Kako nam je otkrio šef Transparency Internationala Ligeti Miklos u razgovoru za Index, još od prosinca 2012. godine mađarsko odvjetništvo ne želi dati podatak zašto se Hernadija štitilo klauzulom o "nacionalnom interesu".

"Transparency International Mađarske (TIM) je više puta upozoravao predstavnike mađarske vlasti o vrlo upitnoj tezi o nacionalnoj sigurnosti u slučaju istrage oko uloge Hernadija. Naša zabrinutost oko uloge državnog odvjetništva je u činjenici da je odbijen hrvatski zahtjev za ispitivanjem Hernadija u vrijeme kada je Hrvatska već bila u EU i da je upravo Mađarska bila zemlja koja je snažno podupirala ulazak Hrvatske u EU. Ta činjenica ostavlja nas u nedoumici. Zbog toga samo poslali službeni upit glavnom državnom tužitelju u Mađarskoj da nam detaljno objasni koji su nacionalni interesi ugroženi u slučaju Hernadija. Nismo dobili nikakav odgovor iako smo zahtjev poslali još u prosincu 2012. godine", kaže Ligeti.

Podsjetimo kako su Mađari u više navrata odbijali zahtjeve hrvatske strane za ispitivanjem Hernadija te su se pozivali na na zaštitu mađarskih nacionalnih interesa. Jedna od odbijenica pozivala se na ugrožavanje mađarskih nacionalnih interesa koja bi mogla ugroziti "gospodarsku i financijsku stabilnost Mađarske" te ugroziti "interese nacionalne sigurnosti".

Iz nedavnog razgovora Hernadija za RTL, odnosno iz njegovih izjava za domaće i strane medije dalo bi se zaključiti kako u Mađarskoj postoji svojevrsni konsenzus kako je riječ o "političkoj optužnici" te da postoje skriveni motivi hrvatske strane koja optužuje Hernadija.

"TIM nema sustav kojim bi utvrdili koliko je bilo pošteno suđenje u Zagrebu, a od novinara samo saznali informacije o dvojbama u integritet nepristranosti i integriteta suca Ivana Turudića. No, naravno mi se ne oslanjamo na dojmove. S obzirom da je Hrvatska ušla u Europsku uniju mi moramo imati povjerenje u sustav i sposobnost primjene standarda EU i zakonodavstva EU u pravosudnom sustavu Hrvatske. Hrvatsko pravosuđe i mnogi drugi segmenti hrvatske države i vlade mora da su bili temeljito revidirani od strane Europske komisije i odobreni od strane država članica uključujući i Mađarsku. Što onda s argumentom mađarske vlade da je hrvatsko pravosuđe instrument u rukama politike? To može izložiti i mađarsko pravouđe istim teškim kritikama! Ukratko, mi ne možemo suditi je li proces u Zagrebu bio političke naravi, no nismo dobili ni jedan izvještaj nepristrane osobe koja bi rekla da je suđenje Ivi Sanaderu bilo nepošteno", rekao je Ligeti u razgovoru za Index.

Mađarska zauzima 47. mjesto po percepciji korupcije na listi od 170 zemalja, a među prvim istraživanjima o korupciji u toj zemlji došlo se do podatka kako 89 posto Mađara smatra da je korupcija veliki problem njihove zemlje. Ligeti u razgovoru za Index ističe da je korupcija u njihovoj zemlji postala sistematizirana, gotovo pa legalizirana. Prijašnje vlade malo su napravile u borbi protiv korupcije pa nije bilo ni malo razloga za pljesak, smatra Ligeti. Čelnik TIM-a naglašava simbiozu djelovanja politike i biznisa koja umnogo odlučuje o plasiranju javnog novca.

Veliki razmjeri korupcije vidljivi su, kaže čelnik TIM-a i u slučajevima kada je građevinska tvrtka KOZGEP, a koja se veže uz aktualnog premijera Viktora Orbana. Također uz Orbana se veže niz afera od one da je kao poduzetnik bankrotirao da bi nakon što je izabran kao gradonačelnik u svom rodnom gradu došao do bogatstva od 8 milijardi forinti što ga je lansiralo među 100 najbogatijih Mađara.

"Javni mediji uglavnom služe kao propaganda Vlade. U Nadzornim i upravnim odborima sjede političari, a javni mediji često su meta žestokih kritika organizacija civilnog društva", tvrdi Ligeti dodajućio da je zbog ekonomske krize i veliki dio privatnih medija pod "laganom cenzurom".