SABORSKI zastupnik Hrvatske stranke prava (HSP) Tonči Tadić u razgovoru za Index iznio je mišljenje kako je održavanje zajedničke sjednice, u kojoj će sudjelovati predstavnici hrvatske i slovenske vlade, potpuno nepotrebno ukoliko na toj sjednici ne bude donesen zaključak da dvije države idu na arbitražu koja će konačno razriješiti problem međudržavne granice.
Objašnjavajući problematiku izlaska pred arbitražnu komisiju Tadić kaže kako bi Hrvatska i Slovenija na nacionalnoj razini trebale postići sporazum o stajalištima s kojima će izaći na arbitražu.
Ta su stajališta u ovom trenutku u velikoj mjeri različita i zbog toga je arbitražni postupak kao moguće rješenje problema hrvatsko-slovenske granice malo izgledan, barem u kraćem vremenskom periodu.
Tadić ističe kako je hrvatsko stajalište s kojim bi se izašlo pred arbitražnu komisiju daleko povoljnije nego slovensko, dodajući kako su zapadni susjedi toga dobro svjesni zbog čega i ne kane svoje polazno stajalište približiti hrvatskom kako bi postupak napokon otpočeo.
Slovenija se godinama drži stajališta da cijela Savudrijska vala pripada njenim teritorijalnim vodama, dočim je hrvatsko stajalište, koje je potvrdila i Banditerova komisija, da se crta razgraničenja nalazi na crti sredine. Obzirom na tako velike razlike, gotovo je nerealno očekivati postizanje temeljnog dogovora o izlasku na arbitražu.
Pored toga postavlja se pitanje koliko će arbitražni postupak koštati i tko će ga platiti. Naime, radi se o proceduri koja u najmanju ruku nije jeftina i sigurno je da nijedna strana ne želi na sebe preuzeti plaćanje troškova arbitraže.
Treća prepreka pokretanju arbitraže jest taj što je Slovenija jedina članica EU koja ne pristaje niti na jedan od postojećih oblika rješavanja problema razgraničenja, osim na savjetodavnu arbitražu koja za slovensku zakonodavnu i izvršnu vlast ne bi bila obvezujuća.
Unatoč tome što je Hrvatska u slučaju pokretanja arbitraže u povoljnijem položaju, Tadić ističe kako je svaka hrvatska vlada u prošlosti padala "u zamku postizanja dogovora sa Slovenijom", nastojeći jednim cjelovitim dogovorom riješiti četiri potpuno raznorodne skupine problema.
Tako, osim problema morske granice - koji bi trebalo riješiti primjenom načela Konvencije o pravu mora, hrvatske su vlade pokušale jednim udarcem riješiti i problem vlasništva nad NE Krško, problem Ljubljanske banke i problem Svete Gere.
Prema Tadiću, takav pristup rješavanja problema sa Slovenijom bio je potpuno promašen što se vidi iz događaja koji u otprilike posljednjih tjedan dana ponovno plijene pažnju medija, ali koji se periodički ponavljaju svakih nekoliko mjeseci.
HSP-ov zastupnik drži kako održavanje zajedničke sjednice hrvatske i slovenske vlade u ovom trenutku nema nikakvog smisla, a jedinim uspjehom sjednice mogao bi se smatrati zaključak da Hrvatska i Slovenija problem granice na moru što priju počnu rješavati pred arbitražnom komisijom.
I.K.