlučnije

Mjere Vlade moraju biti neusporedivo hrabrije i odlučnije od onih koje predlaže, ocjenjuje ekonomski analitičar Damir Novotny.

Napominje kako danas, nakon šest godina krize u EU i Hrvatskoj znamo da se na ekonomski oporavak mora reagirati vladinim snažnim fiskalnim prilagodbama (smanjivanje rashoda i strukturnim reformama) te snažnim intervencijama, rasterećenjem i snažnijim transferima prema privatnom sektoru (malim i srednjim poduzećima i kućanstvima) koja će povećati investicijsku aktivnost i domaću potražnju.

Smatra da bi fiskalni alati, kojima bi se zaustavili negativni ekonomski trendovi i pokrenuo rast, morali imati snagu najmanje u visini od 5 posto BDP-a godišnje u iduće tri godine, a to znači uštede od oko 15 milijardi kuna godišnje. Takve uštede bi se morale usmjeriti u privatni sektor. Mjere koje Vlada predlaže jednostavno nemaju tu snagu, moraju biti neusporedivo hrabrije i odlučnije, zaključuje Novotny.