IZVJESTITELJ Europskog parlamenta Hannes Swoboda u novom izvješću nagovještava kako bi Hrvatska mogla imati probleme zbog ZERP-a. Također, Swoboda izražava zabrinutost zbog kritika Europske komisije na račun upravljanja sredstvima iz europskih fondova od strane hrvatskih vlasti i traži da se uz pomoć Komisije pod hitno otklone slabosti.

U izvješću koje će Swoboda sutra predstaviti članovima Vanjskopolitičkog odbora, a čije dijelove prenosi HRT, pohvaljuje se napredak ostvaren prošle godine. Swoboda je najavio da bi nova rezolucija o Hrvatskoj mogla biti izglasana u travnju ili ožujku.

Kritike zbog korištenja EU sredstava i ZERP-a

U prijedlogu izvješća također izražava "žaljenje što je hrvatska Vlada odlučila jednostrano uvesti ZERP u Jadranu, odustajući od dogovora postignutog 2004. s talijanskim i slovenskim vlastima. Podsjeća se Hrvatsku da bi, ako se ne pronađe zajedničko dogovorno rješenje, to moglo imati ozbiljne posljedice na brzinu pristupnih pregovora".

Od Hrvatske se traži da pokaže spremnost u rješavanju svih otvorenih graničnih pitanja i očekuje se "ista spremnost i potpora od njezinih susjeda", pozdravlja se dogovor između premijera Hrvatske i Slovenije o pitanju arbitraže i traži od obiju strana da provedu taj dogovor i podupru rezultat arbitraže jasnima odlukama svojih parlamenata.

Finalizacija pristupnog sporazuma prije lipnja 2009.

Swoboda ponavlja cilj iz prošlogodišnjeg izvješća i ističe "nadu da povećani napori Hrvatske i pojačana potpora institucija EU-a još mogu dovesti do finalizacije pristupnog sporazuma na vrijeme, kako bi ga Europski parlament mogao razmotriti prije sljedećih izbora u lipnju 2009., tako da proces ratifikacije (hrvatskoga pristupnog sporazuma) može početi što je prije moguće".

Predlaže EP-u da inzistira na provedbi donesenih zakona

U dokumentu Swoboda navodi kako je Hrvatska velik broj zakona prilagodila standardima Europske unije. No, predlaže Europskom parlamentu da "inzistira na tome da se novo zakonodavstvo treba brzo primijeniti, s obzirom da to osigurava pouzdano mjerilo za procjenu pripremljenosti zemlje za članstvo, pripremljenost na temelju činjenica, a ne na pukom prihvaćanju zakonodavstva, posebno u pogledu reforme pravosuđa, borbi protiv korupcije i ekonomskih reformi."

R.I.
Foto: AFP