Ilustracija: Nikola Wolf / Podravski list / Cropix
POSLJEDNJE istraživanje provedeno među hrvatskih srednjoškolcima pokazalo je da su značajno uključeni u kockarske aktivnosti, koje su u našoj državi zabranjene maloljetnicima.
Istraživanje među srednjoškolcima iz Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka je pokazalo da je 83 posto njih barem jedanput u životu igralo neku igru na sreću. Njih 19 posto se najčešće kladi u sportskim kladionicama te na internetu, ali njih 22 posto to radi bez novčanih uloga. Na trećem i četvrtom mjestu su igre na automatima i virtualne utrke dok je biljar i fliper za novac raširen samo među 5 posto srednjoškolaca.
Čak 12 posto srednjoškolaca ima ozbiljnih problema s kockanjem
Srednjoškolci češće od srednjoškolki igraju one igre koje su povezane s kasnijim problemima vezanima uz kocku, u koje se ubrajaju sportska kladionica, automati, rulet, kartanje za novac, klađenje na virtualne utrke i slično.
Čak 12 posto srednjoškolaca je razvilo ozbiljne probleme povezane s kockanjem. Oni se češće i intenzivnije kockaju te se druže sa vršnjacima koji također kockaju. "Osim toga, manifestiraju i neke druge oblike rizičnog i delinkventnog ponašanja, pri čemu najviše agresivno i nasilno ponašanje te imovinske delikte", pišu autori studije. Objašnjavaju kako oni kockaju "kako bi zaradili novac, zatim radi zabave i uzbuđenja, a vrlo visoko rangiraju i želju da budu što bolji u kockanju".
Misle da znanjem i vještinom mogu utjecati na ishod kockanja
Uvjereni su da znanjem i vještinom te praznovjernim ritualima mogu kontrolirati ishod kockanja, a manje znaju o šansama da dobiju u igri. "Njihove osobine ličnosti ukazuju na nedovoljno razvijenu odgovornost i manje uvažavanje tuđih potreba, te generalne obrasce razmišljanja o životu povezane s većom tendencijom hedonizmu odnosno manjom brigom za budućnost i dosezanje životnih ciljeva, te općenitim osjećajem manje kontrole nad vlastitim životom", pišu autori.
No, iako postoji ova skupina kritičnih kockara među srednjoškolcima, većina njih još nema problema s ovim porokom. Studija je pokazala kako 71 posto mladih nema problema vezanih uz kockanje, dok je 17 posto svrstano u skupinu "niske i srednje ozbiljnosti problema".
Istraživanje je provedeno na uzorku od 1952 srednjoškolca iz četiri najveća hrvatska grada.