U Nizozemskoj sve jača Stranka slobode koja želi izlazak iz EU i smanjenje broja muslimanskih useljenika
Foto: Guliver Image/Getty Images
STRANKE vladajuće koalicije u Nizozemskoj dobile su bolnu opomenu na lokalnim izborima u srijedu, a nakon godina sporog rasta brojni su se birači okrenuli protiv dviju stranaka koje ustraju na politici štednje otkako su 2012. preuzele vlast u zemlji.
Laburisti, manji koalicijski partner liberala naklonjenih poslovnim krugovima, nakon više od 60 godina izgubile su poziciju najjače stranke u Amsterdamu, a najviše glasova u tome gradu sada je dobila progresivno-liberalna stranka D66. U Den Haagu, sjedištu nizozemske vlade, laburisti su pali na treće mjesto, iza D66 i populističke Stranke slobode Geerta Wildersa.
U Rotterdamu su morali prepustiti vodeću poziciju desnoj lokalnoj stranci "Podnošljivi Rotterdam".
"Vladajuće stranke kažnjene su zbog štednje i povišenja poreza", ocijenio je Andre Knouwel, politolog na amsterdamskom sveučilištu VU, dodajući da je Laburistička stranka lijevog centra u najvećim gradovima zabilježila "povijesne" gubitke.
Nizozemska izgubila kreditni rejting AAA, povećala nezaposlenost i ostala u recesiji
Nizozemsku se već dugo smatra dijelom jezgre eurozone, s gospodarstvom orijentiranim na Njemačku, a zemlja je doživjela godine sporog rasta nakon početka financijske krize 2008. godine, ostajući u recesiji i nakon što se Njemačka počela oporavljati.
Nizozemska je u studenome izgubila kreditni rejting AAA, a nezadovoljstvo zbog visoke nezaposlenosti i niska razina povjerenja potrošača okrenuli su birače u zemlji, koja se nekoć ponosila svojim liberalizmom, u smjeru populističkih stranaka na ljevici i desnici.
Početak gospodarskog oporavka mogao bi doći prekasno za Laburiste, čiji birači nisu skloni poduprijeti koalicijske programe poreznih vrludanja i posebice smanjenja socijalnih davanja.
Poraz laburista mogao bi osim toga povećati nezadovoljstvo unutar stranke smjerom kojim je krenula. "Rezultati naše politike dolaze presporo", izjavio je stranački čelnik Diderik Samsom.
Međutim, liberalni predsjednik nizozemske vlade Mark Rutte obećao je da koalicija neće mijenjati smjer.
"Moramo sad omogućiti rast zapošljavanja i nastaviti s reformama tržišta rada i stanovanja kako bismo iz gospodarske krize izišli snažniji", izjavio je Rutte na nizozemskoj televiziji.
Parlamentarni izbori u Nizozemskoj moraju se održati prije ožujka 2017. godine, a u međuvremenu dvije vladajuće stranke nadaju se da će im oporavljeno gospodarstvo omogućiti veću naklonost birača.
Lokalni izbori u oko 400 općina imaju veću težinu nego prijašnjih godina, jer se ključna područja socijalne potrošnje decentraliziraju, uključujući ona posebno osjetljiva poput zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, pri čemu općine dobivaju veću moć nego što su je imale ikad ranije.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati