Foto: Hina

PRIJE dva dana došlo je do pobune među studentima zbog izmjena poreznih pravila koja se tiču studentskog rada. Organizirana je i peticija te su najavljeni prosvjedi. Porezna uprava cijelu situaciju pokušala je smiriti priopćenjem u kojem su tvrdili da je došlo do nesporazuma, da su studenti sve krivo protumačili, te da neće imati veće poreze nego do sada.

Umjesto da Porezna uprava šalje priopćenja u stilu "Tko izgubi dobitak, dobije odbitak" trebali bi se zapitati kakav im je to porezni sustav koji ne razumije 70 tisuća punoljetnih građana, studenata koji rade, ako već tvrde da su ti studenti krivo razumjeli njihove zakone.

Trebaju li studenti poštovati zakone koje "ne razumiju"?

Kako porezni obveznik, bio on student ili radnik, može poštovati zakone koje ne razumije? Kako može izračunati koliko treba platiti poreza? Što ako Porezna krivo izračuna iznose, a porezni obveznik se ne može žaliti jer ne razumije zakone? Treba li svaki radnik ili student angažirati konzultante kako bi mogao komunicirati s poreznicima?

Sve su to pitanja koja bi si vlada, Ministarstvo financija i zakonodavci - saborski zastupnici trebali postaviti.

U cijelom ovom cirkusu oko oporezivanja rada studenata ipak ima nešto pozitivno. Studenti su dobili besplatnu lekciju što ih čeka u budućnosti. Bez obzira na to što studirali i čime će se baviti, ako kojim slučajem ostanu u Hrvatskoj, mogu očekivati da će ih birokracija pokušati što više financijski oderati - i to bez da smiju, ili imaju koga pitati - kako i zašto.

Osnovna načela oporezivanja su ekonomska učinkovitost, pravednost, jednostavnost i provedivost. Hrvatski porezni sustav ne zadovoljava gotovo ni jedno od navedenih načela, a poseban problem je njegova kompliciranost, pogotovo kada uzmemo u obzir i česte promjene propisa. Na kompliciranost poreznog sustava stručnjaci upozoravaju već godinama.

Hrvatski porezni sustav nije primjeren razvijenim demokratskim državama

Dr. sc. Nataša Žunić Kovačević u svom izlaganju "Europeizacija hrvatskog poreznog postupovnog prava" iz 2013. godine navodi da porezni sustav postaje toliko složen da ga se teško može nazvati poreznim sustavom razvijene demokratske države.

"Hrvatski porezni sustav postaje tako složen, kompliciran i nejasan da ga je gotovo i teško nazvati poreznim sustavom razvijene demokratske države. Ta se složenost poreznog sustava potvrđuje kroz činjenicu da u njegovu postupovnom dijelu dolazi do čestih promjena koje su neprecizne i nejasne poreznim obveznicima pa čak i primjenjivačima normi, uslijed čega je pravna sigurnost ozbiljno ugrožena. Učestala zadiranja u slova poreznih zakona postala su gotovo praksa, a ozbiljni zahvati u prava poreznih obveznika često se događaju bez konzultiranja, ne samo stručnjaka, već i poreznih obveznika kao i drugih dionika koji imaju interesa biti uključeni u pripreme koje bi trebale prethoditi zakonodavnim intervencijama u temeljna prava poreznih obveznika", navodi Žunić Kovačević.

Tjeraju ljude u sivu ekonomiju

Od te 2013. godine malo se toga promijenilo u smjeru pojednostavljenja i stabilizacije poreznog sustava, ali su se zato više puta mijenjali porezni zakoni. U posljednjih 15 godina porezne izmjene događale su se 10 puta godišnje (To se odnosi na sve osnovne oblike poreza: dobit, dohodak, PDV i doprinosi).

Osim poreznim obveznicima, kompliciran porezni sustav koji se stalno mijenja predstavlja problem i samoj administraciji i povećava njene troškove. Osim toga, zemlje poput Hrvatske, koje imaju veliku sivu ekonomiju, dodatno potiču njen rast kompliciranim porezima. Iako bi platili porez, ljudi su ovakvim zakonima jednostavno otjerani u sivu zonu.